Javna rasprava: Prezentovani nacrti zakona o planiranju prostora, izgradnji objekata i legalizaciji bespravnih objekata

Odbor građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 08. juna razmotrio je nacrte zakona o planiranju prostora, izgradnji objekata i legalizaciji bespravnih objekata.

Sjednica je bila u proširenom sastavu, a vodio je predsjednik Odbora Mile Gujić, uz podršku sekretara Balše Rakčevića. U radu su, pored privrednika, učestvovali predstavnici Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Marina Izgarević Pavićević generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora i informacione sisteme, mr Goran Gorašević, generalni direktor Direktorata za građevinarstvo, te Vladan Stevović, generalni direktor Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoja arhitekture.

Marina Izgarević Pavićević generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora i informacione sisteme predstavila je ključne novine zakona o planiranju prostora. Ona je istakla da se one, prije svega, odnose na institucionalizaciju izrade planske dokumentacije, decentralizaciju poslova planiranja i unapređenje postupka sprovođenja planskih dokumenata. Takođe, poboljšane su procedure vezane za određivanje rukovodioca izrade planskih dokumenata.

Prema njenim riječima, decentralizacija poslova planiranja podrazumijeva da će planski dokumenti biti izrađivani i donošeni kao državni i lokalni planski dokumenti. Kao državni planski dokumenti predviđeni su Prostorni plan Crne Gore, prostorni planovi područja posebne namjene i državni planovi detaljne regulacije. Kao lokalni planski dokumenti predviđeni su prostorno-urbanistički planovi lokalne samouprave, lokalni planovi detaljne regulacije i urbanistički planovi.

– U kontekstu sprovođenja planskih dokumenata, važna novina je uspostavljanje Geoportala Ministarstva koji će sadržavati urbanističko-tehničke uslove, a omogućiće direktno preuzimanje urbanističko tehničkih uslova (UTU) – rekla je ona.

Mr Goran Gorašević, generalni direktor Direktorata za građevinarstvo je govorio o novinama zakona o izgradnji objekata. On je kazao da Nacrt zakona o izgradnji objekata uvodi obavezu pribavljanja građevinske dozvole za sve objekte kao uslov za građenje. Plan je da procedure budu znatno olakšane za objekte površine do 200m².

Izdavanje građevinske dozvole decentralizovano je s podjelom nadležnosti između Ministarstva i organa lokalne samouprave, a u zavisnosti od vrste objekta i njegove površine. Ministarstvo će biti zaduženo za izdavanje UTU i  građevinskih dozvola za objekte veće od 5000m², dok će za manje objekte nadležnost biti data lokalnoj samoupravi.

Vladan Stevović, generalni direktor Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoj arhitekture je iznio detalje o procesu izrade idejnih rješenja, zakonskim obavezama i sadržaju tehničke dokumentacije za izradu projektnih rješenja. Takođe, istakao je učestale nedoumice s kojima se projektanti susrijeću prilikom primjene propisa.

On je kazao da će legalizacija bespravnih objekata biti ograničena na pet godina. Nakon tog perioda, legalizacija neće biti moguća. Nacrt zakona predlaže formiranje inspekcije zaštite prostora na državnom nivou. Ta inspekcija bi bila odgovorna za kontrolu bespravne gradnje.

– Legalizacija će biti moguća samo za objekte koji se nalaze na orto-foto snimku – istakao je Stevović, dodajući da je on rađen od septembra 2017. do oktobra 2018. godine.

Predloženo je da svi bespravni objekti uđu u proces upisa  u katastar nepokretnosti u roku od šest mjeseci. Za objekte koji ne ispune ovaj rok, donijeće se rješenje o rušenju.

Prema njegovim riječima, nadležnost za legalizaciju objekata do 500 m² bi bila u nadležnosti opština, dok bi za veće objekte bila zadužena agencija ili organ uprave, koji će biti formirani na period od pet godina prema ovom zakonu.

Predlaže se raspisivanje javnog poziva za upis objekata koji su izgrađeni na državnoj imovini. Za objekte koji se ne prijave, predlaže se upis na državu ili opštinu, zavisno od nosioca prava svojine na zemljištu.

Tokom višesatne diskusije, privrednici su ukazali na problematična rješenja u zakonima, posebno kada se radi o planiranju puteva. Zakoni o planiranju i izgradnji uglavnom se fokusiraju samo na zgrade i objekte, dok je ostaloj infrastukturi dat manji značaj. Preporučuje se da se u pojmovniku jasno definiše što se smatra saobraćajnicom. Takođe, sugeriše se da se kroz određene članove (65, 68, 59) zakona definišu mogućnosti ulaska u kontaktne urbanističke parcele prilikom projektovanja puteva, jer su se ranije javljali problem nemogućnosti projektovanja ostalih elemenata puta, poput kosina, koje nekada moraju izaći iz zona datih za projektovanje. Nadalje, predlaže se revidiranje i dodatno objašnjenje pojma tehničke greške.

Procedura kompletiranja urbanističke parcele je bila dugo problematična i u nekim ranijim zakonskim rješenjima, pa je neophodno jasnije definisati vremenski okvir u kojem se može sprovesti po predlozima ovog Zakonskog teksta. Dodatno, privrednici smatraju da treba ponovo razmotriti član 96, gdje su, u odnosu na prethodna zakonska rješenja, hoteli sa 4 i 5 zvjezdica izuzeti iz kategorije umanjenja naknade, kao objekti koji nisu od javnog interesa.

Između ostalog, sugerisano je i da se dopuni član 32, stav 4, da izradu lokalnih planskih dokumenata  mogu da obavljaju i druga društva koja zadovoljavaju uslove propisane ovim zakonom.

Privrednici su takođe istakli problematiku jako kvalitetnih parcela koje generacijama povećavaju broj vlasnika, bez čijeg konsenzusa se stopira sva dalja izgradnja. Smatraju da se u cilju prevazilaženja ovog problema treba ugledati na rješenja država iz regiona.

Ocijenjeno je i da država treba snažnije da reguliše ugovorni odnos između jedinica lokalnih samouprava i investitora, sa precizno definisanim obavezama.

Na kraju, predsjednik Odbora Mile Gujić kazao je da je svima u interesu da dobijemo što kvalitetnije propise i rješenja kako bismo cjelokupan sistem postavili na dobre temelje pa je pozvao sve prisutne da svoje komentare i sugestije dostave sekretaru OU do 15. juna kako bi ih stručna služba Komore obradila i poslala Ministarstvu do 27. juna do kada traje javna rasprava.

Nacrti zakona sa Programom javne rasprave, Izvještajima o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa (RIA) i Obrascima za dostavljanje prijedloga, sugestija i komentara na nacrte zakona dostupni su javnosti na linku: https://www.gov.me/clanak/javni-poziv-za-ucesce-u-javnoj-raspravi-o-nacrtu-zakona-o-planiranju-prostora-nacrtu-zakona-o-izgradnji-objekata-i-nacrtu-zakona-o-legalizaciji-objekata