Unaprijediti dijalog sa privredom prilikom donošenja reformi
Tokom sjednice Odbora udruženja MSP Privredne komore Crne Gore održane 18. oktobra razmotreni su uticaj poreske politike na poslovanje firmi, te Program za podsticanje eneregetske efikasnosti o čemu su govorili predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja i Fonda za inovacije. Ipak, izostali su predstavnici Ministarstva finansija pa je diskusija o poreskoj politici ostala jednostrana.
Predstavnici malih i srednjih preduzeća smatraju da će nedavno usvojena Fiskalna strategija značajno otežati njihovo poslovanje i povećati im troškove.
– Rast plata – da, ali kao posljedica povećanja produktivnosti. Sve će ovo platiti privreda i građani. Ovo će znaćajno uticati na poslovanje moje firme – rekao je predsjedavajući Aleksandar Minić.
Prema riječima sekretara Odbora Veska Dragićevića, tokom javne rasprave o Nacrtu Fiskalne strategije CG 2024-2027, privrednici su izrazili zabrinutost zbog neizvjesnosti mjera, naglašavajući potrebu za njihovim usmjeravanjem na razvoj privrede i privlačenje investicija.
On je istakao da će ove mjere dovesti do rasta zarada i penzija, ali će rezultirati nejednakošću između javnog i privatnog sektora. Predloženo uvođenje dva ranga minimalnih plata povećaće troškove radne snage i stvoriti domino efekat, što može dodatno opteretiti privredu.
-Nema mnogo mjera koje se odnose na povećanje produktivnosti, otvaranja novih radnih mjesta u realnoj ekonomiji, da bi se na održivi način razvijala crnogorska ekonomija i na taj način održivo i dugoročno povećavale zarade, penzije i unapređivao životni standard – kazao je Dragićević.
Kako je naveo, predloženi model, koji uključuje administrativno povećanje minimalne zarade bez rasta produktivnosti, kao i u prethodnom slučaju, dovešće do rasta cijena i, samim tim, do manje vrijednosti uvećane zarade.
– Sve manje je riječi o smanjivanju troškova i racionalizaciji javne uprave. Svjedočimo upravo suprotnom – konstantnom rastu iste, što negativno utiče na implementaciju ovakvih politika – rekao je on.
Takođe je istakao da će uvođenje akciza na mirna vina i povećanje PDV-a na usluge smještaja dovešće do smanjenja konkurentnosti domaćih proizvođača, dok će dodatni porezi na turizam smanjiti prijavljene prihode i povećati sivu ekonomiju. Program “Evropa sad 2” će pozitivno uticati na velika i srednja preduzeća, dok bi mala i mikro preduzeća mogla propasti ili preći u sferu neformalnog poslovanja.
Apostrofirao je da država treba da unaprijedi dijalog sa privredom prilikom donošenja reformi, da podstiče razvoj novih industrija, poveća efikasnost inspekcijskog nadzora, te poboljša transparentnost i efikasnost javne administracije.
Dragićević je kazao da privrednici pozdravljaju sve Vladine programe podrške koji donekle mogu ublažiti probleme, ali smatraju da ne predstavljaju suštinska rješenja.
Na kraju, pozvao je sve privrednike da dostave svoj osvrt na uticaj reformskih mjera na poslovanje njihovih kompanija.
Program za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti
Nataša Batrićević kazala je da je Program za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti rezultat uspješne međuresorne saradnje Ministarstva ekonomskog razvoja, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, te Ministarstva energetike podržane paketom direktne budžetske podrške Evropske komisije (EK) Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize, u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć – IPA II.
– Ovaj program, fokusira se na podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti u industriji, a cilj nam je povećanje investicija u industrijski sektor, što je od suštinskog značaja za unapređenje naše ekonomije. Program ne samo da podstiče inovacije, već omogućava i nova zapošljavanja, pružajući podršku preduzećima koja ulažu u upravljanje energijom – istakla je ona.
Mira Lopičić Zloković kazala je da je cilj Programa povećanje energetske efikasnosti i podsticanje upotrebe obnovljivih izvora energije.
-Jedna od ključnih stavki je da su dobitnici grantova iz prošlogodišnjeg poziva takođe u mogućnosti da apliciraju za ovaj novi poziv, a prihvatljive aktivnosti uključuju kupovinu nove, energetski efikasnije opreme, uz uvođenje digitalnih rešenja za praćenje potrošnje energije. Sve komponente programa prate se paralelno, a komunikacija sa nama mora biti kompletna i jasna – kazala je ona.
Privrednici su pohvalili ovaj Program i smatraju da će doprinijeti njihovoj produktivnosti i efikasnosti, posebno u dijelu zamjene stare opreme novom.
– Drago nam je što ocjenjujete ovaj program odličnim. Ovo nije prepisan program od EU ili okruženja nego je kreiran od nule i unapređen ove godine pa se nadamo da će imati veoma dobre rezutate – rekla je Lopićić Zloković.
Posebno je apostrofirala da ovim programom nije dozvoljena kupovina polovne opreme kao ni iznajmljivanje robe i alata, već da je ideja je da se nabavi nova, energetski učinkovita oprema i implementiraju digitalna rješenja. Planirano je da u decembru bude prvi krug evaluacije rješenja, zatim se ide u izradu studija izvodljivosti te da u maju ili junu budu potpisani ugovori s korisnicima programa.
Ivana Zečević, Ministarstvo ekonomskog razvoja govorila je o predstojećem programu za unapređenje konkurentnosti privrede.
– Ove godine, program je značajno unaprijeđen, posebno u broju programskih linija koje se odnose na preduzeća u proizvodnoj djelatnosti. Preduzeća koja nisu mogla da dobiju finansiranje ove godine, imaće priliku sledeće, jer će budžet biti veći, a takođe je planirana selekcija preduzeća i sprovođenje finansiranja kroz različite programske linije, uključujući programsku liniju za proizvode – istakla je ona.
Prema njenim riječima, Privredna komora Crne Gore kao partner ima ključnu ulogu u prikupljanju svih sugestija o tome kako bi program trebalo da izgleda.
– Tu smo za privredu kako bismo podršku iz godine u godinu unapređivali i prilagođavali vašim potrebama – zaključila je ona.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Aleksandar Minić, a u radu su pored članova, učestvovali i sekretar Odbora, Vesko Dragićević, predstavnici Fonda za inovacije, Mira Lopičić Zloković i Ivan Tomović, te Ivana Zečević i Nataša Batrićević iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
