Realizacija Industrijske politike Crne Gore 2024-2028 doprinijeće strukturnim reformama i diverzifikaciji crnogorske privrede
Privredna komora Crne Gore je u saradnji Ministarstvom ekonomskog razvoja, 27. maja organizovala okrugli sto pod nazivom „Nacrt industrijske politike Crne Gore 2024-2028. godine sa Akcionim planom za implementaciju za 2024. godinu“.
Događaj je imao za cilj da obezbijedi transparentnost i sveobuhvatnost procesa tokom pripreme Industrijske politike Crne Gore za period 2024-2028. godine, te pruži mogućnost privrednicima da svojim predlozima i sugestijama daju značajan doprinos kreiranju mjera koje će optimalno adresirati potrebe privrede, konkretno industrije. Učesnici su imali i priliku da se upoznaju sa vizijom, prioritetima i strateškim ciljevima Industrijske politike, kao i instrumentima i programskim inicijativama za njeno sprovođenje u narednom implementacionom ciklusu.
U pozdravnoj riječi, generalni sekretar Privredne komore Mitar Bajčeta, kazao je da je ova krovna asocijacija privrede, kao institucionalni partner Vlade i resornog ministarstva, aktivno učestvovala u postupku pripreme Industrijske politike, trudeći se da se, prilikom definisanja mjera za pojedine sektore, usvoje mehanizmi i instrumenti kojima se doprinosi pametnom i održivom razvoju.
– Vjerujem da ćemo realizacijom ovog važnog dokumenta svi zajedno doprinijeti preko potrebnim strukturnim reformama i diverzifikaciji crnogorske privrede prema većem doprinosu industrije ekonomskom rastu – istakao je on.
Prema njegovim riječima, Industrijska politika je prepoznala da su stvarni nosioci promjena i razvoja upravo privredna društva koja su, uz adekvatnu podršku, trebala da maksimiziraju svoj potencijal rasta, razvoja i konkurentnosti. Navodi da su, sektori koje prepoznajemo kao pokretače industrijskog razvoja i koji imaju snažne izvozne potencijale : prerađivačka industrija – prehrambena, drvna, metalna i farmaceutska; energetika i turizam. Dok su sektori koji imaju potencijal rasta i treba da doprinesu modernom industrijskom razvoju su: transport; ICT i kreativne industrije; sektor biznis usluga i građevinarstvo.
– Poruka koju i danas privreda želi da uputi donosiocima odluka je da su predvidljiv poslovni ambijent i stabilne političke prilike neophodni uslovi za dalja ulaganja, privlačenje stranih investicija i stvaranje proizvodne atmosfere. A cilj kojem treba da težimo je otvaranje novih pogona, proizvodnja novih proizvoda sa većom dodatom vrijednošću i time smanjenje tehnološke i industrijske zavisnosti privrede – poručio je Bajčeta.
On je izrazio uvjerenje da će privrednici danas, u direktnoj diskusiji sa obrađivačima ovog dokumenta, dati konkretne komentare i sugestije na definisane strateške ciljeve, kako bi se zajednički doprinijelo što boljoj implementaciji predviđenih aktivnosti, kao i zatvaranju Pregovaračkog poglavlja 20.
Anđela Gajević, v.d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti istakla je značaj ovog događaja i zahvalila domaćinu, Privrednoj komori Crne Gore, koja je uvijek uz Ministarstvo ekonomskog razvoja kada je potrebno predstaviti važne strateške dokumente, programe i projekte.
Ona je posebno naglasila intenzivan rad na izradi ovog strateškog dokumenta, uključujući identifikaciju ciljeva koji treba da doprinesu budućem industrijskom razvoju.
– Ovi ciljevi su usklađeni sa prioritetima nove industrijske politike Evropske unije i preporukama Evropske komisije Crnoj Gori na putu ka jedinstvenom EU tržištu. Proces izrade ovog strateškog dokumenta zahtijevao je maksimalno angažovanje i u pogledu ljudskih resursa i vremena. Obuhvatao je inkluzivne individualne konsultacije sa svim zainteresovanim i prepoznatim akterima koji su dali svoje inpute – istakla je Gajević.
Takođe, naglasila je značaj zajedničkog rada stručne javnosti i svih onih koji su svojim doprinosima učestvovali u kreiranju dokumenta, kao i značaj operativnog i kooridnacionog tima koji je pratio izradu dokumenta od početka do kraja.
– Ovaj dokument prepoznaje četiri ključna strateška cilja koji treba da doprinesu transformaciji industrije, unapređenju inovativnih kapaciteta privrednih subjekata, prelasku ka zelenom i održivom razvoju, unapređenju resursne efikasnosti i prelasku na cirkularni model poslovanja – rekla je Gajević.
Osim toga, ukazala je na izazove koje su poslednje krize, kao što su rat u Ukrajini i pandemija COVID-19, donijeli crnogorskoj ekonomiji.
– Svi globalni poremećaji i eksterni šokovi prelili su se na naše tržište, što nas je podstaklo da radimo više na diversifikaciji privrede i jačanju proizvodnih kapaciteta – kazala je Gajević.
Na kraju, pozvala je sve prisutne da svojim komentarima dodatno doprinesu kreiranju ovog dokumenta, kazavši da svi zainteresovani mogu dostaviti svoje primjedbe, predloge i sugestije Ministarstvu ekonomskog razvoja, Direktoratu za unapređenje konkurentnosti privrede, a koji će biti pažljivo razmotreni.
Maja Jokanović, načelnica Direkcije za Industrijsku politiku i razvoj istakla je da Crna Gora pokreće novu industrijsku strategiju za period 2024-2028, usklađenu sa smjernicama integrisane industrijske politike EU, a da je tim povodom Ministarstvo ekonomskog razvoja 10. maja 2024. godine raspisalo Javnu raspravu o tekstu ovog nacrta koja će trajati do 30. maja 2024. godine.
– Ova strategija će biti podržana sistemom pokazatelja i mjerila za ocjenjivanje postignuća. Ciljevi Industrijske politike uključuju unapređenje digitalne i zelene tranzicije industrije, povećanje investicija i modela finansiranja za dugoročnu konkurentnost, podsticanje inovacija na principima pametnog i održivog razvoja, kao i jačanje pristupa jedinstvenom tržištu EU i regionalne ekonomske saradnje – kazala je ona.
Prema njenim riječima, ključni elementi politike obuhvataju poboljšanje regulatornog ambijenta i institucionalne infrastrukture, transformaciju ka zelenom i održivom poslovanju, digitalnu transformaciju i unapređenje inovativnih performansi preduzeća, kao i povećanje izvoznih kapaciteta i integraciju u globalne lance snabdijevanja.
– Ukupna predviđena sredstva za implementaciju iznose 194.886.644,00 eura, a ulaganja će biti raspodijeljena na nacionalni budžet, javni sektor, IPA fondove, donatorske programe i privatni sektor – istakla je Jokanović.
Ona je kazala da strateški ciljevi i aktivnosti uključuju: razvoj i unapređenje digitalne infrastrukture; podsticanje energetske tranzicije i otpornosti; jačanje obrazovanja i vještina za tehnološki razvoj; poboljšanje pristupa finansiranju i podršku klimatskoj neutralnosti, kao i podsticaje za inovacije i tehnološki razvoj. Navela je da naredni koraci podrazumijevaju javnu raspravu od 10. do 30. maja 2024, usvajanje predloga od strane Vlade Crne Gore, te implementaciju Akcionog plana za 2024. godinu.
– Ova industrijska politika ima za cilj jačanje otpornosti, konkurentnosti i održivog razvoja crnogorske industrije kroz unapređenje regulatornog okvira, povećanje investicija i podsticanje inovacija, sa posebnim fokusom na zelenu i digitalnu tranziciju – poručila je Jokanović.
Navela je da su identifikovane ključne prepreke za rast konkurentnosti, a koje se odnose na tendenciju deindustrijalizacije, nisku iskorišćenost naučnoistraživačkog potencijala i nivo digitalizacije ekonomije, te nedovoljno ulaganje u razvoj malih i srednjih preduzeća. Istakla je da su ova pitanja ključna za buduće unapređenje industrijske politike, te da proces izrade industrijske politike uključuje široku saradnju sa institucijama javnog sektora, privrednim udruženjima i univerzitetima, a ključni elementi su praćenje, planiranje, izvještavanje i sprovođenje kroz niz akcionih planova.
– Naš cilj je da planovi budu realni i zasnovani na raspoloživim inputima. Javna rasprava traje do 30. maja, nakon čega će uslijediti usaglašavanje teksta sa Evropskom komisijom i Generalnim sekretarijatom Vlade. Nadamo se da ćemo sa ovom trećom industrijskom politikom uspješno zatvoriti pregovaračko poglavlje 20 i približiti se jedinstvenom tržištu Evropske unije – zaključila je Jokanović.
Učesnici okruglog stola su tokom diskusije naglasili da je izrada strateškog dokumenta za privremeno zatvaranje poglavlja 20 vrlo važna, te da dokument otvara prostor za druge aktivnosti i inicijative, što će biti posebno važno kada Crna Gora postane članica Evropske unije, jer će se otvoriti novi fondovi za mala i srednja preduzeća, rješavajući problem pristupa finansiranju.
Istaknuta je i potreba za specifičnim unapređenjima pristupa jedinstvenom tržištu, uključujući mapiranje potencijala crnogorske ekonomije na evropskom tržištu kako bi se identifikovala ona tržišta gdje crnogorska preduzeća mogu biti konkurentna. Takođe, ukazano je na važnost digitalizacije i primjene vještačke inteligencije (machine learning i computer vision) za unapređenje efikasnosti proizvodnih procesa. Predloženo je ponovo razmotriti dio nacrta koji se odnosi na subvencije za punjače za električne automobile, kao dio mjera za zaštitu životne sredine, uz neophodno uključenje energetskih institucija za njihovu pravilnu implementaciju.
Posebno je naglašena potreba za razvojem novih proizvoda kao osnovnim ciljem industrijske politike Crne Gore. Predloženo je osnivanje institucija koje bi se bavile razvojem proizvoda na nivou države, poput instituta ili zavoda koji bi podržavali preduzeća kroz cijeli proces – od ideje do realizacije. Takođe je istaknuta važnost cjeloživotnog obrazovanja kako bi preduzeća bila sposobna samostalno razvijati svoje proizvode.
Zaključno, strateški dokument je prepoznat kao ključni korak za budući razvoj industrije u Crnoj Gori, omogućavajući nove aktivnosti i inicijative koje će značajno unaprijediti konkurentnost i inovativnost crnogorske privrede.