Zajednički rješavati barijere u poslovanju sektora saobraćaja
Na sjednici Odbora udruženja saobraćaja Privredne komore Crne Gore, održanoj 16. novembra razmotreni su Programa rada OU saobraćaja za 2024. godinu, inicijativa “Autobuska stanica Nikšić” – maksimalne cijene staničnih usluga u drumskom saobraćaju, rok za prijavu robe u carinskoj ispostavi, raspodjela CEMT dozvola i povrat PDV-a, te izazovi u poslovanju privrednih subjekata koji obavljaju tehnički pregled vozila. Prezentovana je i kampanja PKCG “Snaga je u svima nama”.
Sjednicu je, uz podršku sekretara Odbora Filipa Vujovića, vodio predsjednik Odbora Igor Banović, a u radu su, pored privrednika, učestvovali Tatjana Vujisić i Rajko Vuksanović, Uprava prihoda i carina, Bojan Radoman, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Milutin Raičević, Uprava za saobraćaj, Miloš Radulović, Ministarstvo finansija, te predstavnici Autobuskih stanica i predstavnici Asocijacije tehničkih pregleda Crne Gore.
Autobuska stanica Nikšić” – maksimalne cijene staničnih usluga u drumskom saobraćaju
Miroslav Radulović, predstavnik autobuske stanice Nikšić kazao je da je ovo društvo dostavilo Komori inicijativu za povećanje staničnih usluga u drumskom saobraćaju, s obzirom na to da se iste nijesu mijenjale 18 godina, a u međuvremenu su porasle gotovo sve cijene koje se odnose na prevoz putnika u ovoj oblasti.
S tim u vezi, na sjednici je dogovoreno da se formira radna grupa u kojoj su uključeni predstavnici prevoznika i autobuskih stanica, kako bi se postigao konsenzus i dogovorili zajednički interesi, nakon čega bi nove cijene išle nadležnom ministarstvu na saglasnost.
Bojan Radoman, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva istakao je da, kada je u pitanju izmjena cjenovnika maksimalnih cijena staničnih usluga, neophodno je uraditi određene finansijske analize kako bi se sagledao uticaj formiranja novih cijena na stanice, autobuske linije i krajnje korisnike, te cjelokupna situacija bolje razumjela.
Inicijative članova Odbora
Predsjednik Odbora, Igor Banović kazao je da su najvažnije inicijative, odnosno barijere sa kojima se privrednici već duži period suočavaju, izdvojene kao predmet rasprave na ovoj sjednici, a prva je rok za prijavu robe u carinskoj ispostavi.
Prevoznici su kazali da postoji veliki broj razloga zbog kojih se ovaj rok što hitnije mora produžiti, odnosno ograničiti sa 24h na minimum 72h. Uporednom praksom sa zemljama regiona kao i sa zemljama EU ovaj rok je presedan, te prevoznici smatraju da se ovdje radi o kršenju ljudskih prava i ugrožavanju slobode kretanja. Iako je za produženje roka prijave u carinskoj ispostavi donešena instrukcija od strane Uprave prihoda i carina, po ocjeni privrednika donešena instrukcija se ne primjenjuje u praksi.
Tatjana Vujisić, pomoćnica direktora Uprave prihoda i carina kazala je da u tranzitnom postupku, rok nije unaprijed propisan, bilo da se radi o 24 ili 72 sata.
– Prema novim carinskim propisima, podnosi se zahtjev da se na polaznoj carinskoj ispostavi odredi dovoljan rok kako bi se omogućilo pravovremeno stizanje robe na odredište – navela je ona.
Prema njenim riječima, novom instrukcijom stavljeno je do znanja da rok može biti 72 sata, odnosno 24 sata za duvanske proizvode, ali on nije unaprijed propisan. Kada carinski službenik prihvati carinski postupak, on je ovlašćen da odredi rok dostave robe. Ukoliko postoji zahtjev za produženjem roka, kazala je da je neophodno podnijeti zahtjev carinskoj ispostavi za rok koji je dovoljan da roba stigne na odredište.
