Nastavak tendencije rasta inflacije

Odbor udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore razmotrio je 11. oktobra informacije o makroekonomskim kretanjima iz Biltena Centralne banke Crne Gore kao i o stanju na tržištima kapitala i osiguranja u prvom kvartalu ove godine, a posebna pažnja je bila posvećena aktuelnoj temi zaštite klijenata sa varjabilnom kamatnom stopom. Tokom sjednice prezentovani su i projekti „Snaga je u nama“ i mjere podrške privredi koje je Privredna komora predložila Vladi.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Miloš Miketić uz podršku sekretara Almera Bećiragića, a u radu je, pored članova, učestvovao i potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović.

Bratislav Vukčević savjetnik viceguvernera za monetarnu i ekonomsku politiku CBCG sumirajući makroekonomska kretanja istakao je da je nastavljena tendencija rasta inflacije. U prvoj polovini godine registrovan je rast aktivnosti u oblasti turizma i šumarstva, a pad u oblasti industrijske proizvodnje. Bankarski sistem je visoko-likvidan i stabilan, dok su strane direktne investicije u porastu.

Prema njegovim riječima, godišnja inflacija u junu 2022. godine, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 13,5%, dok je inflacija mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena iznosila 11,9%. Potrošačke cijene su u junu 2022. godine, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježile rast od 1,8%.

Prema preliminarnim podacima u periodu januar – jun 2022. godine, neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je 355,87 miliona eura, što je za 73,05% više u odnosu na isti period 2021. godine. Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 508,03 miliona eura (rast od 45,30%), što je rezultat rasta vlasničkih ulaganja.

Depoziti u bankama u junu 2022. godine iznosili su 4.463,84 miliona eura, i zabilježili su intenzivan rast od 21,42% na godišnjem nivou, dok su na mjesečnom nivou zabilježili rast od 1,63%.

Prema njegovim riječima, ukupno odobreni krediti banaka na kraju juna 2022. godine iznosili su 3.537,82 miliona eura i bilježe rast od 6,83% u odnosu na jun prethodne godine, odnosno pad od 0,64% u odnosu na maj tekuće godine.

Tokom sjednice je istaknuto da sada nije izgledno zaustavljanje rasta cijena, ali ohrabruju pozitivni pokazatelji finansijskog sektora kao i nivo depozita što može biti šansa za privredu da višak likvidnosti usmjeri ka razvojnim projektima.

Komisija za tržište kapitala

Danilo Gluščević, Komisija za tržište kapitala, prezentovao je statistički izvještaj ovog tijela za drugi kvartal 2022. godine koji sadrži pregled osnovnih parametara na tržištu kapitala i urađen je za potrebe Udruženja banaka i drugih finansijskih institucija i osiguranja.

– U drugom kvartalu 2022. godine, zabilježen je rast berzanskih indeksa MNSE10 i MONEX, tržišne kapitalizacije i vrijednosti emisija hartija od vrijednosti, dok je zabilježeno smanjenje vrijednosti i broja transakcija na berzi – naveo je Glušević.

On je kazao da ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u prva dva kvartala 2022. godine iznosi 30 miliona eura, što je smanjenje od 2,7% u odnosu na uporedni period 2021. godine, dok berzanski indeks MNSE10 bilježi procentualan rast od 5,47%, a MONEX od 12,47%.

Tržište osuguranja

Predsjednik Odbora Miloš Miketić govorio je o stanju na tržištu osiguranja, kazavši da je vrijednost ukupnog akcijskog kapitala društava za osiguranje na dan 30. 06. 2022. godine iznosila 46,9 miliona eura i na većem je nivou nego na 31. 12. 2021. godine. Vrijednost stranog kapitala je iznosila 43,1 miliona eura , sa ostvarenim učešćem od 93,3% u ukupnom akcijskom kapitalu, a domaćeg kapitala 3,1 miliona eura, sa učešćem od 6,7% .

