IRMS i regulatorni okvir u praksi: izazovi, rizici i rješenja za efikasnije poslovanje
Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Poreskom upravom Crne Gore, organizovala je 27. aprila okrugli sto „IRMS i regulatorni okvir u praksi: izazovi, rizici i rješenja za efikasnije poslovanje“. Događaj je okupio predstavnike institucija i privrede sa ciljem unapređenja dijaloga i otvorenog razmatranja ključnih izazova u funkcionisanju IRMS sistema, administrativnih procedura, komunikacije sa korisnicima, kao i procesa registracije i usklađenosti regulatornog okvira.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore, dr Nina Drakić, poručila je da izazovi sa kojima se suočava poslovna zajednica, posebno u funkcionisanju IRMS sistema i primjeni Zakona o privrednim društvima, imaju direktne posljedice po pravnu sigurnost i konkurentnost kompanija. Ona je naglasila da problemi nijesu samo tehničke prirode, već utiču na svakodnevno poslovanje privrede.
„Ovi izazovi nijesu samo tehničke ili proceduralne prirode, oni imaju direktan uticaj na pravnu sigurnost, operativnu efikasnost i konkurentnost naših kompanija. Svjesni smo da su digitalizacija i modernizacija sistema nužni i neizbježni procesi, ali takođe smatramo da je važno da ti sistemi budu u potpunosti funkcionalni i prilagođeni potrebama korisnika, kako ne bi predstavljali dodatno opterećenje za poslovanje“, kazala je Drakić.
Generalni sekretar Privredne komore, Mitar Bajčeta, ukazao je na ključne izazove sa kojima se suočavaju privrednici, posebno u dijelu administrativnih opterećenja, primjene poreskih procedura i funkcionisanja IRMS sistema. Naglasio je da poslovna zajednica očekuje dodatno pojednostavljenje procedura, brže rješavanje zahtjeva i jasniju komunikaciju sa institucijama, kako bi se unaprijedila konkurentnost i olakšalo svakodnevno poslovanje.
Direktor Poreske uprave, Sava Laketić, istakao je da je ovakav format dijaloga od suštinskog značaja za izgradnju povjerenja između institucija i poslovne zajednice, naglašavajući da efikasan poreski sistem mora biti zasnovan na partnerstvu, transparentnosti i predvidivosti. Kazao je da je Poreska uprava u prethodnom periodu intenzivirala aktivnosti na modernizaciji sistema, posebno kroz unapređenje IRMS platforme, ali i ukazao da su izazovi u primjeni regulatornog okvira i dalje prisutni.
Laketić je naglasio da je cilj institucije da kontinuirano unapređuje kvalitet usluga prema poreskim obveznicima, uz smanjenje administrativnih opterećenja i pojednostavljenje procedura. Istakao je da digitalizacija ostaje jedan od ključnih prioriteta, ali i da njena puna efikasnost zavisi od zajedničkog djelovanja svih aktera.
„Naš cilj je da Poreska uprava bude pouzdan servis privredi – sistem koji ne opterećuje, već podržava poslovanje. Upravo zato su nam ovakvi susreti dragocjeni, jer kroz direktnu komunikaciju prepoznajemo probleme i zajedno tražimo održiva rješenja“, naglasio je Laketić.
On je dodatno ukazao na potrebu jasnijeg tumačenja propisa i njihove dosljedne primjene, kako bi se izbjegle nedoumice u praksi i ojačala pravna sigurnost poslovanja. Takođe je istakao da će sugestije privrednika predstavljati važan input za dalje unapređenje IRMS sistema i regulatornog okvira, uz fokus na veću efikasnost, dostupnost i korisničku orijentisanost.
Tokom diskusije, privrednici su otvorili brojna pitanja koja se odnose na praktičnu primjenu IRMS sistema, tehničke izazove, rokove postupanja, kao i potrebu za većom transparentnošću i dostupnošću informacija. Poseban akcenat stavljen je na unapređenje korisničke podrške i preciznije definisanje procedura, kako bi se smanjio prostor za različita tumačenja propisa. U tom smislu, razmotreni su načini za unapređenje postojećih kanala komunikacije i brže rješavanje konkretnih situacija iz prakse.
Učesnici skupa su se osvrnuli na administrativne postupke i rokove, koji u praksi često imaju presudan značaj. Kašnjenja u izdavanju uvjerenja, otežan pristup pojedinim dokumentima ili neujednačena praksa nerijetko se direktno odražavaju na poslovanje, utiču na pribavljanje radnih dozvola i procese zapošljavanja, ograničavaju mogućnost učešća na tenderima, ali i usporavaju realizaciju planiranih aktivnosti.
Otvorena su pitanja koja se odnose na registraciju i poslovne procese, uključujući izazove u vezi sa registracijom i preregistracijom privrednih društava, ali i dinamiku povraćaja PDV-a, koja je od posebnog značaja za određene sektore, poput transporta i izvoza.
Jedan od važnih segmenata diskusije bio je i regulatorni okvir. Poseban osvrt bio je na usklađenosti Zakona o privrednim društvima sa drugim relevantnim zakonima, kao i na specifičnosti funkcionisanja pojedinih sektora, uključujući komunalna preduzeća i društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Cilj je bio da se identifikuju eventualne normativne neusklađenosti i predlože rješenja koja će doprinijeti većoj jasnoći i pravnoj sigurnosti.
Razmotrena je i primjena Zakona o privrednim društvima u kontekstu IRMS sistema, odnosno kako tehnička ograničenja sistema utiču na mogućnost ispunjavanja zakonskih obaveza, ali i koje potencijalne pravne i prekršajne rizike to može generisati za privredne subjekte. U tom kontekstu, posebno je važno razgovarati o mogućnostima uvođenja prelaznih rješenja, dodatnih rokova ili određenih olakšica, kako bi se očuvala pravna sigurnost i stabilnost poslovanja.
Predstavnici Poreske uprave odgovarali su na postavljena pitanja, pojašnjavajući aktuelne procedure i najavljujući dalja unapređenja sistema, posebno u segmentu digitalizacije i unapređenja elektronskih servisa. Istaknuto je da će konkretni prijedlozi i sugestije privrednika biti razmotreni u cilju dodatnog unapređenja regulatornog okvira.
Zdravko Gutović, pomoćnik direktora Sektora za usluge i registraciju u Poreskoj upravi istakao je da IRMS sistem predstavlja važan alat za unapređenje efikasnosti, ali da njegova puna funkcionalnost zahtijeva kontinuirano prilagođavanje potrebama korisnika. Naglasio je da je u toku rad na dodatnim unapređenjima sistema, kao i na jačanju komunikacije sa poreskim obveznicima, uz fokus na pravovremeno informisanje i podršku u primjeni propisa.
Zaključeno je da je ovakav vid direktnog dijaloga ključan za identifikovanje izazova iz prakse i definisanje konkretnih rješenja, te da će Privredna komora i Poreska uprava nastaviti saradnju u cilju stvaranja stabilnijeg, efikasnijeg i predvidljivijeg poslovnog ambijenta.
