Zajednička vizija, znanje i saradnja pokretačka snaga razvoja

Privredna komora Crne Gore organizovala je u Budvi XIV Konferenciju o ekonomiji Montenegro 2025, na temu „Ekonomije regiona u izazovima današnjice“ koja je okupila više od 400 učesnika iz Crne Gore, regiona i EU – predstavnike privrede, institucija, akademske zajednice.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić je ocijenila da je ovaj skup, koji se održava od 2010. godine, prerastao u prepoznatljiv regionalni forum dijaloga privrede, stručnjaka i kreatora politika, te da njegovo trajanje pokazuje da zajednička vizija, znanje i saradnja mogu postati pokretačka snaga razvoja – ne samo na nacionalnom, već i regionalnom nivou.

U osvrtu na temu Konferencije, predsjednica ističe da živimo u vremenu koje nosi brojne izazove i prilike, a sposobnost da se prilagodimo, sarađujemo i mislimo unaprijed postaje presudan faktor konkurentnosti i stabilnosti.

„Naš region ima snagu, znanje i resurse da uspije, što zahtijeva strateško planiranje, institucionalnu dosljednost i povjerenje među partnerima. Moramo u svakoj od zemalja regiona stvarati predvidljivo poslovno okruženje, jačati pravnu sigurnost, podsticati investicije, ulagati u inovacije i otvoriti prostor za mlade i kreativne ljude“, rekla je Drakić i naglasila: „Privreda jeste pokretač razvoja, ali joj institucije moraju biti oslonac – to im je obaveza. Samo tako možemo kreirati ekonomije otporne na krize, sposobne da se transformišu i budu konkurentne u svijetu koji se ubrzano mijenja“.

Ekonomski pokazatelji, kaže ona, jasno potvrđuju da se region oporavlja, ali su neophodne hitne mjere za jačanje ljudskog kapitala, kao i to da digitalne, tehničke i zelene vještine postanu osnova svakog školskog programa, „jer samo tako možemo graditi konkurentnu i otpornu ekonomiju budućnosti“. Regionalnu saradnju treba prepoznati kao najvažniji resurs, jer u svijetu u kojem se ekonomske sile pregrupišu, a globalni lanci vrijednosti mijenjaju, male ekonomije poput naših ne mogu sebi priuštiti da djeluju izolovano.

„Integracija, međusobno povjerenje i zajednički projekti jedini su put ka većem tržištu, rastu i investicijama. Zapadni Balkan mora govoriti jednim ekonomskim jezikom, a taj jezik su stabilnost i saradnja“, rekla je predsjednica PKCG. „Činjenica da se najavljuje integracija Crne Gore u EU dodatno nas mora ubrzati, jer je cilj da naša privreda bude spremna za jedinstveno tržište, a može biti spremna onoliko koliko joj poslovni ambijent bude pogodovao da se razvija i jača, ali i koliko sama bude spremna da radi na sopstvenom razvoju“.

John W.H. Denton, generalni sekretar Međunarodne privredne komore (ICC) istakao je da je ovogodišnja tema konferencije izuzetno aktuelna, te da dolazi u pravom trenutku.

„Širom svijeta kompanije se suočavaju sa dubokom neizvijesnošću, geopolitičkim tenzijama, poremećajima u lancima snabdijevanja i ubrzanim digitalnim trendovima. Sve to direktno utiče na regionalne ekonomije, oblikujući prilike, testirajući otpornost i zahtijevajući hrabre odgovore“, kazao je Denton.

On je podsjetio da ICC predstavlja više od 45 miliona kompanija u više od 170 zemalja sa učešćem od 17,5 triliona dolara u ekonomskim aktivnostima, što čini oko 70% svjetskih trgovinskih tokova i 20% globalnog BDP-a.

„Mi smo najinkluzivnija poslovna organizacija na svijetu, ne učestvujemo samo u razgovorima, već slušamo, istražujemo i koristimo svoj uticaj kako bismo sproveli konkretna rješenja“, naglasio je Denton, dodajući da osnažuju preduzeća i preduzetnike da iskoriste prilike, da inoviraju i rastu na održiv, inkluzivan i otporan način. „Naša misija u Međunarodnoj privrednoj komori je da učinimo da poslovanje funkcioniše za sve ljude, svuda, svakog dana“, poručio je Denton, uz želju za uspješan rad konferencije i nastavak saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore.

