Privrednici traže redefinisanje režima slobodnih zona Luke Bar

Odbor udruženja špeditera Privredne komore razmotrio je 26. februara izazove u primjeni Zakona o slobodnim zonama sa fokusom na status privrednika koji tamo posluju.
Sjednicom je presjedavao Darko Globarević, predsjednik Odbora, a u radu su pored članova, učestvovali: sekretar Odbora Filip Vujović, Jovana Krunić načelnica Direkcije za slobodne zone u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Mašan Lekić, šef carinske ispostave Slobodna zona Bar, Dragan Šćekić iz luke Bar, Sedat Kara iz Port of Adria, Svetlana Vuksanović, Philip Morris, i predstavnici logističke privrede iz Bara.
U uvodnoj riječi, predsjednik Odbora Darko Globarević je naglasio da su stupanjem na snagu novog Zakona o slobodnim zonama otvorena pitanja u vezi sa statusom i obavezama privrednih subjekata koji posluju u slobodnim zonama, naročito u dijelu koji se odnosi na obavezu posjedovanja korisničke licence za strane kompanije koje se bave isključivo trgovinom robe, bez obavljanja proizvodnje, obrade ili prerade.

“Nedoumice se posebno odnose na strane kompanije koje nijesu registrovane u Crnoj Gori i u slobodnoj zoni ne obavljaju privrednu djelatnost u proizvodnom ili prerađivačkom smislu, već isključivo vrše trgovinu robom na veliko. Prema ocijeni privrednika, ukoliko bi i ove kompanije imale obavezu pribavljanja statusa korisnika slobodne zone, moglo bi doći do dodatnog administrativnog opterećenja, što bi se potencijalno odrazilo na obim robnih tokova i konkurentnost slobodne zone kao logističkog pravca”, naveo je Globarević.
Predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja, Jovana Krunić istakla je da je Zakon o slobodnim zonama, koji je stupio na snagu 14. februara, usklađen sa međunarodnim standardima i obavezama iz procesa EU integracija, posebno u okviru Poglavlja 29. Cilj je jačanje carinskog nadzora, praćenje robe u realnom vremenu i suzbijanje nezakonite trgovine, uz smanjenje reputacionog rizika države. Najavila je donošenje tri podzakonska akta u roku od šest mjeseci i formiranje radne grupe, uz poziv privredi da aktivno učestvuje u njihovoj izradi kako bi se kroz pravilnike precizirala tehnička pitanja i omogućila efikasna primjena zakona.
Novom regulativom izlazimo u susret obavezama iz pregovaračkog procesa sa EU, njome se želi popraviti reputacija naše luke, uz onemogućavanje nelegalne trgovine, novčanih transakcija iz domena pranja novca i finansiranja terorizma, te plasiranja proizvoda koji narušavaju zdravlje ljudi i intelektualnu svojine, istakla je Krunić.
Mašan Lekić, šef carinske ispostave Slobodna zona Bar poručio je da zakon jeste restriktivan, ali da mu cilj nije usporavanje privrede, već sprječavanje nelegalne trgovine, fantomskih kompanija, pranja novca i finansiranja terorizma. Kao moguće rješenje predložio je redefinisanje obuhvata slobodne zone, kako bi se sačuvala privredna aktivnost, uz istovremeno jačanje kontrole i transparentnosti.
Naglašeno je da je slobodna zona uspostavljena 2005. godine u drugačijem institucionalnom ambijentu, te da su kasnije izmjene zakona dovele do preplitanja nadležnosti između propisa o lukama i slobodnim zonama. Ukazano je da već postoji lučki evidencioni sistem koji bi mogao biti osnova za jedinstveno praćenje robe, ali da su za njegovu punu primjenu potrebne tehničke dorade i dodatna ulaganja.
Predstavnici Luke Bar, Ministarstva ekonomskog razvoja i Uprave carina saglasni su da novi zakonski okvir donosi značajne promjene, ali i da je kroz dijalog i podzakonska rješenja potrebno obezbijediti njegovu održivu primjenu. Zajednička poruka institucija je da zakon nije usmjeren protiv poslovanja, već protiv zloupotreba, te da se kroz partnerski pristup mora pronaći model koji će obezbijediti i zakonitost i stabilnost rada Luke Bar.
Predstavnici logističke privrede istakli su da novi zakonodavni okvir za slobodne zone može negativno uticati na konkurentnost barske luke, kao i to da se Slobodna zona ne koristi za proizvodne i prerađivačke djelatnosti jer ne nudi benefite korisnicima.
Privrednici smatraju da slobodne zone treba otvoriti na drugim područjima i obezbijediti njihovu punu funkcionalnostte da Luka Bar ne posluje primarno za potrebe domaćeg tržišta, već da je više od 90 odsto robe koja pristiže u luku namijenjeno tranzitu. Upravo zato smatraju da tranzitni promet treba izuzeti iz važeće regulative, kako bi se sačuvala konkurentnost i stabilnost poslovanja. Predstavnici države ukazuju na mogućnost redefinisanja obuhvata barske slobodne zone i pozivaju predstavnike špeditera da učestvuju u kreiranju podzakonskih akata kojima će biti uređena sva sporna pitanja implementacije Zakona.

