Konferencija o ekonomiji 2016 - Razvojne perspektive Zapadnog Balkana

Dvodnevna Konferencija o ekonomiji Montenegro 2016 »Razvojne perspektive Zapadnog Balkana«, koju je Privredna komora Crne Gore organizovala u saradnji sa Komitetom za istočno-evropske ekonomske odnose iz Berlina, održana je 27. i 28. oktobra u hotelu Splendid.
Najznačajniji regionalni ekonomski skup, koji se održava šesti put u Budvi, okupio je preko 500 učesnika – predstavnika vlada, poslovne zajednice i stručne javnosti Balkana i Njemačke, te izazvao veliku pažnju medija.
Podsjetimo, godišnji skupovi o ekonomiji koje organizuje Privredna komora Crne Gore, posebno su dobili na značaju nakon Berlinske konferencije, održane 2014. godine, kada se ovaj skup našao u Završnoj deklaraciji predsjednika vlada Zapadnog Balkana i EU. Tako je i na ovogodišnjem Samitu u Parizu, održanom 4. jula, Konferencija Montenegro 2016. najavljena kao nastavak Samita o Berlinskom procesu, na nivou privrede.
Na otvaranju ovogodišnje Konferencije govorio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, dok je drugog dana specijalni gost bio premijer Milo Đukanović, sa kojim je predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković vodio razgovor o ekonomskim kretanjima tokom decenije ponovo uspostavljene nezavisnosti, kao i o regionalnoj perspektivi.
Na marginama skupa je održana radionica na kojoj je predstavljena njemačke inicijativa o pronalaženju partnera u zemljama Zapadnog Balkana.

Uvodne riječi
Mijušković: Bez ubrzanog rasta, evropski nivo biće nedostižan

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je podsjetio da je ovaj skup 2014. godine prepoznat kao jedna od godišnjih konferencija o Zapadnom Balkanu kroz koje je definisan Berlinski proces.
– Razvojne perspektive Zapadnog Balkana glavna su tema ovogodišnje Konferencije. Sve zemlje Regiona su se opredijelile da svoju budućnost usmjere ka Evropskoj uniji. To nije cilj sam po sebi, već usvajanje evropskih normi koje su nužan preduslov dostizanja evropskog kvaliteta života i standarda stanovništva u cjelini. Pojedine od naših zemalja već su članice Evropske unije, dok se ostale nalaze u različitim fazama procesa pridruživanja, ali su tom cilju posvećene uprkos kompleksnom trenutku u kojem se ona nalazi – rekao je Mijušković.
Prema njegovim riječima važno je da i prije formalne političke integracije u Evropsku uniju budu preduzete intenzivnije mjere koje će omogućiti i ubrzati ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.
Dinamika ekonomskog razvoja zemalja Regiona je različita, dodaje on, a u prosjeku nijesu još dostigle ni 40% evropskog razvoja. Tokom poslednjih deset godina Region je rastao prosječnom stopom od 1,4%, a Evropska unija od 1%.
– Ovo jasno govori da ukoliko Region ne ubrza rast, evropski nivo će ostati nedostižan. Veće investicije i povećanje privatne potrošnje su među glavnim pokretačima rasta. Konkurentnost naših privreda napreduje određenim tempom, ali je to još uvijek daleko od željenog nivoa. Oporavak je doveo do daljeg stvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru, ali stopa nezaposlenosti i dalje je veoma visoka. Uprkos napretku u fiskalnoj konsolidaciji, visok nivo javnog duga u većini zemalja u Regionu i dalje predstavlja problem i svojevrsnu kočnicu ekonomskog razvoja.– rekao je on.
Predsjednik Komore je naglasio da značajan spoljnotrgovinski disbalans ostaje izazov u većini naših zemalja, kao i rastuće učešće javnog duga u BDP-u.
Evropska unija, kaže, prepoznaje regionalnu ekonomsku saradnju kao preduslov za jačanje ekonomija naših država, zbog čega podržava projekte njihovog povezivanja.

– Ovo podrazumijeva izgradnju savremene i kvalitetne infrastrukture, koja će omogućiti bolju valorizaciju svih mjera koje naše Vlade donose u cilju ostvarenja nesmetanog protoka ljudi, roba i kapitala. No, izgradnja infrastrukture sama sebi nije cilj, jer je beskorisna bez potrebnih zakonskih i tehničkih pretpostavki i svega ostalog što osigurava njeno cjelovito i efikasno korišćenje – smatra Mijušković.

