Osigurati nesmetanu snabdjevenost tržišta proizvodima od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi

Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma pozivaju sve trgovačke kompanije da doprinesu kreiranju zaliha proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi (brašna, ulja, šećera, soli, pirinča, makarona, mesa i konzerviranih mesnih prerađevina) i da do četvrtka 28. jula dostave podatke koje bi količine navedenih proizvoda mogle da opredijele za ovu namjenu.

Ovo je saopšteno na sjednici Odbora udruženja trgovine Privredne komore tokom koje su privrednici diskutovali o aktuelnim temama u sektoru sa ministrom ekonomskog razvoja i turizma Goranom Đurovićem. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Jovan Lekić, a u radu su, pored članova, učestvovali i predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, potpredsjednik Nikola Vujović i generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović i Milica Lazarević, sekretarka Odbora.

Ministar Đurović je najavio skoro potpisivanje Sporazuma o saradnji privrednika sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma u cilju obezbjeđivanja snabdjevenosti tržišta Crne Gore proizvodima od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi. Namjera je da se nađe svojevrsno prelazno rješenje kojim se osigurava nesmetana snabdjevenost pomenutim proizvodima u kriznom periodu do planiranog kreiranja robnih rezervi.

Predstavnici sektora trgovine izrazili su spremnost da u slučaju značajnih poremećaja na tržištu budu partner Vladi u obezbjeđivanju kontinuiranog snabdijevanja građana, sigurnosti domaćeg sistema, ali i stavljanja na raspolaganje dijela sopstvenih kapaciteta, u vidu minimalnih zaliha, kojima bi država mogla da raspolaže po potrebi.

– Jedna od najžilavijih kategorija privrede je trgovina, koja je u teškim vremenima uvijek pokazivala lucidnost i snalažljivost, što se ogledalo u tome da nije nedostajalo roba, čime se nijesu mogle pohvaliti ni neke države Evrope, a naročito u doba kovid krize. Pokazali ste fleksibilnost da se snalazite u izazovnom trenutku i odgovorite izazovima tržišta – rekao je Đurović.

On je istakao da je priču oko Sporazuma pokrenula najava izazovne jeseni, za koju se nada da se neće ostvariti. Dodao je da će Ekonomski fakultet uraditi analizu šta je Crnoj Gori potrebno za robne rezerve, te da se ovim sporazumom želio pokriti prelazni period do definisanja okvira za njihovo kreiranje.

Prema njegovim riječima, nakon razgovora sa brojnim privrednicima i u saradnji sa Privrednom komorom, započelo se sa realizacijom ove ideje kako bi se uvidjele mogućnosti trgovine da odvoje navedene robne grupe u magacinima i rafovima koje bi bile uvijek dostupne građanima i državi u navedenim količinama.

– Ovo je jedan vid pomoći državi u izazovnom momentu. Pričamo o partnerskom odnosu koji se zove patriotizam. Želimo da ljudi znaju da saradnja privrede i države funkcioniše i da one ne mogu jedna bez druge – rekao je ministar.

Privrednici su iskazali nepodijeljenu podršku državi po ovom pitanju, a kroz diskusiju su istakli određene izazove u snabdijevanju šećerom i mlijekom, kao i to da ograničavanje marži na hljeb nepovoljno utiče na poslovanje pekara i potrošnju brašna, čija je prodaja u posljednjih pet mjeseci opala za 24 odsto. Oni insistiraju na poštovanju slobode tržišta, jer bi eventualno uvođenje ograničenja marži na dodatne kategorije proizvoda smanjilo broj kompanija zainteresovanih da se prometom tih proizvodi. Čuli su se i predlozi da država, ukidanjem određenih dažbina, doprinese otvaranju novih tržišta mimo CEFTA regiona za nabavku pojedinih proizvoda. Predsjednica Komore dr Nina Drakić podsjetila je da je unutar CEFTA regiona nulta carinska stupa, te da se sa zemljama EU primjenjuju stope definisane Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Trgovci su sa ministrom razgovarali i o problemima na koje godinama ukazuju, a odnose se na neradnu nedjelju i označavanje proizvoda Brajevim pismom.

