Izazovi u implementaciji Novog Kompjuterizovanog Tranzitnog Sistema
Na sjednici Odbora udruženja špeditera Privredne komore, održane 4. oktobra, ukazano je na niz problema sa kojima se špediteri i privredni subjekti suočavaju nakon uvođenja Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS). Iako je cilj ovog sistema modernizacija carinskih procedura i olakšavanje međunarodne trgovine, iskustva iz prakse ukazuju na značajne izazove koji su se pojavili u njegovoj primjeni. U otvorenom dijalogu sa predstavnicima Uprave carina, privrednici su istakli nekoliko problema, koja se odnose na tarifiranje robe i visinu bankarske garancije za akciznu robu.
Tarifiranje robe
Predstavnici Uprave carina, kazali su da, u okviru propisa Evropske unije, sve države članice zajedničkog tranzita tarifiraju robu prema unaprijed definisanim tarifnim oznakama. Sve vrste robe se klasifikuju na osnovu šestocifrenih tarifnih brojeva, osim akcizne robe koja se tarifira prema desetocifrenim tarifnim brojevima. Kada roba stigne na granicu, potrebno je da se razvrsta po tarifnim oznakama.
Istakli su da aktivno rade na tome da pronađu rješenje kojima bi privrednim subjektima olakšao proces tarifiranja, na način da se roba tarifira po 21 odjeljku (naimenovanju), te bi se broj koleta i vrijednost robe upisivali samo na prvom naimenovanju.
Uprava carina će provjeriti i istestirati mogućnost i da li se na prvom naimenovanju može upisivati i ukupna bruto masa, čime bi se znatno olakšao i ubrzao proces popunjavanja tranzitnih dokumenata i značajno smanjilo vrijeme rada na istim, što će značajno olakšati poslovanje i doprinijeti lakšem razvrstavanju robe.
Za razvrstavanje akcizne robe tarifiranje se vrši na osnovu desetocifrenog tarifnog broja za koji se obračunava carinski dug u punom iznosu i na taj način opterećuje bankarska garancija za tranzitni postupak.
Visina bankarske garancije za akciznu robu
U vezi garancija koje su se do sada koristile, istaknuto je da je Uprava carina u prethodnom periodu imala razumijevanja i omogućila korišćenje garancija koje su već položene u starom tranzitnom sistemu, iste evidentirala u NCTS-u, dodijelila GRN brojeve i obavijestila sve nosioce postupka kako bi izbjegli prekide u poslovanju i stvaranje poslovnih barijera. Ostvarena je saradnja sa poslovnim bankama, kako bi se omogućilo izdavanje novih garancija koje bi važile na neodeđeno vrijeme, kako je propisano i samom Konvencijom. U prelaznom periodu, koji traje do kraja oktobra, banke će prilagoditi svoje procedure zahtijevima Konvencije o zajedničkom tranzitu, koje se primenjuju kako u zemljama EU, tako i u zemljama regiona, a imaoci tranzitnih garancija da u skladu sa novim garancijama polože novi usklađeni instrument obezbjeđenja do kraja novembra 2024.
Na pitanje špeditera zašto Crna Gora jedina u regionu primjenjuje fazu 5 Konvencije o zajedničkom tranzitu, iz Uprave carina su odgovorili da Srbija i Mađarska primjenjuje fazu V a da će sve zemlje članice Konvencije moraju do kraja godine započeti fazu V.
Predstavnici Uprave carina istakli su da na graničnom prelazu nije neophodno da postoji lokacija špedicije, već da svaka špedicija može sa bilo koje druge lokacije popuniti i poslati NCTS deklaraciju kroz sistem. Prevoznik robe mora priložiti i predati carinskom organu svu prateću dokumentaciju u vezi sa robom koju prevozi, LRN broj, po kome carinski službenici u sistemu prepoznaju podnijeti dokument, dodjeljuju mu MRN broj, unose oznake carinskih obilježja, štampaju i ovjeravaju dokument, te robu otpremaju u tranzitni postupak prema odredišnom organu.
Primjena NCTS-a mora biti praćena adekvatnim mjerama koje će u krajnjem, odnosno ulaskom u Zajednički tranzitni sistem, omogućiti lakšu i efikasniju primjenu istog, čime će se obezbijediti bolji uslovi za dalji razvoj privrede.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora, Darko Globarević, a u radu su, pored članova, učestvovali i potpredsjednik Privredne komore, Pavle D. Radovanović, sekretar Odbora, Filip Vujović, te predstavnici Uprave Carina, Rajko Pejović, Jelena Đukić, Maja Racković i Suzana Vujošević.