Podsjetio je da su u Crnoj Gori započeti veliki kapitalni infrastrukturni, turistički i energetski projekti, ili su u fazi dogovora, što treba da doprinese većoj uposlenosti kapaciteta, rastu zaposlenosti i ukupne ekonomije.
– Procjenjuje se da će za narednih pet godina ulaganja u energetiku inositi 1,5 milijardi eura, u saobraćajnu infrastrukturu dvije milijarde, a u turističke kapacitete i više od pet milijardi eura – naveo je on.
Predsjednik crnogorske Komore je izrazio očekivanje da će razmjena informacija i iskustava na Konferenciji pružiti koristan doprinos u pravcu realizacije pozitivnih ekonomskih perspektiva Zapadnog Balkana, a da će tome pomoći i međukompanijski razgovori privrednika tokom trajanja skupa.
Izvršni direktor Komiteta za istočno-evropske ekonomske odnose Michael Harms je podsjetio da je cilj Berlinskog procesa poboljšanje saradnje između država Zapadnog Balkana i Evropske unije i jačanje regionalne, što je, smatra, proces koji pospješuju konferencije poput crnogorske.
– Zajednički nam je cilj jačanje cijelog regiona smještenog između Jadrana i Dunava kao glavne investicione lokacije. Njegova najveća snaga je u tome što uprkos svim problemima i dalje održava niz različitih ekonomskih odnosa. Mi možemo i moramo koristiti ovu snagu u cilju prevazilaženja njegove slabosti, a to je relativno mala veličina tržišta pojedinačnih država. Tako je, sa 620.000 stanovnika, Crna Gora najmanja zemlja u regiji, međutim, kroz blisku ekonomsku saradnju sa drugima, može mnogo bolje da iskoristi svoje velike prednosti, na primjer u turizmu. Izgledi da postanu dio najveće svjetske ekonomske regije čini vaš zemlje zanimljivim lokacijama za investiranje – rekao je Harms.
On je istakao da već sada polovinu robnog prometa Region ostvaruje sa EU. U 2015. godini vrijednost trgovinske razmjene između Njemačke i Balkana, uključujući i Hrvatsku, bila je 11,7 milijardi eura, što je povećanje od više od 15 odsto u odnosu na prethodnu, a pozitivan trend se nastavlja.
Prema podacima Komiteta za istočno-evropske ekonomske odnose, za prvih osam mjeseci 2016. godine bilateralna trgovina sa Srbijom je porasla 12 odsto, Hrvatskom 13, Makedonijom 16, Kosovom 20, Albanijom 54, a sa Crnom Gorom za 78 odsto.
– Iskustvo nam pokazuje da, dugoročno, intenziviranje trgovine prati porast njemačkih direktnih investicija u regionu – naglasio je Harms.
Prema njegovim riječima njemačke kompanije su poznate po temeljnim procjenama prije donošenja odluke o ulaganju. Pouzdan okvir, transparentni birokratski procesi, izostanak korupcije – to su odlučujući preduslovi koje oni uzimaju u obzir. Međutim, jednom kada donesu odluku o investiciji lokaciji, njemačke kompanije su pouzdani partneri.
On je kazao da će na Konferenciji biti riječi o brojnim temama, posebno potencirajući značaj one koja se odnosi na obuku stručnih kadrova. Podsjetio je da Komitet za istočno-evropske ekonomske odnose akcentuje važnost ovoga kroz program stipendiranja »Zoran Đinđić« njemačke industrije. U saradnji sa Saveznim ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj, kao i Fondacijom dr Zoran Đinđić, 600 stipendista završilo je praksu u njemačkim kompanija.
– Vaše kompanije mogu profitirati direktno iz ovog programa jer će naći dobre radnike stručno osposobljene i sa međunarodnim poslovnim kontaktima. Promocija malih i srednjih preduzeća je takođe u našem fokusu, jer ona čine okosnicu održivog ekonomskog razvoja. Vrlo je značajan dijalog predsjednika komora Zapadnog Balkana, jer zajedno možemo učiniti da naše kompanije uspostave nove saradnje – zaključio je Michael Harms.
Zamjenik generalnog direktora za evropsku politiku u Ministarstvu za ekonomiju i energiju Savezne Republike Njemačke Andreas Obersteller je ocijenio da će ovogodišnja Konferencija produbiti saradnju te zemlje i Regiona sa fokusom na specifične projekte.
On je iznio podatak o ovogodišnjoj, rekordnoj, robnoj razmjeni te zemlje i Zapadnog Balkana (uključujući Sloveniju i Hrvatsku), koja je za proteklih sedam mjeseci već prevazišla ukupnu iz 2010. godine (od 14,5 milijardi eura).
– Vjerujemo da strateški infrastukturni projekti predstavljaju veliku priliku za uspostavljanje dugoročne saradnje Njemačke i ove regije. Takođe, vjerujemo i da će povećanje izvoznih kapaciteta na Balkanu doprinijeti njegovoj dobrobiti i prosperitetu. Ove procese njemačka podržava na tri nivoa – organizovanjem Berlinskog procesa, promovisanjem inostranih trgovačkih i investicionih aktivnosti u Regionu, te kroz mjere podsticaja bilateralne razmjene u sektorima kao što su zdravstvo i energetska efikasnost- rekao je on.
Dodao je da se sve ovo radi da bi se doprinijelo stabilnom i predvidljivom poslovnom ambijentu i njemačke kompanije zaštitile od rizika.
-Jer one su te koje odlučuju da li žele da negdje investiraju i kreiraju nova radna mjesta. Zato je bitno da naše zemlje partneri stvore privlačno okruženje za ulaganje. Jako sam zadovoljan na pruženoj prilici da tokom ove konferencije još jednom dobijemo priliku da promovišemo poslovne potencijale Zapadnog Balkana njemačkim preduzetnicima – rekao je Obersteller, dodajući da su kompanije iz te zemlje posebno zainteresovane za dugoročnu saradnju u oblasti energetike (u svijetlu gradnje trans-atlantskog gasovoda i planirane interkonekcije), zaštite životne sredine, infrastrukture i turizma.
Prema njegovoj ocjeni, pomenuta saradnja se dodatno može unaprijediti, čemu Savezna njemačka komora pruža ključnu podršku.
Naglasio je podršku te zemlje integracionim procesima Regiona.
– Njemačka će podržavati zemlje Zapadnog Balkana u nastavku njihovog puta ka Evropskoj uniji. To ćemo činiti kao prijatelji, ali i sa dozom kritike koja je usmjerena ka boljitku – kazao je on, dodajući da ova zemlja pozdravlja napredak u regionalnoj saradnji koji podstiče Berlinski proces.
Takođe je istakao zainteresovanost Njemačke da učestvuje u razvoju dualnog stručnog obrazovanja koje će investitorima obezbjediti adekvatnu radnu snagu.
– Stručno osposobljavanje je investicija u budućnost, u svakom smislu – smatra on.
Obersteller je pozvao prisutne da učestvuju na konferenciji kojom će se u Berlinu, 16. decembra, obilježiti decenija CEFTA sporazuma, ujedno ističući značaj koji ova zona slobodne trgovine ima za razvoj regionalne saradnje.
– Budite uvjereni da će njemačka Vlada nastaviti da posebno fokusira odnose sa Zapadnim Balkanom. Mi želimo da podržimo razvoj vaših zemalja i da imamo udio u tome – zaključio je on.
Međudržavna saradnja, politička stabilnost i ekonomske reforme su osnovni preduslov rasta investicija zapadnog Balkana, ocijenio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i dodao da je potreban ekonomski model koji se zasniva na rastu izvoza i ulaganja.
On je kazao da su države Balkana čvrsto na putu evropskih intergracija, ali i da EU podržava razvoj Regiona preko fondova i drugih oblika investiranja u infrastrukturne projekte.
– Udruženo djelovanje i prihvatanje činjenice da je zapadno balkansko tržište atraktivnije kao regionalno, a ne zatvoreno nacionalnim granicama, jeste prvi korak ka uspješnoj realizaciji investicija, kazao je Lazović.
On je dodao da je Zapadni Balkan kao dio Mediterana, uvijek bio intersantan trgovinski čvor ostalim zemljama Evrope i ostatka svijeta.

– Međudržavna saradnja, politička stabilnost i ekonomske reforme su osnovni preduslov rasta investicija na Zapadnom Balkanu. Potreban nam je ekonomski model koji se zasniva na rastu izvoza i investicija. Reforme u oblasti vladavine prava su ključne da bi kapital bio siguran, odnosno došle zdrave invetsticije. Crna Gora i ostale zemlje su učinile veliki napredak u unaprijeđenju pravnog poretka, ali je još izazova pred nama – rekao je Lazović.

Crna Gora je, zaključio je on, otvorena za svaki vid produktivne saradnje u Regionu.
Naša perspektiva je optimistična, jer je naša stopa ekonomskog rasta među najvišim u Evropi, a znamo da možemo više. Naše je da sprovodimo strukturne reforme i vodimo održivu politiku javnih finansija – riječi su potpredsjednika Vlade.

Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović
Berlinski proces razvojna šansa

Predsjednik Crne Gore FIlip Vujanović kazao je da je Konferencija u Budvi prilika da se dodatno afirmišu vrijednosti Berlinskog procesa za razvoj Zapadnog Balkana.
– Prije svega, iskazujem zadovoljstvo za organizaciju ove važne konferencije koja još jednom potvrđuje visoku vrijednost djelovanja Privredne komore Crne Gore i njen doprinos afirmaciji ekonomskog razvoja Crne Gore. Posebno poštovanje suorganizatoru Komitetu za istočno-evropske ekonomske odnose. Odabir teme, Razvojne perspektive Zapadnog Balkana – kao i sadžaji njenih panela uz učešće eminentnih eksperata garantuju uspjeh ove konferencije – rekao je on.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u Berlinskom procesu prepoznala jasnu razvojnu šansu, jer on doprinosi poboljšanju infrastrukture i boljem korišćenju resursa kroz energetiku.
– Pripremljenost projekata daljeg unapređenja željezničke i energetske infrastrukture obezbijedila je donacije kroz instituciju Zapadno Balkanskog Investicionog Okvira (WBIF) i to za rekonstrukciju dijela željezničke pruge Beograd – Bar, kroz Crnu Goru, i za nastavak izgradnje 400kV dalekovoda Pljevlja – Višegrad – Bajina Bašta. Crna Gora, valorizujući svoje energetske potencijale i visok nivo energetske povezanosti sa Italijom kroz izgradnju podvodnog kabla postaje energetsko čvorište za transport električne energije sa Zapadnog Balkana prema Italiji i tržištu Zapadne Evrope – riječi su Vujanovića.
On je predstavio napredak zemlje u evroatlantskim integracijama. Naglasio je da je Crna Gora na pragu punopravnog članstva u NATO, te da je 11 zemalja ratifikovalo protokol o tome, a do polovine naredne godine realno je da će to učiniti i ostali. I put ka EU je otvoren i Crna Gora je lider Zapadnog Balkana u ovom procesu. Osvrnuo se i na ekonomska kretanja od obnove nezavisnosti Crne Gore, rekavši da zemlju karakteriše dinamičan ekonomski razvoj. Tome su između ostalog doprinijele direktne strane investicije od 7,3 milijarde eura, što je najveći iznos u Evropi.

