Organizaciona kultura – Ključ dugoročnog uspjeha i stabilnost

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Elite Academy Balkans, organizovala je 1. aprila seminar ,,Organizaciona kultura – Ključ dugoročnog uspjeha i stabilnost’’.
Cilj je bio da se učesnicima pruži duboko razumijevanje psihologije kolektiva, prepoznavanje ključnih kompetencija članova tima i konkretni alati za transformaciju radnog okruženja u pobjedničku kulturu.
-Organizaciona kultura predstavlja „nevidljivu silu“ koja direktno utiče na produktivnost, zadržavanje talenata i tržišnu poziciju kompanije. Pravi lider ne upravlja samo procesima, već gradi sistem vrijednosti koji motiviše zaposlene da daju svoj maksimum čak i kada lider nije prisutan – poručila je u pozdravnoj riječi Marga Koković iz Sektora za obrazovanje i kvalitet u PKCG.
Više o temi danas su predavači Milorad Pavićević, diplomirani ekonomista sa preko 20 godina iskustva u upravljanju međunarodnim kompanijama i osnivač Elite Academy Balkans i Jasmin Hasančević, partner Elite Academy Balkans za BiH, fokusiran na razvoj ljudskih resursa i obuku menadžmenta kroz praktične alate i savremene poslovne modele koji unapređuju organizaciju vremena i motivaciju timova.
Oni su učesnicima predstavili savremeni pristup upravljanju kompanijama u kojem kultura postaje ključni faktor poslovnog uspjeha.

Predavači su istakli da organizaciona kultura više nije apstraktan ili „meki“ koncept, već konkretan i mjerljiv poslovni alat koji direktno utiče na produktivnost, profitabilnost i zadržavanje talenata . Poseban akcenat stavljen je na činjenicu da se u savremenom poslovnom okruženju konkurentske prednosti sve manje zasnivaju na proizvodima i tehnologiji, a sve više na načinu na koji ljudi u organizaciji sarađuju, donose odluke i grade međusobno povjerenje.-
-Organizaciona kultura nije ono što piše na zidovima kompanije, već ono što se svakodnevno živi u praksi.U svijetu u kojem se tehnologija, procesi i proizvodi lako kopiraju, kultura ostaje jedina održiva konkurentska prednost – poručili su oni, dodajući da upravo način na koji timovi funkcionišu, komuniciraju i donose odluke čini razliku između prosječnih i vrhunskih organizacija.
Predavači su posebno naglasili potrebu za promjenom perspektive, od posmatranja kulture kao troška ili „HR teme“, ka njenom razumijevanju kao strateškog alata. Kvalitetna organizaciona kultura direktno utiče na smanjenje fluktuacije zaposlenih, povećanje angažovanosti i rast produktivnosti.
Istakli su da se kultura može precizno analizirati i unaprijediti korišćenjem savremenih metodologija i psihometrijskih alata. Kroz pristupe poput AIHR modela i FQ15+ testiranja moguće je identifikovati ključne izazove u komunikaciji i liderstvu prije nego što prerastu u ozbiljne poslovne gubitke.

Govoreći o regionalnom kontekstu, predavači su istakli da se Crna Gora nalazi u specifičnoj fazi tranzicije, između tradicionalnog i modernog korporativnog modela upravljanja.Sličnosti sa regionom su izražene, posebno u segmentu porodičnih kompanija koje su prerasle početne okvire, ali i dalje funkcionišu kroz hijerarhijske i često autokratske modele upravljanja.
U poređenju sa razvijenijim tržištima regiona, poput Slovenije i Hrvatske, naglašeno je da su tamo brže prihvaćeni koncepti psihološke sigurnosti, fleksibilnog rada i savremenog liderstva. U Crnoj Gori je i dalje prisutan veći fokus na kontrolu, što u uslovima hibridnog rada može imati negativne efekte na motivaciju i rezultate zaposlenih.
Ipak, istakli su da Crna Gora ima značajnu prednost u vidu izraženog preduzetničkog duha i velike otvorenosti ka učenju. Visok odziv na edukacije i seminare potvrđuje da postoji snažna potreba za unapređenjem poslovnih praksi. Takođe, domaće kompanije često brže usvajaju digitalne alate, ali istovremeno zaostaju u „humanizaciji“ radnog okruženja.
Jedna od najvažnijih poruka predavanja bila je da svaka transformacija organizacione kulture mora početi od vrha. Bez promjene načina razmišljanja vlasnika i direktora, svi napori u ovoj oblasti ostaju na nivou formalnosti. Naglašeno je da lideri ne oblikuju kulturu kroz strategije i dokumente, već kroz svakodnevne odluke, ponašanje i standarde koje postavljaju u radu sa timovima.

Kao prvi korak ka promjeni, preporučili su objektivnu dijagnostika postojećeg stanja u organizaciji. Korišćenjem alata poput Cotest metodologije moguće je precizno utvrditi snage i slabosti timova, kao i potencijalne izazove u saradnji i komunikaciji.
Poručili su da organizaciona kultura nije jednokratan projekat, već kontinuiran proces koji zahtijeva strateški pristup, dosljednost i svakodnevni angažman lidera.
-Kompanije koje prepoznaju njen značaj i aktivno ulažu u njen razvoj ne samo da ostvaruju bolje poslovne rezultate, već stvaraju okruženje u kojem ljudi žele da ostanu, napreduju i daju svoj maksimum – zaključili su predavači.