– Važno je naglasiti da se ne smije unaprijed određivati rok od 24 ili 72 sata, jer on može biti i duži – istakla je Vujisić.
Ona je takođe kazala da će Uprava prihoda i carina vršiti intenzivnije kontrole kako bi se provjerilio da li se donešena instrukcija i preporuka za rok za prijavu robe u carinskoj ispostavi poštuje, te pozvala privrednike da i oni sve uočene nepravilnosti prijave.
Kada je u pitanju povrat PDV-a, prevoznici su istakli da svakodnevno imaju problem sa njegovim povraćajem iz Hrvatske, Mađarske i drugih zemalja. Tranzit kroz Hrvatsku do Slovenije u oba pravca donosi trošak od 200,00 eura autoputa aproksimativno, što u pdv-u po kamionu predstavlja 40-50 eura. Sve ovo na godišnjem nivou predstavlja značajna finansijska sredstva na koja prevoznici imaju imaju pravo povraćaja a trenutno ostaje u Hrvatskoj. Istakli su da je ova stavka od velike važnosti u bilo kom trenutku, a u izazovnim ekonomskim prilikama dodatno dobija na značaju.
Miloš Radulović, Ministarstvo finansija, istakao je da je inicijativa za rješavanje ovog problema stigla iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, a kojom se stranim prevoznicima uvodi obaveza plaćanja PDV-a prilikom ulaska u zemlju, te da su prevoznici dužni podnijeti elektronsku prijavu prije dolaska po putnike.
– U cilju olakšavanja ovog procesa, planira se razvijanje aplikacije koja će omogućiti jednostavnu prijavu i praćenje broja putnika, destinacija i obračun PDV-a. Na taj način će se postići olakšavanje samog procesa i transparentnosti, te dobitak kako za državu, tako i za prevoznike.
Privrednici su ocijenili da, s obzirom na to da već postoji zakonski osnov za razvijanje ove aplikacije, ista bude kreirana u što hitnijem roku.
Članovi Odbora su ukazali i na značajnu biznis barijeru koja se odnosi na dug rok za povrat PDV-a odnosno ukazali su na izazov koji se ne sreće samo u ovom već u skoro svim sektorima. Naime, ukazano je da se PDV često ne vraća u zakonskom roku od 60 dana, već prođe i više od godinu dana. S tim u vezi, predloženo je da se, ukoliko privrednici redovno izmiruju svoje obaveze i prolaze sve kontrole, primijeni procjena rizika, kako bi se ubrzao proces povrata PDV-a.
Raspodjela CEMT dozvola
Prevoznici koji obavljaju međunarodni prevoz tereta ukazuju na probleme oko podjele CEMT-ova i pravljenje pritiska, tenzije oko dodjele istih. Problemi traju već 4-5 godina, a najviše zbog nekvalitetnog softvera. Prema riječima prevoznika kupljen je novi softver ali nikada nije stavljen u upotrebu.
Prevoznici ukazuju na potrebu obnove softvera, kako bi CEMT-ove uredno dobijali i kontrolisali.
Trenutni sistem poništavanja dozvola se nije pokazao kao adekvatan jer se dešava veliki broj zloupotreba od strane stranih prevoznika koji dobijene (ograničene) dozvole ne poništavaju pa sa jednom dozvolom više puta vrše prevoz.
Ovo konkretno utiče na korišćenje CEMT dozvola jer se u nedostatku CEMT dozvola, prevoz za/iz trećih zemalja prema CG obavlja sa istom dozvolom više puta pa samim tim i naši prevoznici koji bi u nedostatku dozvola bili konkurentni gube ove poslove.