– Sve je to Crna Gora postigla zahvaljujući svojim prirodnim resursima, geografskom položaju, ali i državnoj politici koja je stvarala povoljni poslovni ambijent – smatra Vujanović.

Zaključuje da postignuti rezultati u posljednjoj deceniji, iskazani kroz makroekonomske pokazatelje, jasno potvrđuju dinamičan razvoj.
– Treba istaći i značaj trgovine u ekonomskom rastu i razvoju našeg regiona. Transformacija međunarodnih ekonomskih odnosa Crne Gore obezbijeđena je između ostalog i našim pridruživanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 2012. godine. Crna Gora podržava proces priključenja naših susjeda ovoj organizaciji. Kroz sistem STO i pravila multilateralne trgovine obezbjeđujemo brojne prednosti uključujući i Sporazum o trgovinskim olakšicama čiji je cilj pojednostavljenje carinskih procedura, pojeftinjenje i intenziviranje prekogranične trgovinske saradnje. Crna Gora je posvećena da tokom predsjedavanja CEFTA-om u ovoj godini, a i na osnovu zaključaka Berlinskog procesa, ohrabri obezbjeđenje uslova za potpis CEFTA sporazuma o trgovinskim olakšicama – rekao je on.
Izrazio je zahvalnost Komori što organizacijom konferencija doprinosi afirmaciji i razvoju ekonomije i povezivanju Regiona.

Panel – Berlilnski proces, ostvareno i očekivanja
Vrijeme je za razvoj dublje saradnje

Privrednoj i široj zajednici su kroz izlaganja ministara ekonomije predstavljeni rezultati i očekivanja Berlinskog procesa, koji je promovisan i iniciran 2014. godine od strane njemačke kancelarke Angele Merkel, budući da se balkanske države tokom integracija u EU suočavaju sa brojnim i kompleksnim izazovima.
Moderator je bio Michael Harms, izvršni direktor njemačkog Komiteta za istočno-evropske ekonomske odnose.
Milva Ekonomi, ministarka ekonomije Albanije kazala je da male ekonomije zemalja Zapadnog Balkana ne mogu napraviti značajnije pomake bez međusobne saradnje i integracionih procesa.
– Trenutak je da razvijamo dublju saradnju u Regionu a sve u cilju pridruživanja Evropskoj uniji. Moramo da idemo ka većem povezivanju energetskih potencijala, saobraćajne infrastrukture, ali i znanja, te da turizam postane svojevrsna forma komunikacije između naših zemalja.
Države su dužne da učine sve da podstaknu ovakve procese – rekla je Ekonomi, naglašavajući značaj CEFTA sporazuma za ove tokove.
Ona se založila za harmonizovanje politika državne pomoći, intelektualne svojine, javnih nabavki, kao što propisuje EU, te omogućavanja slobodnog kretanja kadrova što sve može doprinijeti jačanju trgovinskih veza.
Crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić je kazao da su integracije glavno očekivanje od Berlinskog kongresa.
– Nema samodovoljnih ekonomija, a to je posebno tačno za naše male, na Zapadnom Balkanu. Ako me pitate koji su konkretni rezultati, mogu reći da je Berlinski proces doprinio infrastrukturnom povezivanju regiona – rekao je on.
Dodao je da će čvršćem regionalnom povezivanju doprinijeti i podmorski kabl između Crne Gore i Italije za koji je Evropska komisija opredijelila grant od 25 miliona eura u svrhu širenja ovog projekta, ali i rekonstrukcija pruge Beograd – Bar, gradnja Jadransko – jonskog gasovoda i drugo.

– Nijesmo konkurencija jedni drugima već zajedno treba da konkurišemo na trećim tržištima. Potrebno je da smanjimo poreze, eliminišemo carinske i necarinske barijere. Svi zahtjevi EK se mogu sprovesti, a da se ne stvore nove barijere u Regionu – riječi su ministra Kavarića.

Resorni ministar u Vladi Srbije Goran Knežević podsjetio je na početnu skepsu i dijelu javnosti te zemlje prema Berlinskom procesu, zbog lošeg istorijskog nasljeđa.
– Međutim, uvidjeli smo da zajedničkim snagama pokrećmo krupne procese, posebno u infrastrukturi i postajemo kredibilan sagovornik Evropskoj uniji – rekao je on.
Prema njegovim riječima, naredna godina je ključna za napredovanje Berlinskog procesa, ali je ujedno i upozorio da će taj period biti bremenit izazovima zbog Brexita i nestabilnosti u okruženju Evropske unije.
-Nadam se, kao što bi rekao jedan regionalni umjetnik, da smo potrošili svu municiju na Zapadnom Balkanu, te da ćemo u duhu mira razvijati poslovni ambijent i sveukupnu stabilnost – kazao je Knežević.
Mato Franjičević, zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kazao je da je zadovoljan učinjenim, jer je intenzivirana regionalna saradnja kroz trgovinske olakšice, čemu poseban doprinos daje CEFTA sporazum. On je izrazio očekivanje da će u decembru biti prihvaćeni njegovi završni protokoli, koji će omogućiti punu implementaciju slobodne trgovine u regiji od 2018. godine.
-Za BiH je jako bitno što smo parafirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Cio proces ima brojne pozitivne efekte i utiče na konsolidaciju ekonomskih ali i političkih prilika u zemlji – rekao je on.