Konferencija je nastavljena predavanjem dr Kenana Crnkića, pionira motivacione literature na Balkanu, autora bestselera o uspjehu, sreći i životu.

On je kazao da je samo nesigurnost sigurna a ona se definiše kao obilje promjena. „Samo su promjene sigurne i tri su vrste odnosa prema promjeni. Prvi su oni koji ignorišu promjene. Veliki broj ima dijagnozu rutinizma. Drugi su oni koji adaptiraju na promjene i treće su pobjedničke kompanije koje upravljaju i vode promjene. To su kompanije koje traju”, kazao je Crnkić.

Tokom prvog panela o uticaju globalnih ekonomskih trendova na Region, moderator Vojin Golubović iz Instituta za strateške studije i prognoze je istakao da svjetska ekonomija ulazi u fazu sporijeg i regionalno neujednačenog rasta, a mijenja se i globalna mapa proizvodnje usljed trgovinskih ratova, zelene i digitalne tranzicije koje preusmjeravaju globalne investicije i potrebe tržišta rada. „Sve brža difuzija vještačke inteligencije ima ogroman potencijal da redefiniše ekonomsku moć i dovede do novog ekonomskog kolonijalizma i ekonomskih klasa“, rekao je on.

Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, kazao je da su ekonomski podaci regiona sumorni. „I dalje se vrtimo oko procenta rasta koji nam ne omogućava bržu konvergenciju sa EU, pa čak ni sa njenim članicama iz centralne i istočne Evrope“, rekao je on.

Da bi region ostvario veće stope ekonomskog rasta, Vlahović smatra da rast ne treba bazirati na tradicionalnim sektorima, te da se mora uspostaviti insitucionalni okvir koji omogućava percepciju da je ovo prostor sa niskim rizikom ulaganja. „EU je najuspješniji projekat za popravljanje standarda stanovnika njenih članica i zato za nas nema alternativu, jer region dijeli vrijednosti EU“.

Prof. emeritus Ljubo Jurčić, Hrvatsko udruženje ekonomista, osvrnuo se na aktuelne ekonomske promjene, ističući da se one sve više oblikuju političkim i geopolitičkim faktorima, a ne isključivo ekonomskim.  „Ako želimo dugoročno pozicionirati naše zemlje, moramo razumjeti suštinu tih promjena“, istakao je Jurčić. Dodao je da Evropa funkcioniše gotovo isključivo kao tržište roba i usluga, a čija će roba na tom tržištu dominirati zavisi od nacionalne ekonomske politike. Poručuje da sve zemlje moraju razviti proizvodnju koja može biti konkurentna u okviru Evropske unije, jer samo članstvo u EU nije dovoljno da bi se obezbijedio ekonomski razvoj.

Ekonomski analitičar i predavač Univerziteta u Sarajevu Faruk Hadžić poručio je da region mora ozbiljno pristupiti demografskim promjenama i digitalnoj transformaciji, kako ne bi ostao „zarobljen“ u niskim stopama ekonomskog rasta. Kao jedan od potencijala kojim bi se, na neki način, uticalo na stope rasta on vidi digitalnu transformaciju.

„Digitalna tranzicija je tranformacijski potencijal. Na taj način možemo privući investicije i djelujući zajedno imamo potencijal za rast. Umrežavanje regiona je ključno jer je region malo tržište ali ako se primjene zajednički digitalni standardi onda imamo potencijal”, naveo je Hadžić.

U pričama koje inspirišu Blagota Radović poručio: ključni preduslov za svaki uspjeh su ljudi

Na konferenciji o ekonomiji posebnu pažnju privukao je segment “Biznis iza scene: priče koje inspirišu” a prvi sagovornik Aleksandre Bošković Delagić iz Bild studija bio je Blagota Radović, osnivač kompanije Zetagradnja.

