Poreska politika najvažniji je instrument ekonomske politike

Poreska politika najvažniji je instrument ekonomske politke, posebno za države koje nemaju vlastitu valutu, saopšteno je na panel diskusiji „Poreska politika u Crnoj Gori – instrument za ubiranje državnih prihoda vs instrument za kreiranje poslovnog ambijenta. Kako do ravnoteže?”, koja je organizovana u okviru inicijative Top Business Montenegro (TBM). Na skupu je ocijenjeno da od poreske politike ne zavise samo budžetski prihodi, nego da ona utiče i na zapošljavanje, investicije, dohodak, na nivo sive ekonomije, ali i na migracije.

Osnivač BI Consultinga i glavni analitičar TBM Ratko Nikolić ocijenio je da je Crna Gora poreski atraktivna poslovna destinacija, koja kao eurizovana ekonomija nema sopstvene instrumente vođenja monetarne politike.

Prema njegovim riječima, u prvim godinama nakon osamostaljenja, Crna Gora željela se profilisati kao zemlja niskih poreskih stopa, te se može reći da je u tome i uspjela. Razumno objašnjenje za takav pristup, kako navodi, jeste činjenica da u drugim elementima koji čine poslovni ambijent, kao što su pravna regulativa, znanje i kadrovi, pristup finansijama, politička stabilnost, infrastruktura, saobraćajna dostupnost, zemlja nije bila dovoljno razvijena i atraktivna.

„U toku vremena, desile su se znatne promjene u tom sistemu, najprije kroz korekcije stope PDV iz 2013. i 2017. godine, zatim kroz neke privremene poreske mjere, da bi se u toku 2021. godine desile najveće promjene stopa poreza na dohodak fizičkih lica, kao i poreza na dobit pravnih lica kroz uvođenje progresivnog oporezivanja. Osim korekcije poreskih stopa, imamo prijedloge nekih novih poreskih oblika, kao i otvorenu diskusju na temu preispitivanja politike niskih poreskih stopa, što dodatno djeluje uznemirujuće na poslovnu zajednicu, pojačava poslovnu nesigurnost i ugrožava predvidivost poslovnog ambijenta“, ukazao je Nikolić.

Profesor Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis Milorad Katnić naveo je da poreska politika jeste najvažniji ekonomski instument, ali da on sam po sebi ne može riješiti instituciuonalne slabosti jednog sistema.

„Za ekonomiju, investitore, poslovnu zajednicu, prije svega, važni su lična i sigurnost imovine, efikasnost izvršenja ugovora, nivoi sive ekonomije i korupcije u duštvu, infrastruktura, veličina tržišta, radna snaga, znanje, sposobnosti, otvorenost, stabilnost valute, odnosno stabilnost cijena i inflacija. Porezi su potrebni, ali nijesu dovoljan uslov da bi neka zajednica, neka ekonomija bila privlačna investitorima“, rekao je on.

Katnić je objasnio i da je poreska politika veoma važan i osjetljiv istrument, čije se posljedice vide u srednjem i dugom roku. „I kada su instuticionalna pitanja uređena, kada imamo vladavinu prava, uređene vlasničke odnose, efikasno sudstvo i izvršenje ugovora, poreska politika može „razoriti“ poreski sistem“, objasnio je on.

Katnić je ukazao i da siva ekonomija u našem regionu nije samo poreski problem, nego i kulturološki. „Jedno istraživanje u Crnoj Gori pokazalo je da ljudi neplaćanje poreza ne percipiraju kao lošu stvar, nego kao uobičajenu praksu u društvu. Taj kulturološki problem i praksu treba mijenjati kako bismo stvorili ambijent za širenje poreske baze za urednije plaćanje poreza i manje sive ekonomije“, naveo je Katnić.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović saglasan je da je poreski ambijent u Crnoj Gori povoljan i predvidiv, navodeći i da ustaljena poreska politika jeste bitna, ali da ona ne može biti alternativa efikasnom sudskom sistemu, prostornom redu, striktnom poštovanju ugovornih obaveza.