Panel – Ekonomske perspektive Zapadnog Balkana
Ubrzati investicije, modernizovati privredu

Privredne komore država regiona mogu biti ključne implementacione strukture za sprovođenje ekonomskih politika u Regionu gdje je i dalje neophodno sprovesti određene reforme, ocijenili su njihovi predstavnici na panelu Ekonomske perspektive Zapadnog Balkana.
Oni su govorili o ekonomskim perspektivama naših prostora kroz razgovor koji je vodio Alan Richard, specijalni izaslanik Republike Francuske za ekonomsku diplomatiju za Balkan.
On je istakao da postoji jasna privredna perspektiva Zapadnog Balkana, te da je vidljivo da se budžetska i fiskalna pitanja kreću u dobrom pravcu.
Francuska podržava evropski način razvoja Zapadnog Balkana, jer se ova regija upravo kroz Evropu značajno poboljšala.
– Goruća potreba svih država ovog područja je da ubrzaju ulaganja koja će doprinijeti modernizaciji privrede. Francuska je zainteresovana da ovim zemljama ponudi tehnologiju, inovacije i utiče na promjenu privrednog pejzaža u regionu – rekao je Richard.
Po njegovom mišljenju potrebno je reformisati administraciju i pravni okvir u pravcu olakšanja međunarodnih poslovnih partnerstava. Ova poboljšanja su potrebna svakoj državi i one time već bave zbog pristupanja EU.
– Komore treba da budu pokretači poboljšanja poslovnog okruženja. Kadrovi na ovom području su sposobni da razvijaju biznis, a EU će finansijski podržati projekte njihove dodatne edukacije – kazao je on.
Predsjednica Unije privrednih komora Albanije Ines Mucostepa kazala je da komore zajedno rade da poboljšaju poslovanje, investicionu klimu i konkurentnost privreda te da podstaknu nove zajedničke projekte.
– Raduju nas zajednički infrastrukturni projekti kojim se region povezuje, poput autoputa NIš – Priština – Tirana koji je veoma značajan za protok investicija ali i kadrova – rekla je ona
Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore, podsjetio je da su komore radile na povezivanju zemalja u regionu čak i u vrijeme kada je za to izostajala podrška političara. Tada su imale podršku komora visoko razvijenih zemalja Evrope, najprije Njemačke koja je podržala osnivanje Asocijacije balkanskih komora, dajući smjernice kako poslovati u tržišnoj ekonomiji i koje usluge pružati članicama. Procesi integracije tržišta u Regionu nastavljeni su CEFTA sporazumom, podsjetio je on.
– Privreda je svjesna da bez međusobne saradnje teško možemo biti konkurentni na tržištima EU. Naše asocijacije su na fonu Berlinskog procesa osmislile Komorski investicioni forum koji bi pratio realizaciju projekata i sagledavao kako da se naše kompanije uključe u njihovu realizaciju. Vjerujemo da će taj proces nastaviti da živi i da ćemo kao poslovne zajednice još više biti uključeni u njega – riječi su predsjednika crnogorske Komore.
Predstavnik Hrvatske gospodarske komore, Želimir Kramarić, smatra da ove asocijacije treba da se fokusiraju na konkrentne projekte poput digitalizacije mreže komora za informisanje članica i povezivanje sa poslovnim subjektima u EU.
– Znanje i kompetencije su posebno bitne za privredu pa smatram da je potrebno da dijelimo modele jačanja stručnog obrazovanja po uzoru na one razvijene u Njemačkoj, Austriji i Švarjcarskoj kako bi se brže uključili u lance visoke dodate vrijednosti – kazao je Kramarić. On je konstatovao da je potrebno mnogo više ulagati u inovacije istraživanje i razvoj te da podršku tom procesu komore moraju davati u sinergiji.
-Ako ne razvijamo nove usluge ne možemo biti konkurentni na tržištu – rekao je on, dodajući da se glas komora mora snažnije čuti u vladama, koje moraju shvatiti ključnu ulogu ovih asocijacija u implementaciji ekonomskih politika.
Safet Gërxhaliu, predsjednik Privredne komore Kosova smatra da region nema perspektivu sve dok u njemu ima korupcije
Branko Azeski, predsjednik Privredne komore Makedonije kontrirao je stavovima ranijih govornika riječima da Zapadni Balkan nema perspektivu zbog, kako je istakao, korupcije.
– Ona je razlog za ekonomsku stagnaciju, a proizilazi iz pravosudnih sistema u našim zemljama – kazao je Azeski, identifikujući probleme i u carinskim službama. Pozvao je EU da pomogne u borbi protiv korupcije, stavljajući na raspolaganje eksperte koji će tome doprinijeti.

– Ne postoji kvalifikovana radna snaga. Sve što je bilo dobro je otišlo. Mi ne možemo da nađemo radnike i vrtimo se u krug. Pitam se kako opstaju firme na Balkanu. Njima svima treba da damo orden – tvrdi Azeski. On je poručio da je Berlinski proces posljednja nada svih država regiona da se može nešto učiniti.

– Uputio bih apel da ako mi možemo da napravimo takav zaokret kao komore onda i političari treba malo da se pozabave time. Manje istorije – više biznisa – poručio je Azeski.
Predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu kazao je da treba gledati u budućnost, a ne u ono što je bilo.
– Ako slušate političare oni će pričati šta je bilo ranijih godina. Biznis i komore pričaju gdje smo sada, gdje ćemo biti za pet godina, ili 15 godina. Mi gledamo budućnost, a ne ono što je bilo nekada – rekao je Gerxhaliu. On je naveo da su komore država regiona napravile 50 koraka ispred politike.
– Što više se miješa politika, u ekonomiji se formiraju barijere, koje ograničavaju rast i budućnost – dodao je Gerxhaliu.
Nezaposlenost i nizak ekonomski rast su, kako je ocijenio, zajednički problem država regiona.
– Treba da radimo između sebe i eliminišemo barijere. Na Balkanu se daleko više priča o integracijama sa političke platforme, a mi moramo vidjeti kako da to bude sa ekonomske strane – kazao je Gerxhaliu.
Dodao je da treba ojačati dijalog i partnerstvo među državama.
Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež saopštio je da, ako region želi da opstane, mora zajedno da odgovori na neka pitanja, što ne može da uradi bez političke elite u državama i Evropi.
– Očekujemo da mnogo više naše vlade zajedno raspravljaju o pitanjima kako da riješe neke probleme. Mi kao privrede svakodnevno radimo i sarađujemo kako bismo povezivali naše ekonomije – kazao je Čadež. Kazao je da komore prvi put rade na stvaranju zajedničkog servisa koji bi povezao mala i srednja preduzeća sa finansijskim institucijama.
Predsjednik Privredne komore Slovenije Marjan Mačkošek saopštio je da je privreda puno napravila za politiku na ovim prostorima i da je sada vrijeme da politika vrati dug.
– Tu treba napraviti pritisak na politiku da nađe snagu i prevaziđe sve te probleme koji su bili posljedica istorije i da se okrenemo budućnosti – smatra Mačkošek.
Privredne komore su, kako je naveo, dokaz kako treba raditi.
– Politika ne treba da favorizuje jedan ili dva sektora ekonomije, nego mora stvarati takve uslove da bilo ko ko ima ideje, inovacije i druga znanja može raditi – smatra Mačkošek.