Radović je svoj poslovni put opisao kao vrlo težak i mukotrpan u izazovnim vremenima, ali na pitanje da li bi sve ponovio, nije imao dilemu. „Moja priroda i želja da stvaram mi ne bi dala da promijenim put u pravcu preduzetništva, ali bih vjerovatno mijenjao neke od koraka. Uvijek me ispunjava stvaranje novog i da osvajam neosvojeno“, rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, ključni preduslov za svaki uspjeh su ljudi bez kojih se sistemi ne mogu graditi. Međutim, najveći izazov u ekonomijama regiona je upravo deficit radne snage. „U Crnoj Gori nemamo industrijskog radnika i nedovoljno razvijamo proizvodnju. Moramo da napravimo iskorak u tom pravcu i fokusiramo se na produktivnost“, kazao je Radović

Govoreći o razvoju preduzetništva i građevinske industrije, istakao je da Crna Gora mora izgraditi sistem zasnovan na znanju, radu i odgovornosti, kako bi privreda napredovala i država ubirala prihode od sopstvenog razvoja. „Moramo postaviti jasna pravila u građevinarstvu, u interesu države i zaštite jedne važne privredne grane. Ako uvedemo sistem koji funkcioniše kao u Evropi, imaćemo ogromne prihode“, rekao je Radović.

Počasni konzuli vrijedan resurs Crne Gore

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović moderirao je panel o ulozi počasnih konzula u snaženju ekonomske diplomatije. On je istakao važnost da se tema ekonomske diplomatije nađe u fokusu konferencije, jer je povezivanje biznisa i diplomatije ključno za jačanje konkurentnosti crnogorskih kompanija i privlačenje investicija. Dodao je da počasni konzuli predstavljaju vrijedan resurs Crne Gore – ljude koji razumiju i biznis i kulturu, pomažu kompanijama da pronađu partnere i doprinose razvoju međunarodne saradnje i povjerenja.

Prema riječima Radovana Bogojevića, generalnog direktora Direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju, Vlada je ekonomsku diplomatiju uvrstila među svoje prioritete, u cilju promocije investicionih potencijala. Zahvalio je Privrednoj komori Crne Gore na dugogodišnjoj saradnji i doprinosu promociji crnogorskih ekonomskih interesa u zemlji i inostranstvu. Naglasio je da je jačanje diplomatsko-konzularne mreže, posebno kroz angažman počasnih konzula, važan korak u unapređenju ekonomske diplomatije i međunarodnog položaja Crne Gore.

Govoreći o ekonomskim odnosima između dvije države, počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač je podsjetio da su slovenačke kompanije prisutne u Crnoj Gori još od početka tranzicije i privatizacije, te da su imale važnu ulogu u razvoju više sektora. „Slovenačka privreda je snažna i izvozno orijentisana, a njihova preduzeća su se u Crnoj Gori pozicionirala kao ozbiljni i pouzdani partner, te društveno odgovorna preduzeća koja su opravdala naše povjerenje“, istakao je Kovač. Takođe je ukazao i na primjere crnogorskih kompanija koje su posljednjih godina aktivne u Sloveniji, naročito u sektoru inženjeringa i građevinarstva, istakavši da su svojim radom i projektima dokazale da mogu biti konkurentne i na zahtjevnom evropskom tržištu.

Vugar Alijev, počasni konzul Crne Gore u Azerbejdžanu, istakao je da je u početku bilo teško promovisati Crnu Goru jer mnogi u Azerbejdžanu nisu ni znali za nju, ali da je ona danas postala jedna od najtraženijih turističkih destinacija. „Ove godine imamo čak sedam letova nedjeljno iz Azerbejdžana za Crnu Goru, a upravo turistički interes otvara put novim investicijama“ , kazao je on, dodajući da sve više azerbejdžanskih biznismena ulaže u crnogorske projekte. Naglasio je da će i u narednom periodu nastaviti da promovišu Crnu Goru kao destinaciju sa velikim turističkim i investicionim potencijalom.

