Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
Poslovni ambijent
Home›Poslovni ambijent›Razvoju agrara potrebna snažnija podrška

Razvoju agrara potrebna snažnija podrška

By Novica Bulatovic
July 8, 2022
689
0
Share:

Poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori godišnje prihoduje oko 450 miliona eura od čega se polovina ostvaruje plasmanom preko turizma. Riječ je o vrijednosti koja je veća od zabilježene u građevinarstvu, što ukazuje na izuzetnu važnost ove strateške grane crnogorske ekonomije, čijem je razvoju potrebna značajna državna podrška.
Ovo je saopšteno na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore tokom koje su razmotrene informacije o privrednim kretanjima u agraru, realizaciji javnih poziva kroz IPARD, te podrška implementaciji nacionalnog Programa smanjenja soli u prehrambenim proizvodima. Članovima Odbora predstavljen je i projekat BLUEfasma.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – državni sekretar Budimir Mugoša i načelnica Direkcije za plaćanje Danka Božović, specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Zorica Đorđević, te samostalni savjetnici u Sektoru za projekte PKCG Sandra Perić i Stefan Jovanović.
Sekretarka Odbora Lidija Rmuš istakla je da je poslovanje privrednika koji se bave proizvodnjom hrane u ovoj godini značajno otežano prije svega zbog povećanja cijena inputa, usljed pandemije i rata u Ukrajini.
Ona je podsjetila na Vladine mjere u cilju sniženja cijena osnovnih životnih namirnica – kao što su smanjenje akciza na gorivo za 50 odsto, uvođenje nulte stope PDV za brašno, ulje i hljeb.

– Međutim, zbog stalnog rasta cijena potrebno je i drugim mjerama, stvoriti bolji poslovni ambijent. Zbog povećanja cijena svih proizvodnih inputa do stabilizacije tržišta, trebalo bi sagledati mogućnost uvođenja dodatnih subvencija farmerima i mljekarama za otkup mlijeka, stočnu hranu i vještačko đubrivo – kazala je Rmuš.

Prema njenim riječima, u cilju obezbjeđivanja nesmetanog snabdijevanja neophodno je ponovo uspostaviti sistem robnih rezervi žitarica, ulja, šećera kao i energenata.
Sekretarka je saopštila da je uvoz hrane za pet meseci iznosio oko270 miliona i to je 33,8 odsto više u odnosu na uporedni period iz 2021. godine, dok je izvoz iznosio 16,5 mil.eura i manji je za deset odsto tako da se deficit stalno povećava. Ovi podaci ukazuju na neophodnost značajnijeg uključivanja države u rješavanje pitanja visokog deficita u hrani, a nameće se i kao neophodnost aktivnijeg uključivanja svih aktera u društvu u cilju podrške proizvođačima kroz bolju promociju domaćih proizvoda, njihovo bolje pozicioniranje u trgovačkim lancima i značajno veća ulaganja u razvoj domaćih kapaciteta za proizvodnju hrane
– Izdvajanje iz nacionalnog budžeta za razvoj poljoprivrede od 1,5-1,7 odsto kao što je bilo do sada, nedopustivo je malo i sigurno je imalo uticaj na ovako visoki deficit u hrani, pored rasta cijena koji je dijelom takođe uticao na ostvarenu vrijednost uvoza – kazala je Rmuš.
Državni sekretar Budimir Mugoša ističe da se svaka ozbiljna država ozbiljno posvetila rješavanju problema obezbjeđivanja dovoljnih količina hrane za svoje stanovnike. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se mora iznaći model kako bi se formirale zalihe, o čemu će biti razgovarano i sa privrednicima.
– U Spužu država raspolaže sa kapacitetima za smještaj preko 30.000 tona žita što su rezerve dovoljne za tri mjeseca – kazao je Mugoša.
On takođe ocjenjuje neprihvatljivim da su izdvajanja iz nacionalnog budžeta za poljoprivredu veoma mala i naveo je primjer da je u Srbiji Zakonom definisano da izdvajanja za poljoprivredu iz budžeta iznose 5%. Kao jedan od najvećih problema ističe i problem naplate potraživanja proizvođača hrane i smatra da se država more aktivnije uključiti u traženju rješenja ovog pitanja.Takođe, poručio je proizvođačima da moraju da se udružuju jer će samo na taj način uspjeti da ostvare bolje rezultate, povećaju proizvodnju i stvore bolje uslove poslovanja kroz dogovor sa donosiocima odluka na državnom nivou. Poručio je poljoprivrednim proizvođačima da moraju da iskoriste raspoloživa bespovratna sredstva za osiguranje proizvodnje, navodeći da je za ove namjene opredijeljeno 300.000 eura a iskorišćeno je svega 13.000 eura.
Privrednici su tokom diskusije ukazali na veoma izražen problem nedostatka radne snage u ovom sektoru i smatraju da je potrebno olakšati procedure za dobijanje radnih dozvola za strance.