Panel – Region i strane direktne investicije
Investitori traže održivost, predvidljivost, stabilnost

Investitori od svake zemlje očekuju da obezbijedi održljiv, predvidljiv i bezrizičan prostor za ulaganje. Oni traže nepristrasno sudstvo, kao i posvećene političare koji razumiju značaj biznisa za nacionalnu dobrobit, rečeno je na panelu Region i strane investicije Konferencije o ekonomiji Montenegro 2016.
Predstavnici stranih kompanija i institucija koje posluju u Regionu govorili su o iskustvima kada je u pitanju biznis ambijent zemalja Zapadnog Balkana.
Moderator je bio Martin Knapp, izvršni direktor Predstavništva Privredne komore Njemačke za Srbiju, Albaniju i Crnu Goru.
– Država može dosta da uradi na stabilnosti poslovnog ambijenta, jer u takvom okruženju banke nude kredite pod povoljnijim uslovima. Ona i svojim savjetima može pomoći podizanju nivoa konkurentnosti poslovnih poduhvata, a doprinosi i obezbjeđivanjem adekvatne komunalne i druge infrastrukture – rekao je Klaus M. Steinmaurer, potpredsjednik za međunarodne pravne poslove u Deutsche Telekomu.
On je konstatovao da su tokom dosadašnjeg trajanja Konferencije potencirani saradnja, putna i energetska infrastruktura, ali da niko nije spomenuo informacionu, koja doprinosi ukupnom ekonomskom razvoju i neophodna je za privlačenje novih investicija.
– Želimo da učestvujemo u razvoju regiona Zapadnog Balkana i doprinesemo mu novim investicijama. Uočili smo brojne mogućnosti za to, ali i da ona zahtijevaju određena infrastrukturna ulaganja – kazao je on.
Evropska banka za obnovu i razvoj ocjenjuje da je naš region interesantno mjesto za ulaganje i želi da tu bude prisutna i ubuduće.
Predstavnik ove institucije Peter Tabak, pomoćnik direktora i vodeći regionalni ekonomista za Hrvatsku, Rusiju, Srbiju i Sloveniju, podsjetio je da su do sada minimalno ulagali 10 miliona eura godišnje, nudeći kredite privatnom sektoru pod povoljnijim uslovima nego razvojne banke u ovom dijelu Evrope, ali takođe i tehničku, te savjetodavnu podršku.

-Vrlo smo snažno opredijeljeni za podršku malim i srednjim preduzećima kao bitnom elementu razvoja svake ekonomije – rekao je Tabak i apelovao na sve države Regiona da krenu u fiskalnu konsolidaciju.

Ronald Seeliger, potpredsjednik za JIE, Stada Arzneimittel AG i direktor Hemofarm grupe, istakao je pozitivna investiciona iskustva koja su imali u našem regionu. Ovaj farmaceutski gigant na Balkanu zapošljava oko 2.500 ljudi.
-Planiramo dodatne investicije u nove pogone na ovom području. Tragamo za lokacijom i visokokvalitetnim kadrom. Izražavamo zadovoljstvo zbog stručnosti zaposlenih koji sada rade kod nas i ni u jednom trenutku nijesmo požalili zbog investicija na Balkanu – kazao je Seeliger.
Snježana Köpruner, direktorica GS mašinske tehnike Travnik i predsjednica Njemačko – bosanske poslovne asocijacije, govorila je o specifičnostima svoje kompanije koja je privatizovana na način da je radnicima pripalo 25 odsto vlasništva, što je, kako je kazala, uticalo da oni budu pokretači brojnih pozitivnih procesa.
-Dobili smo njemačke kupce koji su nam prenijeli veliko znanje i doprinijeli našem uspjehu – rekla je ona.
Juerg Steffen, direktor Henley & Partners Group, govorio je uslugama dobijanja prebivališta i državljanstva za investitore, što je posao kojim se oni bave.
– Vrlo brzo, za godinu ili dvije investitori će i na području Zapadnog Balkana moći da dobiju državljanstvo za određeni iznos ulaganja. Na Kipru je recimo to investicija od 50.000 eura u nekretnine, negdje je to kupovina državnih obveznica – pojasnio je on.

Panel – Strukturne ekonomske reforme
Potrebni proizvodni projekti i stručna obuka kadrova

Strukturne reforme su izuzetno značajne za evropske integracije i one se ne mogu sprovoditi u kratkom roku, ocijenjeno je na panelu kojim je moderirao potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić.
– Strukturne reforme postaju dio priprema za kontrolu vođenja ekonomskih politika – rekla je prof. dr Gordana Đurović sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici.
Ona je dodala da su zemlje Zapadnog Balkana više tržište kupaca nego proizvođači roba i usluga. Zato moraju imati godišnju stopu rasta četiri do šest odsto da bi se približili članstvu u EU.
Kad je pak riječ o Crnoj Gori posljednji desetogodišnji trendovi donose optimizam, a jedino zaduženost ne prati ove tokove jer je prešla Mastrihtski kriterijum.
– Interesantno je da Crna Gora ima najveći trgovinski deficit i najveći priliv stranih direktnih investicija i naša je obaveza da se više pozabavimo porastom konkurentnosti i povećanjem izvoza – smatra Đurović.
Strukturne reforme obuhvataju, između ostalog, upravljanje javnim dugom i finansijama. Đurović je istakla da treba pomenuti i sektorske reforme u poljoprivredi i turizmu.
Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza Ekonomista Srbije, prezentirao je aspekt finansijskih konsolidacija kao preduslov uspješnih strukturnih reformi.
– Problem je što mi strukturne reforme sprovodimo kad je priliv stranih direktnih investicija manji nego u prvoj dekadi 21. vijeka. Propustili smo priliku da to uradimo ranije i čime bi stvorili uslove za održivu ekonomiju – rekao je on.
Prema njegovim riječima, sve zemlje Zapadnog Balkana rast baziraju na javnim rashoodima, umjesto privatnim, a sektor usluga ima mnogo veće učešće u odnosu na druge.
– Naš region je po uslovima poslovanja na srednjem nivou, a po konkurentnosti je u donjem dijelu, tako nas vide drugi – riječi su Vlahovića.
U Srbiji se, dodaje on, pozitivni ekonomski trendovi nastavljaju i u 2016. godini, deficit tekućeg plaćanja se pokriva stranim investicijama, uz pad nezaposlenosti što je omogućilo započinjanje strukturnih reformi.
Zaključio je da strukturne reforme mogu imati negativan uticaj na rast u uslovima fiskalnog deficita.
Predsjednik Hrvatskog udruženja ekonomista Ljubo Jurčić je zemljama Zapadnog Balkana poželio da uskoro postanu dio EU porodice, ali i ukazao na činjenicu da niko drugi ovim državama neće rješavati probleme niti pak podsticati njihov razvoj, već to moraju one same.

– Poslije 1990. godine Evropu ujedinjuje kapital koga interesuje samo profit, a solidarnosti nema. Zemlje su trebale sarađivati da razvijemo infrastrukturu, a ne da budu konkurenti – rekao je Jurčić.

Ova zemlja, prema njegovom sudu, stagnira od ulaska u Uniju.
– Hrvatska kad je ušla u EU nije mijenjala ekonomsku i privrednu strukturu, a novu nijesmo napravili – kaže je on.
Smatra da je infrastruktura tek poluproizvod a da zemlje regiona moraju biti više fokusirane na izradu finalnih.
Predstavnik KfW razvojne banke, Kirk Mildner, direktor za JIE i Tursku za oblast komunalne infrastrukture i transporta, govorio je o njihovim značajnim investicijama u zemlje regiona, posebno prije izbijanja kriza.
– Problem ovih država je što se nedovoljno bave strukturnim reformama, stručnom obukom kadrova i realizacijom proizvodnih projekata – rekao je on.
On je poručio regionu da nastavi sa fiskalnom reformom kako bi došlo do dugoročnog ekonomskog rasta.
– Rast od dva odsto govori o potencijalu područja, ali nije dovoljan – zaključio je Mildner.
Miguel Morgado, direktor za Jadranski region, EIB podsjetio je da ova finansijska institucija svojim aktivnostima nastoji da poboljša privredne aktivnosti, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, ICT i druge industrije.
– Temeljno je bitno za dobre investicije da budu u skladu sa smjernicama Evropske komisije, poput velikih infrastukturnih projekata koji predstoje u Regionu – smatra on.