Helena Ruduša, počasna konzulica u Letoniji, istakla je da ima privilegiju da povezuje buduće poslovne partnere iz ove dvije zemlje i upoznaje ljude sa Crnom Gorom, njenim biznis ambijentom i turističkom destinacijom. Prema njenim riječima, od kraja aprila do avgusta ove godine, u Crnoj Gori je zabilježeno 7.830 noćenja iz turista Letonije, a na aerodrom u Tivtu iz Rige sletjelo je više od pet hiljada putnika. „Podaci pokazuju da je Crna Gora sve popularnija destinacija, a ja dobijam sve više upita pojedinaca i agencija o tome“, kazala je ona dodajući da Letonija može pomoći našoj zemlji na putu ka EU, naročito u oblasti upravljanja otpadom.

Naser Alim, počasni konzul Crne Gore u Turskoj, osvrćući se na odnose Turske i Crne Gore, naglasio je da dvije zemlje imaju veoma dobre odnose u sferi ekonomije, turizma i politike. „Turska sve više izlazi sa investicijama u inostranstvo. Takođe Turska radi na sve većoj vidljivosti Crne Gore i vidi se veliki rast investicija. Ove godine obim direktnih investicija iz Turske u Crnu Goru iznosi oko 88 miliona eura, svake godine taj obim raste tako da svake godine imamo sve veći rast investicija. Jedan razlog tome je bezbjednost i ulazak Crne Gore u NATO savez. Ali prisutnost Turske može da bude još veća”, kazao je Alim.

Tržište rada se nepovratno mijenja, digitalizacija traži promjenu svijesti

„Snaga radne snage: kako oblikovati konkurentnu i otpornu ekonomiju” bio je naziv panela koji je na 14. Konferenciji o ekonomiji u organizaciji PKCG izazvao veliku pažnju. Panel je moderirao prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore, a svoja viđenja na ovu temu podijelili su panelesti prof. dr Dejan Šoškić sa Univerziteta u Beogradu, Žan Dapčevič, direktor Academie Maribor i Željko Zoričić, HR stručnjak.

Prema riječima dr Mladena Perazića, ljudski kapital – znanje, vještine, zdravlje i inovativnost ljudi – predstavljaju osnov svakog društvenog i ekonomskog napretka. „Danas se nalazimo na raskršću: s jedne strane suočeni smo s izazovima kao što su manjak radne snage, odlazak mladih, nedovoljna povezanost obrazovanja i tržišta rada, a s druge strane postoji volja, znanje i prilike da se te slabosti pretvore u razvojni potencijal“, poručio je on.

Pitanje kvaliteta radne snage jedno je od glavnih u zemljama regiona , kazao je prof. dr Dejan Šoškić, a regionu je najpotrebnije da pokuša da uhvati priključak sa Evropom i zemljama Višegradske grupe – Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom. „Konvergencija sa njima zahtijeva više stope privrednog rasta. Kada analiziramo izvore rasta, on može proisteći iz većih obima kapitala, rada ili rasta produktivnosti, koji se najčešće zasnivaju na tehnologiji“, poručio je on. Zbog toga privredni rast, koji je nužan ako želimo da sustignemo pomenute zemlje, smatra Šoškić, treba da počiva na podizanju kvaliteta ljudskog faktora, odnosno ulaganje u obrazovanje, sticanje novih i konkurentnih znanja.

U osvrtu na mlade i njihov ulazak na tržište rada, Žan Dapčević je istakao važnost razvoja praktičnih vještina i kritičkog razmišljanja. „Mladi danas trebaju drugačije vještine – soft skills, ličnu odgovornost, timski rad i kritičko mišljenje“, rekao je Dapčević, naglašavajući da tradicionalni sistem obrazovanja često ne priprema dovoljno studente za realne potrebe tržišta rada. On je objasnio da se u regionu suočavamo sa problemom „inflacije diploma“, te da se kvalitet i relevantnost znanja dovodi u pitanje kada mladi počnu da rade. Poziva obrazovne institucije da razvijaju aktivno učenje, praktične vještine i sposobnosti koje će mladima omogućiti da budu dio konkurentne i inovativne radne snage.