– Svuda je problem motivisati ljude da se bave poljoprivredom. Moramo uraditi sve kako bismo zadržali ljude na selu i očuvali ga – kazao je Mugoša.

Članovi Odbora ukazuju na neophodnost planske proizvodnje u ovom sektoru.
– Našem sektoru su neophodni organizacija otkupa i smjernice poljoprivrednicima šta treba da proizvode. Bez planske proizvodnje za poznatog kupca uvijek će biti problema. Ako se planski radi sve bude jeftinije i do 30 odsto – ocijenio je Branko Pejović, Zrnožit. Naveo je primjer Albanije I način organizacije otkupa poljoprivrednih proizvoda što je imalo veoma pozitivan uticaj na rast poljoprivredne proizvodnje u ovoj državi.
Ističe takođe potrebu da se uradi popis obradivog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu koja bi se potom ustupila proizvođačima (deficitarnih) žitarica i stočne hrane.
Predstavnik Grupacije industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda Damir Papić, kazao je da industrijskim pekarama, koje obezjeđuju oko 80 odsto tržišta osnovnom vrstom hljeba treba olakšati pristup povoljnim kreditnim aranžmanima, odnosno obezbijediti mogućnost korišćenja grant sredstava IPARD-a ili MIDS-a kako bi se modernizovala i bila konkurentnija. Smatra da je pekarska industrija naročito pokazala društvenu odgovornost u otežanim uslovima poslovanja u prethodnom dvogodišnjem periodu, čak i u uslovima ograničavanja cijene. Smatra da robne rezerve mogu biti i kod pekara i kod poljoprivrednih proizvođača. Predlaže da se obezbijedi nulta stopa za proizvode (hranu) koji se doniraju. Ukazao je na problem bespotrebnog bacanja neprodate hrane i velikog povrata hljeba koji se ne proda u trgovinama. Predlaže model ograničavanja povrata po modelu i preporukama EU, sto bi rezultiralo doborobiti proizvodjača, trgovaca i kranjeg potrošača.
Predstavnica Plantaža 13. jul Milena Mugoša ukazala je na višemilionsku štetu koju je prouzrokovao nedavni grad, te izrazila uvjerenje da će država kao većinski vlasnik ali i svi ostali subjekti doprinijeti očuvanju poslovanja ove značajne kompanije. Ukazala je da su ove godine, i pored finansijskih problema u kojima se nalaze, uz veliki trud radnika Plantaže očekivale izuzetno dobar rod breskvi, stonog i vinskog grožđa, ali da je desetominutni grad uništio značajan dio proizvodnje. Privrednici su ukazali na neophodnost uspostavljanja adekvatne protivgradne zaštite, koja se mora obezbijediti zbog sve češćih padavina u vidu grada koje nastaju kao rezultat klimatskih promjena.Takođe, predložila je da se u pregovorima sa Evropskom komisijom pokuša naći način da sredstva grantova mogu koristiti i preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države, naročito ako imamo u vidu da se odobrena sredstva kroz Ipard 2 neće iskoristiti.
Danka Božović, načelnica Direkcije za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predstavila je Informaciju o realizaciji javnih poziva kroz IPARD programe.
Ona je kazala da oko 22 miliona eura grantova iz IPARD sredstava treba iskoristiti u toku ove i iduće godine, ali da veliki problem u već potpisanim ugovorima predstavlja skok cijena, te da intenzivno rade na pregovorima sa Evropskom komisijom na njegovim izmjenama u vidu posebnog dodatka, kako bi se u određenoj mjeri smanjili gubici korisnika programa zbog povećanih troškova.Takođe, navela je da su pokrenute aktivnosti da pravo na povrat PDVa na sredstva koja su utrošili za investiciju kroz IPARD dobiju i fizička lica.
– Do kraja juna isplaćeno je 12,5 miliona eura bespovratne podrške, a preostalo je još 39 miliona, što je zaista mali procenat iskorišćenosti – istakla je Božović, dodajući da za aplikante veliki problem predstavlja obezbjeđivanje finansijskih sredstava.
Prema njenim riječima, sljedeća godina je ključna za povlačenje što više sredstava namijenjenih bespovratnoj podršci, što će doprijeniti kvalitetnom pripremanju za IPARD 3, koji je vrijedan 63 miliona eura.
Državni sekretar je potencirao potrebu formiranja posebnog garantnog fonda, jer će se na taj način olakšati investiranje poljoprivrednih proizvođača, a što će uticati na bolje povlačenje sredstava Iparda.
Specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Crne Gore dr Zorica Đorđević upoznala je privrednike sa implementacijom nacionalnog Programa smanjenja soli, sa fokusom na postavljanje i dostizanje ciljeva njenog sadržaja u određenim prehrambenim proizvodima. Glavni ciljevi Programa su, između ostalog, unapređenje svijesti i znanja stanovništva i stručne javnosti o značaju smanjenja prekomjernog unosa soli hranom, te smanjenje njenog sadržaja u prerađenoj hrani, u saradnji sa proizvođačima hrane i ugostiteljima.
– Ciljne vrijednosti sadržaja soli su pet grama dnevno za opštu populaciju uključujući djecu i trudnice . a sada se trenutno unosi 12 grama dnevno– istakla je Đorđević.