Predsjednik Vlade Crne Gore, Milo Đukanović
Evropski put razvoja nema alternativu

Evropski put razvoja Crne Gore i Zapadnog Balkana je bez alternative. Integracija Regiona u EU zavisi prevashodno od toga koliko je Evropa svjesna problema sa kojima se suočava, spremna za borbu za svoj sistem vrijednosti i globalnu konkurentnost. Budućnost Evrope je u daljem ujedinjenju i snaženju evropske ideje. Evropska arhitektura je pokazala slabosti, ali bi odustajanje od te ideje bilo propast za sve zbog gubitka konkurentnosti. Ovo je ocijenio predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović u razgovoru sa predsjednikom Privredne komore Velimirom Mijuškovićem, tokom Konferencije Razvojne perspektive Zapadnog Balkana, 28. oktobra 2016. godine u Budvi.
Rekao je da su nedavno završeni izbori bili ne samo pitanje ko će biti na vlasti, već da se tada vodila borba za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.
– Ovo je bio brutalan napor da se na Balkanu uruši evropski sistem vrijednosti i da nam se kao alternativa ponudi magla koje se naš region nagutao prethodnih vijekova – rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, građani Crne Gore su zahvaljujući prihvatanju upravo tog sistema vrijednosti doveli državu na prag učlanjenja u NATO i EU, mijenjajući matricu razmišljanja i uređujući svoje živote po evropskim standardima.
Naša zemlja je, naglasio je on, lider evroatlantskih integracija na Balkanu, i tokom deset godina ponovo uspostavljene nezavisnosti postala njegova najrazvijenija ekonomija što pokazuju svi parametri. BDP po stanovniku povećan je sa 3.500 na blizu 6.000 eura, plate su nominalno porasle za 77 odsto, penzije za 100 odsto. Otvorili smo 35.000 radnih mjesta, smanjili nezaposlenost.
– Ipak, ovaj regionalni lider ima BDP po stanovniku od 6.000 eura, dok je evropski 28,7 hiljada eura. To govori koliko smo zaostali za EU i koliko je sustizanje izuzetno važan zadatak svih vlada Regiona – smatra Đukanović.
Činjenica je, dodaje, da je Crna Gora značajno napredovala tokom posljednjih deset godina, ali, smatra, nije još došla do tačke da se ti benefiti osjete kod najšireg broja stanovnika.
– Prosječan rast BDP je iznosio 3,2 odsto, a cilj nam je da on bude četiri odsto i više. To jeste vrlo zahtjevno ali i realno kad je Crna Gora u pitanju – rekao je on.
Razvojni projekti, investicije koje se realizuju doprinose tom cilju, naveo je on pominjući izgradnju auto puta Bar Boljare, postavljanje energetskog kabla, realizaciju turističkih rizorta i druge.
Premijer je kazao da se u narednom periodu Crna Gora treba posvetiti dinamiziranju ekonomskog rasta i dostizanju višeg nivoa konkurentnosti, kako bi se ostvario ukupan društveni napredak.
Konkurentnost je ključno pitanje ne samo crnogorske već i ekonomija Zapadnog Balkana. Premijer smatra da se konkurentnost mora podsticati posvećenošću strukturnim reformama. Promjene su nužne i u sistemu obrazovanja, a sve to doprinosi unapređenju ambijenta koji će jače privlačiti investicije zaslužne za ekonomski razvoj.
Predsjednik Komore Mijušković je kazao da je bilo puno riječi na Konferenciji u vezi sa Berlinskim procesom, koji je trebalo da inicira da se intenzivnije radi infrastruktura u Evropi. On je pitao Đukanovića kako je zadovoljan učinjenim kroz taj proces.
Premijer je odgovorio da je Berlinski proces dragocjen, pri čemu je u ove dvije godine napravljen ozbiljan pomak na tom planu.
– Pitanje infrastrukture je glavni problem koji ne možemo riješiti domaćim snagama. To je je ključno za rješavanje problema ekonomske zaostalosti Zapadnog Balkana za Evropom – rekao je Đukanović.
Zapadni Balkan, kako smatra, mora da hrli ka evropskoj integraciji, pri čemu država mora biti najinicijativnija da se nastavi proces ujedinjenja Evrope.
On smatra da je jako važna inicijativa koja je finalno artikulisana iz Pariza, a tiče se regionalne kancelarije za aktivnosti mladih, što treba da pomogne u bržem prevazilaženju problema nedovoljnog znanja, a to se realizuje i kroz reformu obrazovanja.

Panel – Saobraćajna infrastruktura
Balkan do 2030. veliko infrastrukturno gradilište

Crna Gora i Zapadni Balkan će do 2030. godine biti veliko gradilište zbog uključenja na glavnu, transevropsku transportnu mrežu i to će dovesti do velikih investicionih aktivnosti, rečeno je na panelu o saobraćaju Konferencije Montenegro 2016, gdje je poseban akcenat stavljen na uspostavljanje boljih komunikacijskih veza i olakšanje procedura prelaska granica u Regionu.
Moderator, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković je istakao da je saobraćajno povezivanje Zapadnog Balkana prioritetno ekonomsko, ali i političko pitanje ovog regiona i to zbog povezivanja ljudi i eliminisanja predrasuda. Saobraćajna infrastruktura je uslov razvoja i Berlinski proces je dokaz da je i Evropa prepoznala značaj toga.
Angelina Živković, pomoćnica ministra saobraćaja u Vladi Crne Gore kazala je da je nedovoljan kvalitet saobraćajne infrastrukture glavna prepreka konkurentnom razvoju regije.
– Izgradnja saobraćajne infrastukture doprinijeće većim investicijama, zapošljavanju rastu životnog standarda –rekla je ona.
Berlinskim procesom su utvrđeni glavni saobraćajni koridori koji će povezivati region u budućnosti, usaglašena je i lista projekata koji će doprinijeti njihovoj realizaciji te meke mjere kojima će biti uklonjene administrativne barijere.
Dva koridora prolaze kroz Crnu Goru. Riječ je o autoputu Bar – Boljare i brzoj saobraćajnici Jadransko – jonskog koridora. Oni treba da budu završeni do 2030. godine kao i modernizacija željezničkog koridora Beograd – Bar u skladu sa evropskim standardima, te spajanje željeznicom Podgorice i Tirane, odnosno osposobljavanje te pruge za putnički, a ne samo teretni saobraćaj.
– Koridori kroz Crnu Goru su veoma značajni za povezivanje Jugoistočne i Centralne Evrope. Na radovima na autoputu Bar – Boljare angažovano je 70 domaćih kompanija i to znači da će 190 miliona eura od vrijednosti ovog posla ostati u našoj državi – rekla je ona.
Istakla je i da otvaranje saobraćajnih poglavlja dovoljno govori da je Crna Gora lider EU integracija i pozitivan primjer u Regionu.
Direktor Aerodroma Crne Gore Milovan Đuričković govorio je o značajnim rezultatima koje Crna Gora postiže mjereno brojem dolazaka posjetilaca iz inostranstva na aerodrome u Tivtu i Podgorici.
– Svake godine bilježimo rast za 100.000 putnika. Godine 2020. projektujemo da će ih biti 2,2 miliona, 2025. 2,8 miliona,a nakon toga 3,5 miliona putnika – rekao je on. Prema njegovim riječima, apsurdno je da je Crna Gora aviosaobraćajem bolje povezana sa svjetskim destinacijama nego sa regionalnim centrima.
– Nemamo avio linije sa Zagrebom, Sarajevom ili Skopljem. One su nekada postojale, ali nijesu izdržale ekonomsku računicu – kazao je on.
Moderator Zloković je na to konstatovao da je potrebno slijediti globalni interes koji je preči od ekonomskih, što se tiče avio povezivanja glavnih gradova u regionu.
Sanja Dodig, ekspertkinja SEETO, predstavila je tu transportnu opservatoriju za Jugoističnu Evropu. Ona je kazala da među saobraćajnim projektima 90 odsto sada generišu oni vezani za putnu infrastukturu, ali da se vidi pomak i kada je riječ o investicijama u željeznicu.
– Fokus je sada na reformisanju željeznice. Trenutno je spreman 21 projekat iz saobraćaja dok je 27 u procesu pripreme – rekla je ona.
Olaf Schaller, regionalni direktor za JIE, DB Engineering & Consulting GmbH, kazao je da će u narednih pet godina milijarda eura biti uložena u željeznički saobraćaj.
– Želja nam je da vratimo putnike sa drumova u vozove. U tome nam predstavljaju veliki problem jeftine autobuske usluge – rekao je on. Prema njegovim riječima, njegova kompanija još nije zastupljena u Crnoj Gori.
– Voljeli bismo da u vašoj zemlji radimo projekte ili nadzor. Mislim da bismo mogli da pomognemo u razvoju važe željezničke infrastrukture – dodao je Shaller.
Robert Sever, direktor za saobraćaj u Privrednoj komori Slovenije govorio je o izazovima transformacije putnog saobraćaja u željeznički u toj zemlji.
– U Sloveniji je transportni sektor izuzetno važan. U 2015. godini je generisao 4,8 milijardi eura prihoda, što je 14,8 odsto više od prosjeka za period 2008 – 2014.
Međutim, kada govorimo o transportnom sektoru Slovenije govorimo i o snabdijevanju ne samo domaćeg tržišta, već i zemalja Balkana, Centralne i Istočne Evrope – pojasnio je on.
Prema njegovim riječima, povezivanje Regiona je vrlo značajno za sve transportne i logističke kompanije.
– Mi već tri puta nedeljno prevozimo željeznicom do Beograda i Istanbula i smatram da je to prilika i za povezivanje Luke Bar na ove rute – rekao je on.