Predstavnici nadležnog ministarstva, u odgovoru, navode da su, kada je u pitanju softver, pokušali da daju predlog uredbe koja će regulisati ovaj problem pošto pojedine tačke nijesu prezicno deifnisane zakonom, kako bi taj predlog bio implementiran i rezultirao donošenjem nove uredbe. Kako su naveli, u narednom periodu će se opet raditi na rješavanju ovog problema.
Izazovi u poslovanju privrednih subjekata koji obavljaju tehnički pregled vozila
Predstavnici Asocijacije tehničkih pregleda Crne Gore, Siniša Mićunović i Ratko Babić, kazali su da se ova privredna društva suočavaju sa nizom prepreka koje ugrožavaju njihov opstanak. Naime, ova asocijacija okuplja oko 120 privrednih društava koja se bave tehničkim pregledom vozila, zapošljavaju preko 1000 ljudi i igraju ključnu ulogu u održavanju bezbjednosti na putevima Crne Gore, gdje se registruje oko 280,000 vozila.
Oni su kazali da je Pravilnik koji propisuje uslove obavljanja tehničkih pregleda najstroži u regionu. U skladu s njim, cijena tehničkog pregleda za klasični putnički automobil iznosi 12,00 eura, a ova cijena nije mijenjana već 10 godina. Međutim, navode, okolnosti pod kojima funkcionišu linije za tehnički pregled danas su se promijenile.
Ističu da, sa propisanom opremom koja vrijedi između 60,000 i 70,000 eura po teretnoj liniji, preduzeća bivaju suočena sa visokim troškovima održavanja od 10,000 eura godišnje. Pored toga, rigorozne mjere za radnu snagu na linijama za tehnički pregled, gdje su uslov minimum tri zaposlena, od čega dva moraju imati posebne licence, stvaraju dodatne izazove u pronalaženju kvalifikovanog kadra.
-Ono što posebno treba naglasiti je činjenica da bi donošenjem nove Uredbe sa većim cijenama tehničkog pregleda došlo do suzbijanja nelojalne konkurencije i sive ekonomije u ovoj djelatnosti, čime bi država ubirala znatno veće prihode a za krajnjeg korisnika cijena bi bila ista ako ne i niža- istakao je Babić.
S tim u vezi, Privredna komora će uputiti dopis Ministarstvu unutrašnjih poslova i drugim nadležnim institucijama kako bi se zajedničkim radom riješio ovaj problem i smanjila siva ekonomija.
Kampanje “Snaga je u svima nama”
Predstavnica Sektora za marketing PKCG, Maja Rašković upoznala je članove Odbora sa projektom i kampanjom “Snaga je u svima nama”.
Ona je kazala da je Privredna komora još prošle godine započela kampanju koja je ukazala na veoma važan aspekt – koliki je stepen (ne)razumijevanja građana o snazi, veličini i značaju privrede Crne Gore. Kampanja posebno naglašava potrebu da se privreda, kao stub ekonomskog i društvenog razvoja, istakne kao zajednička tema.
– Kroz kampanju smo se trudili da ukazujemo na poslovne barijere sa kojim se svaki sektor u privredi suočava u svakodnevnom poslovanju. Cilj nam je bio podići razumijevanje građana o potrebama privrede, kako bismo zajedno prevazilazili te prepreke – istakla je Rašković.
Ona je naglasila važnost sinergije privrede kako bi poruka kampanje bila što efikasnija. To bi omogućilo postojećim privrednim subjektima da ostvaruju bolje rezultate u takvom ambijentu, dok bi potencijalni preduzetnici bili motivisaniji za realizaciju svojih ideja, a sama kampanja bi imala dublji značaj i postigla željene rezultate
Prema njenim riječima, ovaj projekat će imati svoj kontinuitet, jer smo svi svjesni da je osnaživanje privrede i privrednika dugoročan proces, koji zahtijeva jačanje njihovog realnog identiteta i poboljšanje imidža u društvu.
Privrednici su pozitivno ocijenili ovu kampanju, ističući da je ona važan korak ka snaženju cjelokupne biznis zajednice.