Samostalna savjetnica u Sektoru za projekte Privredne komore Sandra Perić prezentovala je projekat BLUEfasma čiji je cilj osnaživanje inovativnih kapaciteta MSP-a, pomorskih klastera i mreža u MED priobalnim područjima kako bi se podržala cirkularna ekonomija i plavi rast u ribarstvu/akvakulturi. Kako je navela, jačanje inovativnih kapaciteta MSP i pomorskih klastera i mreža sprovodiće se prenošenjem znanja, ocjenom nivoa cirkularnosti, te podržavanjem finansiranja.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • Poslovni ambijent

    Ulaganja u poljoprivredu do 2027. godine oko 128 miliona eura

    June 24, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Nezavisne i efikasne institucije ključne za sprečavanje ograničavanja konkurencije

    June 4, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Privrednici razmotrili Nacrt zakona o energetici

    September 13, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Sinergija preduslov razvoja turizma

    December 14, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Omogućiti jedinstveno postupanje svih područnih katastarskih jedinica

    March 16, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Neophodna izdašnija podrška poljoprivrednoj proizvodnji i agroindustriji

    December 24, 2025
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 30
    April
    Sajmovi

    Sajam poljoprivrede u Novom Sadu, 16-21. maja 2026. PRIJAVA

  • 5
    Maj
    Obrazovanje

    Seminar: Uslovi za razvoj vještačke inteligencije na Zapadnom Balkanu: gdje se nalazimo i šta nas očekuje?

  • 6
    Maj
    Obrazovanje

    Seminar: Primjena MSFI 9 – Finansijski instrumenti sa fokusom na potraživanja od kupaca i model očekivanih kreditnih gubitaka (ECL)

  • 05
    Novembar
    Saopštenja

    Konkurs za sufinansiranje učešća u Network EUREKA projektima u 2026. godini

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
          • April 29, 2026

            Uručena uvjerenja zaštitarima lica i imovine

          • April 28, 2026

            Zašto je rod naše pitanje

          • April 27, 2026

            IRMS i regulatorni okvir u praksi: izazovi, rizici i rješenja za efikasnije poslovanje

          • April 23, 2026

            Predstavljen strateški okvir za planiranje razvoja obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori

          • April 22, 2026

            Značaj interne revizije u donošenju menadžerskih odluka

          • April 22, 2026

            Crnogorske kompanije na Sajmu građevine SEEBE u Beogradu

          • April 21, 2026

            Ambasadorka Kanade u PKCG: Mladi preduzetnici nosioci budućeg ekonomskog razvoja

          • April 21, 2026

            Negodovanje priređivača zbog novih poreskih izmjena i pravne nesigurnosti u sektoru igara na sreću

          • April 20, 2026

            Neophodno rješenje za viškove sirovog mlijeka

          • April 17, 2026

            Uručene godišnje nagrade PKCG: Snažna privreda temelj prosperiteta

  • O PKCG
  • Udruženja