Zakon o strancima mora biti podsticaj, a ne prepreka razvoju privrede

Privredna komora Crne Gore je 2. marta organizovala okrugli sto na temu „Zakon o strancima – izazovi u implementaciji“, sa ciljem da se predstavnici privrede detaljnije upoznaju sa ključnim odredbama i najvažnijim izmjenama novog zakonskog rješenja, te da u otvorenom dijalogu sa nadležnim institucijama dobiju odgovore na konkretna pitanja i dileme iz prakse.

Skup je okupio predstavnike relevantnih ministarstava i institucija, među kojima su bili predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva rada, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, , Fonda za inovacije, kao i brojni privrednici iz različitih sektora.

Potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović istakao je da primjena Zakona o strancima nije samo administrativno pitanje, već važno razvojno i ekonomsko pitanje koje direktno utiče na investicije, zapošljavanje i ukupnu konkurentnost države.

– Crna Gora se danas suočava sa strukturnim nedostatkom radne snage, što je posebno izraženo u turizmu, ali i u drugim granama koje nose ekonomski razvoj. Naša ekonomija se transformiše i prilagođava novim globalnim tokovima, što zahtijeva fleksibilan i efikasan regulatorni okvir. Ukoliko želimo da budemo konkurentni u regionu i šire, moramo poslati jasnu poruku da je Crna Gora zemlja koja štiti domaće interese, ali istovremeno razumije zakonitosti globalne ekonomije i aktivno se takmiči za investicije i talente. Kapital i visokokvalifikovani kadrovi biraju sredine koje nude pravnu sigurnost, predvidljiv regulatorni ambijent, efikasne i digitalizovane administrativne procedure, jasne rokove i potpunu transparentnost – poručio je Kujović.

Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Dašić predstavio je razloge donošenja novog Zakona o strancima, ističući da je jedan od ključnih ciljeva njegovo usklađivanje sa direktivama Evropske unije, posebno u oblastima koje se odnose na vladavinu prava, migracije i slobodu kretanja radnika. Ukazao je i na potrebu otklanjanja uočenih nedostataka iz prethodnog perioda, kao i na suzbijanje zloupotreba koje su registrovane u praksi.

-Identifikovali smo više od hiljadu stranaca koji su registrovali firme bez stvarne poslovne aktivnosti, bez zaposlenih i bez fiskalnog prometa, što je bio jasan signal da je sistemu potrebna reforma. Moramo omogućiti privredi da zapošljava potrebnu radnu snagu, ali istovremeno spriječiti zloupotrebe boravka i dozvola – istakao je on. Kazao je da su upravo u tom segmentu prepoznate određene zloupotrebe, zbog čega su uvedeni dodatni mehanizmi kontrole, uključujući obavezu dokazivanja izmirenih poreskih obaveza prilikom produženja dozvole, čija će se puna primjena realizovati od naredne godine.

Tokom diskusije pojašnjeno je da su pojedine odredbe odložene kako bi se privredi omogućio period prilagođavanja, posebno imajući u vidu predstojeću turističku sezonu. Naglašeno je da od početka primjene zakona nije bilo odbijanja zahtjeva, te da nadležne institucije u prelaznom periodu nastoje da postupaju fleksibilno i u komunikaciji sa privredom.

Kada je riječ o boravku po osnovu vlasništva nad nepokretnostima, propisana je minimalna vrijednost nepokretnosti od 150 000 eura, dok lica koja su već stekla pravo boravka po ovom osnovu nastavljaju da produžavaju dozvole po ranijim pravilima, bez dodatnog dokazivanja vrijednosti. U Crnoj Gori trenutno boravi više hiljada stranaca po ovom osnovu, a zajedno sa članovima porodica taj broj je znatno veći. Istaknuto je da će se u narednom periodu dodatno razmatrati ovaj model, imajući u vidu iskustva pojedinih evropskih država koje su slične programe u međuvremenu ukinule ili značajno izmijenile.

U dijelu koji se odnosi na privremeni boravak i rad, pojednostavljeni su uslovi za određene kategorije stranaca. Sezonskim radnicima više se ne traži dokaz o nivou obrazovanja, a ista olakšica važi i za izvršne direktore, kod kojih se ne zahtijeva dokaz o formalnim kvalifikacijama niti pisana ponuda za zaposlenje. Kod klasičnog zapošljavanja propisano je da dozvola može trajati godinu dana uz mogućnost produženja, uz obavezno puno radno vrijeme.

Za izvršne direktore uvedena je obaveza da, prilikom produženja dozvole, dokažu da su u prethodnom periodu izmirili propisani iznos poreza i doprinosa, pri čemu će se ova obaveza primjenjivati od naredne godine. Od početka primjene zakona nijedan zahtjev nije odbijen, a prelazni period koristi se za prilagođavanje novim pravilima.

Propisano je i da poslodavac koji je dva puta pravosnažno kažnjen za nezakonito zapošljavanje stranaca neće moći da angažuje strane radnike, s tim što je i ova odredba odložena do naredne godine kako bi se privredi ostavio prostor za usklađivanje. U praksi su, naime, evidentirane zloupotrebe, uključujući slučajeve da strani radnici nijesu prijavljivani u zakonskom roku, što je nametnulo potrebu za jačanjem kontrole i odgovornosti. Odložena je i primjena odredbe prema kojoj je stranac, prilikom promjene poslodavca, bio dužan da dostavi dokaz da su kod prethodnog poslodavca izmirene sve obaveze. Ova obaveza neće se primjenjivati retroaktivno, ali će ubuduće biti sastavni dio sistema kontrole.

Jedna od važnih izmjena odnosi se i na stalni boravak. Uvodi se obaveza poznavanja crnogorskog jezika, uz određene izuzetke, kao i obaveza dokazivanja izmirenih poreskih obaveza u Crnoj Gori. U praksi su zabilježeni slučajevi značajnih poreskih dugovanja, što je dodatno opravdalo potrebu za ovim rješenjem. Kod potvrde o prijavi rada do devedeset dana precizirano je da je poslodavac dužan da o tome obavijesti poreski organ, čime se dodatno jača sistem evidencije.

Nadležne institucije najavile su dodatne napore u pravcu ubrzavanja procedura, posebno za velike poslodavce i tokom turističke sezone, kao i dalji razvoj sistema elektronskog podnošenja zahtjeva, što bi predstavljalo značajan iskorak u digitalizaciji.

U dijelu koji se odnosi na boravak po osnovu vlasništva nad nepokretnostima najavljeno je dodatno preciziranje kroz podzakonske akte, posebno kada je riječ o procjeni vrijednosti nepokretnosti i dokazivanju izmirenih poreskih obaveza.

Zaključeno je da je kontinuirani dijalog između institucija i privrede od ključnog značaja za uspješnu implementaciju Zakona o strancima. Privredna komora Crne Gore nastaviće da aktivno učestvuje u unapređenju regulatornog okvira, sa ciljem stvaranja stabilnog, predvidljivog i konkurentnog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.

Skup je moderirala Sanja Marković, sekretarka OU turizma i ugostiteljstva u PKCG.