Željko Zoričić, HR stručnjak, smatra da ako „želite upravljati u kompleksnim uslovima morate i vi biti takvi i znati karakteristike generacije koje želite privući u kompaniju“, rekao je on.  Generacija Z, navodi on, traži slobodu, putovanja, da što više rade van firme, te da bude zdrav i etičan odnos prema njima. „Tržište rada se nepovratno, dubinski mijenja. Živimo u dobu kada će pitanje ima li radnika i kako ih zadržati postati vjerovatno irelevantno, jer nam slijede kompanije bez radnika, poput hotela koji već postoje. Tehnologija automatizovanja poslova je daleko otišla, što ugrožava poziciju radne snage“, rekao je Zoričić.

Digitalna transformacija danas je nezaobilazan uslov za konkurentnost, ali njen uspjeh zavisi od dva jednako važna pristupa – okrenutosti ka korisnicima i modernizacije internih procesa ukazala je Isidora Grgur, konsultantkinja razvoja u kompaniji Google, tokom panela „Digitalna transformacija – gdje smo, a gdje trebamo biti“.

„Postoje dva pristupa digitalizaciji. Jedan je ono što je okrenuto ka korisniku – dakle, šta je to što naši potencijalni kupci i klijenti vide, kako da im olakšamo život kroz digitalna rješenja i kako da izgradimo snažno online prisustvo. Drugi je digitalizacija internih procesa,“ istakla je Grgur. Kako je naglasila, poseban izazov za kompanije u regionu je izgradnja kvalitetnog online prisustva i korisničkog iskustva. „Mislim da je upravo taj aspekt onaj u kojem najviše zaostajemo. Iako su kompanije u Crnoj Gori sve svjesnije važnosti digitalne transformacije, još uvijek, kako je kazala, ne postoji dovoljno osjećaja za hitnost’’, navela je.

Jure Jeraj, izvršni direktor kompanije Result, naglasio je da je proces digitalizacije duboko povezan s tri ključna područja: procesima, odlučivanjem i produktivnošću, a procese, moramo optimizovati i automatizovati, učiniti ih digitalnim. Poručuje da nije presudno imati najbolju tehnologiju, već razumjeti i upravljati procesima kako bi imali relevantne podatke. „Kada ne morate da se nadmećete na globalnom tržištu, lako zaboravite na važnost stalnog napretka. A zapravo je sve u procesima, u malim, promišljenim koracima koje treba sprovoditi dosljedno. Kada imate podatke i znate kako da ih koristite, možete donositi bolje odluke, smanjiti troškove, povećati prihode, a time i profitabilnost i dodatnu vrijednost. Nažalost, upravo ta dodatna vrijednost često nedostaje našem regionu“, poručio je Jeraj.

Na pitanje moderatora Darka Ivanovića, Digital Den, gdje su najveće prepreke za digitalizaciju malih i srednjih preduzeća, Ivica Tatar, izvršni direktor kompanije Logate odgovara da su neprihvatanje promjene i cijena usluga ključne. „Naviknemo se na način rada i proces koji više nije u trendu niti je optimalan, a osnov za digitalnu transformaciju je prihvatanje promjena. Kada dođe do promjene svijesti lako je sprovesti digitalizaciju“, rekao je Tatar. Prema njegovim riječima, informatička pismenost nije na potrebnom nivou i treba raditi na edukaciji. „Potrebno je razviti svijest da IT nije bauk“, zaključio je on.

Konferencija o ekonomiji Montenegro 2025 ponudila je još dvije inspirativne biznis priče. Dragoljub Vukadinović, predsjednik kompanije Metalac grupa, govorio je o svom poslovnom putu i principima na kojima je izgradio jednu od najuspješnijih industrijskih firmi u regionu. Istakao je da su sloboda, poštenje i porodične vrijednosti temelj svakog uspjeha, posvećenost održivom razvoju i društveno odgovornom poslovanju. „Najveći uspjeh u životu mi je što sam ostao slobodan čovjek, bez mrlje u karijeri, i što sam izgradio firmu koja spaja profit, kvalitet i čovjeka“, rekao je Vukadinović. Poručio je da u lider mora biti preduzimljiv, hrabar i sa vizijom šta hoće da postigne. „Njegujem princip demokratskog dogovaranja, ali diktatorskog sprovođenja“, kazao je Vukadinović.