On je kazao da su javne finansije Crne Gore u „veoma dobrom stanju“. „U trezoru imamo četvrt milijarde eura, uspijevamo da izmirujemo sve obaveze, uključujući uvećanje zarada u javnom sektoru od 20 – 25%, koje nijesu uvećavane adekvatno od 2016. godine“. On smatra da se mora razmišljati i o poreskim olakšicama za uredne platiše, te ukazao na paradoks da je Crna Gora zemlja niskih poreza, a visokog nivoa sive ekonomije, poreskog duga i socijalnih razlika.

Podsjetio je da je Vlada u sklopu antikriznih mjera, od maja 2022. do februara 2023. godine, smanjila akcize na gorivo, čime je državni budžet bio uskraćen za prihod u vrijedosti od 56 do 58 miliona eura. Smanjen je i PDV na osnovne životne namirnice, a radilo se i na smanjenju sive ekonomije.

„Donijeli smo desetak zakona koji se tiču srca sive ekonomije. Pokušavamo da u tekućoj godini povećamo priliv poreskih prihoda kroz ojačanu poresku disciplinu. Trudimo se da i dalje imamo predvidivost o čemu govore ponovo rekordne strane investicije. To znači da se Crna Gora i dalje percipira kao zemlja atraktivnih poreskih stopa, država u koju je vrijedno ulagati,” rekao je ministar Damjanović.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić rekla da je poslovna zajednica očekuje da se  ekonomska i poreska politika vode na način koji će podržati privredu i njen dalji razvoj i diversifikaciju, i biti zamjac za napredak cjelokupnog društva.

„Smatramo da je veoma važno da poreska politika bude transparentna i predvidiva, da poslovna zajednica na vrijeme može znati koji je nivo poreskih stopa, koje poreze će morati da plaća, i da shodno tome uskladi svoje poslovne i biznis  planove. Pored toga, veoma je važno i uključivanje biznis zajednice u kreiranje poreske politike i u adekvatne analize uticaja poreske politike, odnosno predloženih poreskih rješenja na poslovnu zajedicu i privredu“, rekla je ona.

Drakić smatra da se prilikom definisanja poreske politike mora voditi računa i o važnom segmentu, a to je siva ekonomija. „Poreska politika utiče na nivo sive ekonomije, tako da je važno da imamo precizne i jasne poreske propise, jednostavan način utvrđivanja poreskih obaveza, kako bismo stimulisali poreske obveznike da ne budu dio sive ekonomije, nego da posluju u legalno. I ono što bi bilo pozitivno jeste da razvijamo sistem stimulacije za uredne poreske obveznike“, navela je ona.

Drakić je ukazala da se Crna Gora i dalje smatra zemljom sa relativno konkurentnom poreskom politikom, te da se nada da će taj trend biti nastavljen. Ona smatra da se dodatno treba razmisliti o tome da li je progresivna stopa oporezivanja pravi model za privlačenje investitora.

Predsjednik Upravnog odbora CKB i predsjednik Savjeta stranih investitora Tamás Kamarási kazao je da strani investitori, uz poresku politiku, razmatraju i niz drugih parametara kada donose odluku o ulaganju u neku državu.

„Vladavina prava, transparentnost i politička stabilnost, birokratija i procedure, ali i potencijali tržišta, ljudski kapital i mogućnosti za usavršavanje zaposlenih, podrobno se razmatraju i utiču na opredjeljenje stranih kompanija. Manjkavosti ili izazovi u ovim segmentima odbijaju strane investitore i otežavaju njihovo poslovanje. Dakle, poreska politika je od velikog značaja, ali kao dio jednog šireg sistema koji je relevantan za strane investitore“, ukazao je on.

Kamaraši je podsjetio da Crna Gora i dalje ima nižu od prosječne stope poreza na dobit. Međutim, smanjenje poreza je trend u većini ekonomija, tako da povećanja mogu izazvati zabrinutost za dugoročnu atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije.