Future of work – Trendovi koji oblikuju rad

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Elite Academy Balkans 18. februara organizovala seminar „Future of work – Trendovi koji oblikuju rad“.
Cilj seminara bio je da direktorima, menadžerima, HR profesionalcima i tim liderima pruži jasne smjernice kako da odgovore na izazove koji već oblikuju tržište rada – od hibridnih i remote modela rada, preko ubrzane primjene AI alata, do usklađivanja sa EU regulativom i jačanja cyber otpornosti. Poseban fokus stavljen je na praktične modele koji omogućavaju brzu implementaciju i mjerljive rezultate.
-U posljednjih nekoliko godina postalo je potpuno jasno da način na koji radimo više nije stabilan koncept — on je proces koji se mijenja iz mjeseca u mjesec. U narednih 3 do 5 godina promjene će biti još izraženije, jer kompanije već osjećaju pritisak i potrebu da se prilagode hibridnim i modelima rada na daljinu, ogromnim izazovima u HR-u i zadržavanju talenata, ubrzanoj primjeni AI alata i mjerenju učinka, rastućem značaju cyber otpornosti, posebno u distribuiranim timovima, ali i sve većem uticaju regulative — naročito u kontekstu približavanja EU tržištu. Ovdje više nije pitanje da li će promjene doći, već da li ćemo ih dočekati spremni i organizovani — ili ćemo reagovati tek kada postane kritično – poručio je u pozdravnoj riječi dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori.
Seminar su vodili Milorad Pavićević i Jelena Mitić iz Elite Academy Balkans.

Oni su detaljno objasnili da se savremena biznis transformacija ne svodi na parcijalne digitalne alate, već na duboku promjenu načina razmišljanja i upravljanja. Posebno su istakli da Crna Gora ima priliku za tzv. „leapfrogging“ razvoj – preskakanje faza kroz direktno usvajanje modela koji su se već pokazali uspješnim u Evropskoj uniji, bez ponavljanja njihovih dugotrajnih i skupih grešaka.
U segmentu tehnologije naglasili su razliku između korišćenja AI alata i AI orkestracije. Dok pojedinačni alati ubrzavaju rad zaposlenih, orkestracija omogućava da čitavi procesi funkcionišu autonomno, uz minimalnu ljudsku intervenciju. Kroz konkretne primjere iz prakse objasnili su kako automatizacija fakturisanja, upravljanje zalihama i korisnička podrška mogu preći iz višednevnih procedura u procese koji traju svega nekoliko minuta.
-Prava snaga AI ne leži u tome da ljudi rade brže, već da cijeli procesi funkcionišu bez zastoja i nepotrebnih koraka – kazali su, uz poruku da tehnologija mora biti u službi strategije, a ne sama sebi svrha.
Govoreći o organizacionim modelima, predavači su istakli da tradicionalni opisi radnih mjesta i stroga hijerarhija više ne odgovaraju dinamici tržišta. Umjesto toga, predstavljen je koncept organizacije zasnovane na vještinama, gdje se zaposleni posmatraju kroz kompetencije i potencijal za razvoj, a ne isključivo kroz formalne titule. Ovakav pristup omogućava fleksibilnu alokaciju ljudi na projekte, bolje korišćenje internih resursa i veću angažovanost timova. Posebno je istaknuto da mlade generacije zaposlenih traže autonomiju, smisao i prostor za razvoj, te da kompanije koje to ne prepoznaju rizikuju gubitak talenata.
U dijelu koji se odnosio na upravljanje ciljevima i performansama, detaljno je objašnjena OKR metodologija kao alat za fokus, transparentnost i agilnost. Umjesto velikog broja KPI pokazatelja koji raspršuju pažnju, predavači su ukazali na važnost postavljanja nekoliko ambicioznih ciljeva sa jasno definisanim i mjerljivim rezultatima, uz kvartalne cikluse planiranja i evaluacije.
-Ono što vas je dovelo do sadašnjeg uspjeha neće vas odvesti dalje – pitanje nije da li ćete se transformisati, već koliko brzo možete početi – poručili su oni, uz poziv kompanijama da izađu iz zone komfora i prihvate kontinuiranu prilagodljivost kao novu normalnost.

Posebnu pažnju posvetili su frakcionom liderstvu i konceptu „tečnog talenta“, koji omogućava kompanijama da angažuju vrhunske stručnjake prema potrebi, bez dugoročnih troškova stalnog zaposlenja. Ovaj model, kako je objašnjeno, pruža malim i srednjim preduzećima priliku da pristupe znanju i iskustvu koje im je ranije bilo nedostupno, čime se brišu granice između lokalnog i globalnog tržišta rada.
Na kraju, predavači su govorili o značaju ESG standarda, regulatornih promjena i sajber bezbjednosti, naglašavajući da održivost i transparentnost postaju ključni faktori za izvoz, pristup kapitalu i reputaciju.
Prema njihovim riječima, crnogorski privrednici se nalaze u specifičnom trenutku, potencijal je ogroman, ali je brzina implementacije novih trendova ključna.
-U poređenju sa regionom, ne zaostajemo u viziji, ali moramo biti hrabriji u napuštanju tradicionalnih, rigidnih struktura. Region se ubrzano okreće hibridnim modelima i ’employee experience’ strategijama, a Crna Gora ima priliku da taj prelaz napravi efikasnije učeći na tuđim greškama.Najveća opasnost za kompaniju nije konkurencija, već oslanjanje na prošli uspjeh – zaključili su, uz jasnu poruku da je 2026. godina trenutak strateške odluke, te da biramo između stagnacije i transformacije.