U životu je bitno biti dosljedan, imati cilj i znati gdje idemo, kazao je Gazmend Abraši, direktor Exclusive Group:: „Ja sam poslodavac za više od 700 ljudi i smatram da su najveći asset u kompaniji ljudi jer ako imas novac a nemaš ljude, izgubićeš ljude, ali ako imaš ljude a nemaš novac – napravićeš novac. Ljudi su ključ uspjeha”, navodi Abraši.

Unapređenje infrastrukture preduslov cjelogodišneg turizma

Turizam je stub crnogorske ekonomije koji se mora razvijati pametnije i održivije. Turizam 365 podrazumijeva produženje sezone, diverzifikaciju ponude i veću povezanost turizma sa drugim sektorima. U okviru panela „Turizam 365”, godišnje Konferencije o ekonomiji Privredne komore Crne Gore Montenegro 2025, na ovu temu sa moderatorkom Snježanom Derviškadić, konsultantkinjom za turizam i održivi razvoj, razgovarali su Andrija Pešić, izvršni direktor Montenegro Stars Group d.o.o., Matko Marohnić, partner u Horwat HTL i Jelena Krivčević, izvršna direktorica Regionalne razvojne agencije Bjelasica, Komovi, Prokletije.

Snježana Derviškadić podsjetila je na važnost turizma kao jedne od strateških grana crnogorske privrede, cilj prepoznati suštinske izazove savremenog turizma i pronaći održiva rješenja koja će doprinijeti stabilnom razvoju sektora. Dodala je da je naša  odgovornost da razumijemo promjene i da ih pretvorimo u prilike – jer budućnost turizma zavisi i od naše spremnosti da se prilagodimo.

Matko Marohnić bio je dio stručnog tima koji je radio na Prostornom planu Crne Gore, ključnom alatu planiranja prostora koji je svojevrsni okvir njegovog razvoja. „Namjera nam je bila da kreiramo Prostorni plan koji će omogućiti cjelogodišnji, održivi turizam, uzimajući u obzir autentičnost svake regije. Njime smo dobili okvir, a sada je potrebno ući u programiranje prostora“, rekao je Marohnić.

Prema njegovim riječima, destinacije koje karakteriše izražena sezonalnost turizma dijele izazov nedostatka infrastrukture ili nekonkurentnost postojeće infrastrukture. „Na cijelom jadransko-jonskom području nedostaje infrastruktura koja bi podržala cjelogodišnji turizam“, ocijenio je on.

Andrija Pešić, direktor Montenegro Stars Group osvrnuo se na, MICE turizam kao jedan od ključnih prioriteta tokom zimskih mjeseci.„To su gosti koji u prosjeku više troše i mogu dati snažnu preporuku za buduće dolaske svojih prijatelja i porodica. Oni mogu biti naši najbolji promoteri ako mi sami ne stignemo da predstavimo našu ponudu širom svijeta“, poručio je Pešić, dodajući da zimska turistička ponuda Crne Gore mora biti cjelovita i sadržajnija. „Gosti ne smiju imati samo hotelske usluge. Potrebno je ponuditi i dodatne sadržaje za relaksaciju, odmor, sport, ali i zanimljive programe van hotela. U tome veliku ulogu imaju agencije i DMC operateri koji mogu kreirati kompletan doživljaj destinacije“, zaključio je Pešić.

Izvršna direktorica Regionalne razvojne agencije, Bjelasica, Komovi, Prokletije, Jelena Krivčević istakla je značaj ruralnog i planinskog turizma kao alata za smanjenje sezonskih pritisaka i ravnomjerniji razvoj turističkih područja, posebno u sjevernom dijelu Crne Gore. Naglasila je da je poseban fokus agencije na poljoprivredna gazdinstva i lokalne proizvođače hrane koji su uz poljoprivredu počeli da se bave i turizmom. „U područjima gdje turisti ranije nijesu imali nikakve sadržaje, počeli smo da razvijamo ponudu ruralnog turizma. On doprinosi očuvanju seoskih zajednica i usporavan migracije sa sela u gradove. Njegova dodatna korist ne mjeri se samo prihodima – on čuva zajednice, tradiciju i način života, i zato je od izuzetnog značaja za održivi razvoj Crne Gore‘’, poručila je Krivčević.