Logistički proizvod Crne Gore ima potencijal da se pozicionira na regionalnom tržištu, da je više od 3 000 radnih mjesta direktno vezano za funkcionisanje ovog sistema, istakli su predstavnici privrede. Dodatno su naglasili potrebu formiranja logističkog koridora Bar–Beograd–Budimpešta, odnosno pravca koji bi preko Crne Gore povezao region sa Zapadnom Evropom, čime bi se ojačala strateška pozicija države na transportnoj mapi. Predloženo je i da se sve otvorene dileme objedine u jedinstvenu inicijativu koja bi bila upućena Ministarstvu ekonomskog razvoja (MER), sa ciljem redefinisanja slobodnih zona (SZ) i pronalaženja održivog rješenja.
Posebno su ukazali na problem potpune zabrane tranzita cigareta, uvedene u cilju suzbijanja nelegalne trgovine, što je, prema njihovim riječima, dovelo do odvraćanja velikih klijenata poput Philip Morris International od korišćenja Luke Bar. Zaključak privrednika je da je neophodno učiniti sve kako bi se ova kompanija ponovo vratila barskoj luci i time doprinijela stabilnosti i rastu logističkog sektora.
U nastavku sjednice, predstavljen je rad Radne grupe povodom inicijative nosilaca carinskih terminala za uvećanje cijena usluga parkinga na kamionskim terminalima koju je imenovao Odbor. Ukazano je da su predstavnici terminala obrazložili da cijene nijesu mijenjane duži niz godina, uprkos rastu troškova poslovanja i inflaciji, te da je povećanje neophodno radi očuvanja održivosti poslovanja, redovnog održavanja postojećeg nivoa usluga i realizacije planiranih investicija u infrastrukturu. Predstavnici transportnih kompanija, na sastancima radne grupe, istakli su da je neophodno kontinuirano unapređivati infrastrukturu i kvalitet usluga, navodeći da i dalje postoje određeni nedostaci. Ipak, nakon razgovora u okviru radne grupe, ocijenili su da predloženo povećanje cijena, imajući u vidu period u kojem nijesu mijenjane i rast troškova, ne smatraju direktnim nametom prevoznicima, ali nijesu željeli da zauzmu jedinstven stav u ime cijele grane privrede. Na sastancima radne grupe, zaključeno je i da transportne kompanije nijesu ugovorne strane u odnosima na osnovu kojih se primjenjuju predmetne cijene, već da su to nosioci carinskih terminala i Uprava carina. Stav nosilaca terminala ostao je nepromijenjen, te će o zahtjevu i zaključcima radne grupe zvanično informisati Upravu carina.
Na kraju, direktorica Sektora za projekte u PKCG, Tanja Radusinović predstavila je projekat MontEDIH, koji Privredna komora Crne Gore implementira kao dio mreže evropskih digitalnih inovacionih hubova. Projekat ima za cilj pružanje sveobuhvatne podrške privredi u procesu digitalne i zelene transformacije, kao i ukupnog unapređenja poslovanja. MontEDIH nudi set besplatnih usluga za privredne subjekte, uključujući testiranje prije investiranja, savjetodavne usluge, obuke i podršku u pristupu finansiranju.