Prema njegovim riječima, u ukupno fakturisanoj bruto premiji na nivou tržišta u prvoj polovini 2022. godine i dalje je dominantno učešće neživotnih osiguranja (81,6%). Učešće premije životnih osiguranja u ukupnoj premiji iznosi 18,4%, što ukazuje na pad učešća za 0,4 procentnih poena, u odnosu na prethodnu godinu (u istom periodu u 2021. godini je iznosilo 18,8%).

– Prema preliminarnim podacima za II kvartal 2022. godine svih devet društava za osiguranje ostvarilo je dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 5,6 miliona eura, što je za 1,8% manje u odnosu na uporedni period (2021: 5,7 miliona eura) – zaključio je Miketić.

EURIBOR

Na sjednici je diskutovano o zaštiti klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom. Istaknuto je da su banke već pripremile određeni set mjera koji se odnosi na postojeće klijente ali i na one koji će u budućnosti uzimati kredite sa EURIBOR-om.

– Vrlo je važno je da klijenti budu kvalitetno informisani o samom EURIBORU i šta on znači, te šta sve utiče na njegovo kretanje i koji sve faktori mogu uticati na njegovu promjenu, kako bi se klijenti u krajnjem odlučili za varijabilnu ili fiksnu kamatnu stopu – kazao je on, dodajući da je realno očekivati dalji rast kamatnih stopa i u aktivi i u pasivi.

Tokom diskusije je saopšteno da će prema predviđanjima Bečkog instituta EURIBOR u 2023. godini rasti do 2,3 odsto, nakon čega će uslijediti njegova stabilizacija i pad do nivoa od 1,5 odsto tokom narednih godina.

Snaga je u nama

Novica Bulatović , direktor Sektora za marketing u Privrednoj komori prezentovao je projekat ‘’Snaga je u nama’’, koji je ova asocijacila, u skladu sa zahtjevom privrede, pokrenula 1. jula ove godine, a usmjeren je na širenje svijesti o veličini, snazi i značaju crnogorske privrede za ukupan razvoj države.

– Cilj kampanje je povećanje povjerenja u kvalitet domaćih proizvoda i usluga, čime se u kontinuitetu stimuliše razvoj privrede, te afirmišu potencijali kojima Crna Gora raspolaže. Crna Gora ima kvalitetne i kompetentne stručnjake u različitim oblastima, a upravo oni prave konkurentne proizvode i nude usluge visokog kvaliteta. Baš zbog toga je slogan projekta i ukupne kampanje „Snaga je u nama“ – istakao je Bulatović.

Prema njegovim riječima, svjesna izazova sa kojima se privrednici susrijeću, PKCG želi ukazati na mogućnosti i podršku koju pruža preduzetnicima i kompanijama, kao odgovorna poslovna asocijacija crnogorske privrede. U sklopu kampanje realizuje se niz promotivnih aktivnosti, a u toku je prijava svih registrovanih preduzetnika/privrednika koji žele da ispričaju svoje iskustvo u izgradnji biznisa.

– Želimo da na pravi način ispričamo priču, o uspješnim privrednicima i kompanijama. Ovaj projekat je osmišljen da pruži mogućnost svima da se predstave i pozivam privrednike da se priključe projektu i iskoriste benefite besplatne promocije – kazao je potpredsjednik Komore Vujović.

Članovi Odbora ocijenili su kampanju vrlo kvalitetnom, ukazujući na potrebu kvalitetnije promocije crnogorske privrede.

U osvrtu na aktuelne ekonomske izazove, potpredsjednik Vujović je kazao da je PKCG uputila Vladi predlog seta mjera kojim bi se olakšalo poslovanje crnogorske privrede. On je apelovao na proaktivno djelovanje bankarskog sektora kako bi se omogućila podrška likvidnosti privrede. Predsjednik Miketić ukazao je da je bankarski sektor profitno orijentisan te da mu je u interesu da plasira što veću finansijsku podršku privrednoj aktivnosti, ali da se mora voditi računa o sigurnosti plasmana. Ocjenjuje da rješenje treba tražiti u doslovnoj primjeni Zakona o naplati potraživanja i poštovanju rokova koji su u njemu navedeni.