„Hrana za budućnost: Inovacije i investicije u poljoprivredu” bio je naziv završnog panela Konferencije koji je moderirao Jaroslav Stupavski, Voli TRADE d.o.o. Panelisti su bili Đorđije Goranović, izvršni direktor MI Goranović d.o.o. i Jelena Vasić, izvršna direktorica, MI Trivas d.o.o.

Moderator Jaroslav Stupavski govorio je o položaju mesne i poljoprivredne industrije u Crnoj Gori, upoređujući stanje u zemlji sa praksama u regionu, te istakao važnost jačanja domaće proizvodnje u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji. Govoreći o strukturi domaće proizvodnje i uvozne zavisnosti, Stupavski je naglasio da je odnos izvoza i uvoza u Crnoj Gori i dalje izrazito nepovoljan, te da se svega mali procenat turističkog i ugostiteljskog sektora oslanja na lokalne proizvode. „Crna Gora trenutno ima samo oko 13 do 14% izvoza u odnosu na uvoz, a još više zabrinjava podatak da se svega oko 5% hotela i turističkih kapaciteta snabdijeva domaćim proizvodima, a sve ostalo dolazi iz uvoza“, kazao je on. Poručio je da je potencijal za primarnu poljoprivrednu proizvodnju u Crnoj Gori ogroman. Kako navodi, potrebno je samo da povežemo znanje, investicije i lokalne proizvođače.,, Time ne jačamo samo privredu, već i prehrambenu sigurnost zemlje,“ zaključio je Stupavski.

„Ja sam druga generacija. Naš otac je postao privatnik u komunističkom socijalističkom sistemu i 1972. godine organizovao je svoju privatnu djelatnost.“, započeo je svoje izlaganje izvršni direktor kompanije MI Goranović, Đorđije Goranović, prisjećajući se početaka porodičnog biznisa. Četrnaest godina kasnije, kako je kazao, porodica je otvorila malu porodičnu radnju i počela da se bavi prodajom isključivo konzumnog mesa. „Preduzetnički duh rodonačelnika našeg biznisa, našeg oca, koji danas ima 90 godina i još uvijek radi, bio je pokretačka snaga mom bratu i meni da budemo uporni, vrijedni i da svoj biznis zasnivamo prvenstveno na moralnim principima“, istakao je Goranović. Dodaje da se kompanija kontinuirano razvijala te da danas predstavlja lidera u oblasti mesne industrije, sa fokusom na brigu o krajnjem potrošaču i kvalitet. On je između ostalog govorio o planu da MI Goranović i kompanija Voli realizuju zajedničku investiciju. „Zajedno sa kompanijom Voli, imamo projekat da na organizovan način, uz primjenu svih agrotehničkih mjera i na bazi sveobuhvatne konkurentnosti, formiramo agrokompleks koji će se baviti primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, prvenstveno iz sektora stočarstva. Plan nam je da u naredne tri do četiri godine smanjimo uvoz crvenog mesa — junećeg, goveđeg i svinjskog — i to za oko 70%, a vjerujemo da ćemo ući i u proizvodnju pilećeg mesa“.