Panel – Energetika
Pokretač ekonomskog razvoja

Ivica Toljan, direktor Sektora za ključne kupce i prodaju, CROPEX Hrvatska berza električne energije je istakao na panelu o energetici da je energija izuzetno značajna za Crnu Goru i Balkan jer je ona pokretač cjelokupnog ekonomskog razvoja. On je govorio o reformama i promjenama u energetskom sistemu koje su realizovane posljednjih decenija i doprinijele razvoju ovog izuzetno značajnog sektora.
– Funkcioniše tržište elektične energije, realizovali smo brojne projekte koji su doprinijeli osavremenjavanju ovog sistema i imamo impresivne razvojne rezultate, rekao je Toljan.
On smatra da, ipak, nijesmo posvetili dovoljno pažnje valorizaciji obnovljivih izvora energije i to su oblasti na koje moramo mnogo više računati jer oni to zaslužuju.
Po riječima Jasmine Trhulj, ekspertkinje za energetsko tržište, Energetska zajednica, treba da se širi izvan granica EU kako bi se podstakla trgovinu i konkurenciju što treba da doprinese rastu konkurentnosti, zaštiti životne sredine i dr.
– Proces razvoja tržišta električne energije na Zapadnom Balkanu u posljednjih deset godina karakterišu transponovanje i implementacija propisa EU, ali je uočen nedostatak političke volje i spremnosti za međusobnu saradnju – rekla je ona.
Trhulj je istakla da je cilj da se zaokruži infrastrukturno povezivanje zemalja Zapadnog Balkana. To će biti uskoro završeno infrastrukturnim povezivanjem Crne Gore i Srbije sa jedne strane, te Makedonije i Albanije sa druge.
Po njenim riječima predstoji osnivanje berzi električne energije na Balkanu što je posebno važno za razvoj obnovljivih izvora. Na ovom planu najdalje je otišla Srbija, a potom Crna Gora i Albanija. Postojanje ovih berzi je značajno i zbog integrisanja energetskih tržišta koja su mala, a na taj način bi podigli njihovu konkurentnost. Ovo tim prije, dodaje ona, što ćemo svi, prije ili kasnije, biti dio evropskog energetskog tržišta pa preporučujem da se zemlje udružuju.
O Crnoj Gori kao dijelu energetske balkanske mreže govorio je prof. dr Mihailo Burić, Univerzitet Crne Gore. On je ukazao na ključne pravce za pokrivanje deficita koji imamo na domaćem tržištu, a koji iznosi 1,5 milijardi kWh godišnje. Po njegovom mišljenju gradnja energetskog kabla između Crne Gore i Italije umnogome može pospješiti izvoz i proizvodnju struje. Uz to posjedujemo ogromne resurse za gradnju malih i velikih izvora električne energije.
– Mali izvori energije moraju biti komplementarni i njima ne možemo zatvoriti elektroenergetski bilans. Posjedujemo ogromne hidro potencijale, zatim resurse u energiji sunca, vjetra, biomase, uglja i druge, a posebno su aktuelne male hidroelektrane čiji je potencijal na godišnjem nivou 425 miliona kilovat sati, naveo je Burić.
U Crnoj Gori značajnu perspektivu imaju i elektrane na vjetar, na Krnovu su završene, a u Možuri su radovi u toku. Takođe raspolažemo ogromnim potencijalom i u drvnoj biomasi.
-Velike rezerve uglja, od 120 do 150 miliona tona mogu obezbijediti rad drugog bloka TE Pljevlja, smatra Burić.
On je naveo da su realne pretpostavke da i od nafte i gasa godišnje možemo imati velike benefite te da bi ogromni vodni potencijali Tare i Komarnice uveliko povećali energetske učinke. Međutim, morali bi imati industiju za ovaj nivo energetike, zaključio je on.
Tomas Sichla, direktor RWE Ljubljana smatra da energetsko tržište ne može biti nacionalno već isključivo regionalno, a Andresas Chollet je mišljenja da poseban akcenat treba staviti na obnovljive resurse, energiju vjetra i sunca.
Emil Bakić, regionalni direktor Akua Energy, primijetio je da Crna Gora može biti primjer za cijelu regiju u valorizovanju obnovljivih izvora energije. Ili, za 50 do 100 godina ova država može postati zemlja zelene energije.