Predsjednik Odbora Lekić istakao je da trgovci nijesu odustali od zahtjeva da nedjelja za njih bude radna tokom sezone te da uskoro očekuju ocjenu ustavnosti člana Zakona o unutrašnjoj trgovini. Ivan Jovović, HDL, predložio je kao rješenje da se mimo sezone ograniči radno vrijeme do 21 sat, a da se tokom ljeta omogući njihov rad nedjeljom u jednoj smjeni. Lekić smatra da bi to doprinijelo lakšem obračunu zarada zaposlenih te da ovaj predlog treba razmotriti kao inicijativu. Privrednici ističu i da primjenu zakona obesmišljavaju trafike i druga pravna lica koja zloputrebljavaju svoju registraciju kako bi nedjeljom obavljala trgovinski promet. Smatraju da to remeti turistički imidž Crne Gore i predstavlja nelojalnu konkurenciju.

Ministar je istakao da postoji dobra volja za iznalaženje rješenja po ovom pitanju do sljedeće sezone.

Trgovci su još jednom ukazali na to da odredba koja propisuje deklarisanje proizvoda na Brajevom pismu (tečni šamponi za pranje kose i tijela, tečni deterdženti za pranje suda i veša) predstavlja biznis barijeru i veliki namet za privredu koji je jedinstven u svijetu. Navedeno predstavlja nesrazmjeran trošak za privredu u odnosu na korisnike samog deklarisanja, jer je rečeno da je veoma mali broj osoba u Crnoj Gori koje čitaju Brajevo pismo, a po važećem Pravilniku treba svakog dana deklarisati na desetine hiljada artikala.

– Treba u što kraćem roku iznaći rješenje koje je primjenljivo i troškovno se može podnijeti – kazao je Jovan Lekić, dodajući da privrednici ne mogu sami riješiti ovaj problem a da je na tom putu u prošlosti izostalo razumijevanje resornih ministara.
Đurović je kazao da izostankom konkretne i detaljne analize troškova za privredu ne postoje argumenti za izmjene u dijelu deklarisanja proizvoda Brajevim pismom.

Poslovanje u sektoru

Sekretarka Odbora Milica Lazarević je prezentovala informaciju o poslovanju u sektoru trgovine tokom prvih pet mjeseci 2022. koji bilježi pozitivne trendove, odnosno rast broja zaposlenih za 23,2 odsto i prometa za 31,6 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine. Ukupna robna razmjena sa inostranstvom je povećana 54,3 odsto, izvoz je porastao 101,8 odsto, a uvoz 44,9 odsto. I dalje je izražena niska pokrivenost uvoza izvozom od 27,4 odsto.

Osvrnula se i na izazove za trgovinu usljed rata u Ukrajini.

– Rast svjetskih cijena sirovina i osnovnih životnih namirnica i poremećaji u lancima snabdijevanja dodatno podstiču već visoku inflaciju – istakla je ona.

Lazarević je navela da su potrošačke cijene u maju 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u prosjeku više za 11,7%, dok su u periodu januar-maj 2022. godine, u poređenju sa uporednim periodom prethodne godine, u prosjeku više za 9,0%.
Predsjednik Odbora Jovan Lekić kazao je da je trgovina tokom proteklog perioda bila na visini zadatka i obavila svoju ulogu u vidu snabdijevenosti i efikasnosti tržišta bez većih oscilacija, te da posebno raduje rast prometa u posmatranom periodu. Kada je u pitanju pokrivenost uvoza izvozom, istakao je da to najviše govori o strukturi crnogorske privrede, te da je vrijeme da se aktivnije radi na rješavanju tog problema, kako bi u doglednoj budućnosti imali bolje podatke o robnoj razmjeni.