Jelena Vasić, predstavila je Mesnu industriju „Trivas“ iz Prnjavora, osnovanu 2001. godine, koja, ima 100 zaposlenih i danas izvozi svoje proizvode na tržište CEFTA a bavi se i uslužnom proizvodnjom za jednu veliku hrvatsku kompaniju koja je značajno doprinijela njihovom razvoju. „Mislim da su porodične firme dobra vertikala za razvoj privrede i u njima je mnogo potencijala o kojem se malo govori”, rekla je Vasić. Prema njenim riječima, osnovni motiv njenog oca da osnuje ovu firmu bio je da u privrednom smislu oživi kraj gdje je porodica živjela i zadrži ljude na selu. Jelena Vasić je dijelila sve izazove koje je imala prva generacija osnivača kompanije i smatra da je moguće u ovakvim kompanijama premostiti generacijski jaz kako bi se postigao razvoj firme. „Simbioza generacija se pozitivno reflektuje na posao, odnos prema radnicima i poslovnim partnerima“, kazala je ona i istakla veliku važnost permanente edukacije. Danas kompanija ulaže velika sredstva u modernizaciju proizvodnje i energetsku efikasnost kako bi se lakše prilagodila onome što EU regulativa donosi. Vasić ukazuje na problem koji dijeli sa cjelokupnom privredom –  nedostatak radne snage za koji krivi neusklađenost obrazovnih problema sa potrebama tržišta rada i loše razvojne politike za ruralnu sredinu. „Ključ je u sprovođenju politika da zadržimo ljude u zemlji i podizanju primarne proizvodnje u našim zemljama“, zaključila je ona.

Zakjučci i preporuke Konferencije o ekonomiji Montenegro 2025

Zaključke i preporuke Konferencije je tradicionalno saopštio prof. dr Saša Popović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

„Globalna zajednica je multipolarizovana i odnos moći najznačajnih globalnih ekonomija značajno determiniše uslove i načine poslovanja u Regionu. Izvori promjena dolaze iz geopolitičke, a ne direkno iz ekonomske sfere.

Stope privrednog rasta koje osciliraju  oko 3% ne omogućavaju kovergenciju regionalnih ekonomija sa razvijenim ekonomijama. Štaviše, unutar samog Regiona evidentno je veliko zaostajanje pojedinih ekonomija za ekonomijama koje su nekada pripadale istom ekonomskom sistemu.

Nizak nivo nezavinosti institucija i indeksa medijskih sloboda upozorava na nezavidan status slobode u našem regionu.

Biznis traži jasna pravila i ambijent podsticajan za stvaranje nove vrijednosti.

Demografski procesi imaju negativne trendove u Regionu, kako u pogledu prirodnog, tako i mehaničkog kretanja stanovništva. Evidentna je depopulacija, emigracija visokokvalifikovane radne snage, uz istovremenu imigraciju niskokvalifikovane, što može značajno uticati na društvenoekonomski razvoj Regiona.

Potrebno je značajno repozicioniranje obrazovanja u smislu njegovog većeg usklađivanja s potrebama privrede i razvojnim trendovima.

Na osnovu primjera dobre prakse, zaključak je da mehanizmi ekonomske diplomatije prevazilaze protokolarne okvire, te da mogu doprinijeti razvojnim inicijativama pojedinih zemalja i Regiona u cjelini.

Iako su neki gradovi relativno dobro saobraćajno povezani s drugim međunarodnim destinacijama, regionalna saobraćajna provezanost nije zadovoljavajuća. Taj problem je posebno izražen tokom turističkih sezona, čemu, pored ostalog, doprinosi nedostatak integrisanih ispostava na graničnim prelazima.

Digitalizacija internih biznis procesa je opšta karakteristika generalnog trenda digitralizacije. Biznisi u Regionu su svjesni značaja digitalizacije, ali ne I urgentnosti sprovođenja tog procesa.

Otpor prema promjenama i konformizam i dalje su kočnice procesu digitalizacije. Spremnost za prihvatanje i dosljednost u sprovođenju novih poslovnih praksi ključni je faktor procesa digitalizacije. Otvorenost ka inovacijama nameće se kao neminovnost.

Cjelogodišnji turzam je izazov i za svjetski poznate turističke destinacije. Region mora mijanjeti sliku o sebi i promovisati očuvanost i jedinstvenog svog prirodnog i kulturnog ambijenta uz poboljšanje njegove dostupnosti turistima.

Iskustva odabranih porodičnih kompanija iz oblasti proizvodnje hrane tokom međugeneracijskog slijeda upravljanja mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse i garant stabilnog razvoja određenih privrednih sektora u budućnosti.

Izazovi u prehrambenoj industriji, pored ostalog, uslovljeni su promjenama načina i navika ishrane ljudi. Sve manje vremena u modernom  načinu ishrane posvećujemo ličnom pripremanju hrane, što otvara prostor biznisu“, naveo je professor Popović.