Panel – Komunalna infrastruktura
Projekti u opštinama prioritetni

Berlinski proces je pokazao neophodnost da se komunalni projekti na Zapadnom Balkanu prepoznaju kao jedni od prioritetnih. Vlade država Regiona moraju razumijeti da je neophodno da se uključe u izgradnju komunalne infrastukture u opštinama i da programe iz ove oblasti uključe u svoje finansijske planove, rečeno je da panelu koji se bavio komunalnom infrastrukturom na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2016.
Panel je okupio međunarodne eksperte, predstavnike gradova, zajednica opština i komunalnih preduzeća, koji su istakli da je pitanje uređenja ovog segmenta infrastrukture suštinsko za razvoj svake lokalne zajednice.
Moderator Aleksandar Bogdanović, gradonačelnik Cetinja i predsjednik Zajednice opština Crne Gore, rekao je da je od 2006. jasna prepoznatljivost Crne Gore kao zanimljive destinacije za investiranje stranog kapitala. Tome je značajno doprinijelo stvaranje uslova za privlačenje investitora, ne samo konkurentnom fiskalnom politikom, već i izgradnjom infrastrukture.
Kirk Mildner, direktor za JIE i Tursku za oblast komunalna infrastruktura i transport KfW razvojne banke, kazao je da oni realizuju 1,5 milijardi eura investicija na infrastrukturnim gradilištima u 80 gradova ovog područja. Riječ je uglavnom o projektima zbrinjavanja komunalnog otpada i otpadnih voda.
– Jako smo zainteresovani da ulažemo u efikasne komunalne objekte sa održivim upravljanjem – rekao je Mildner.
Međutim, potrebno je unaprijediti održivost komunalnih preduzeća u Regionu. Smatra da se to može postići podizanjem cijena njihovih usluga, koje su na ovom prostoru jako niske, zatim smanjenjem broja teritorijalnih organizacionih jedinica ili širenjem opsega djelatnosti komunalnih preduzeća na više opština.
Sa konstatacijom da su cijene usluga problem za održivo poslovanje kompanija u Regionu saglasila se i Heike Bughard, rukovoditeljica za Jugoistočnu Evropu Njemačkog partnerstva za vode.
– Region Zapadnog Balkana pati od problema finansija. Cijene usluga su jako niske i ne mogu pokriti troškove. Kvalifikacije kadra su takođe jedan od glavnih njegovih problema, a bez adekvatnog znanja ne možete pisati kvalitetne projekte, aplicirati za fondove, niti na pravi način prenijeti tuđa iskustva – rekla je ona, dodajući da su na Balkanu zastupljeni već deceniju.
Tehnički direktor podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Filip Makrid istakao je da je komunalna osnovni vid infrastrukture, te da se bez njene ne mogu ostvariti potencijali bilo koje sredine.
Glavni grad Crne Gore se, prema njegovim riječima, nosi sa dva velika izazova – rješavanjem pitanja odlaganja otpada i kanalizacionog mulja.
– Izgradili smo Reciklažni centar, a uskoro završavamo centar za ocjedne vode i koristićemo metan za potrebe električne enegrije. Kanalizacioni mulj je problem u Podgorici već 38 godina. Trenutno se tretira dehidratacijom i zakopavanjem, što nije međutim rješenje problema. Zato smo donijeli odluku da ga spaljujemo, i trenutno smo u fazi izrade studije isplativosti takvog objekta. Preliminarni podaci govore da je to posao vrijedan oko 31 milion eura: 22,5 miliona za postrojenje a 9,2 miliona za incinerator (pogon za spaljivanje). To je po svakom ekvivalentnom stanovniku trošak od oko 165 eura – rekao je Makrid.
Rad JKP Gradske pijace Beograda predstavio je direktor Ivan Sočo. Ovo preduzeće upravlja 31 pijacom ukupne površine 165.000 kvadrata na prinicipima restauracije, aktivacije i promocije. Godina na isteku je za ovo preduzeća bila u znaku obnove i investicija. Sopstvenim finansijama daju novi izgled Kalenića pijaci i onima na Senjaku, Paliluli, Borči i drugima. Rad pijaca snažno promovišu manifestacijama poput Pijačnog karavana i Noćnog marketa koje je posjećivalo i 30.000 ljudi dnevno.
– Mi želimo da naše pijace budu turističke atrakcije – kazao je Sočo.
U nastavku diskusije panelisti su se saglasili da postoji prostor da se investicije u komunalnu infrastrukturu realizuju javno – privatnim partnerstvom, ali da treba iznaći mehanizam koji je najpogodniji za pojedine projekte.

Panel – Obrazovanje, teoretski i praktični aspekti
Uskladiti obrazovni sistem i tržište rada

U uvodnim napomenama važnost cjeloživotnog učenja potencirala je Antje Mϋler, projekt menadžerka, Zoran Đinđić Internship Program njemačkog biznisa za zemlje Zapadnog Balkana, Komitet za istočno-evropske ekonomske odnose. Ovaj program podstiče razmjenu i saradnju među obrazovnim institucijama širom Evrope, mobilnost učesnika i stručnjaka obrazovnog procesa te osoba sa tržišta rada
– Region je u posljednje dvije decenije prošao kroz krize što se odrazilo na tržište rada odnosno dovelo do njegovih promjena, rekla je Antje Mϋler.
Na osnovu iskustava iz Evrope, neophodno je uvoditi tzv. dualno obrazovanje, odnosno školovanje mladih kroz povezivanje obrazovnih institucija i kompanija, te usklađivati obrazovni sistem i tržište rada.
Urlike Damjanovic, viši stručni saradnik u Odjeljenju za sistemske politike, Evropska trening fondacija, ocjenjuje da ova asocijacija radi van EU i podržava zemlje u kojima se sprovode socio-ekonomske reforme.
– Mi posebno podržavamo zemlje koje realizuju reforme u obrazovanju za potrebe tržišta rada. Države Regiona suočavaju se sa problemima koji se odnose na poboljšanje znanja za tržišta rada, kao i na preduzetničke vještine neophodne za kompanije, smatra Damjanovic.
Navedeno je da je jedan od načina većeg privrednog rasta i razvoja kreiranje nove vrijednosti, ali i sticanje upotrebljivog znanja. Pitanje je kakvo se znanje nudi u obrazovnim institucijama? Da li je ogroman jaz i neusklađnost između stečenog znanja u obrazovnom sistemu i stvarnih potreba privrede i tržišta rada,rezultat neadekvatne obrazovne strategije? Poboljšanja i promjene u procesu obrazovanja su prioriteti kao i tražena znanja i vještine.
Zemlje Regiona dosta pažnje posvećuju resursima, ali da najčešće zanemaruju ljudski potencijal, naveo je Boris Jokić, naučni saradnik na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.
– Iako se od 1990. godine zavidna pažnja posvećuje obrazovanju, još uvijek pomenute zemlje nijesu u potpunosti ovladale informatičkim i drugim savremenim obrazovnim sadržajima, kaže Jokić.
On dodaje da ne postoji sveobuhvatan pristup reformi obrazovanja što se negativno odražava na ekonomiju. U ovom pravcu ne sarađuju lideri, menadžeri i drugi, a ne postoji ni dovoljno edukacija. Dodao je da moramo razvijati ogroman ljudski potencijal i brinuti o njemu, jer bez toga nema razvoja. Uspješno upravljanje ljudskim resursima jedan je od ključnih faktora prosperiteta i uveliko može uticati na rast produktivnosti.
Reforma obrazovanja ide ka razvoju ljudskih potencijala. Na nivou srednje škole se promoviše i učenje utemeljeno na radu i ono povezuje sa tržištem rada, čak i u gimnaziji.
Daška Domljan, voditeljka razvoja projekta, Fondacija znanje u praksi,ukazala je da kad su kompanije u krizi prvo se odriču zaposlenih, što naravno nije dobro.
– Svjesni smo da su zadovoljni i srećni zaposleni temelj uspješne organizacije i zato su stručna usavršavanja i edukacije zaposlenih neophodni i važni- smatra ona.
Dodala je da politika upravljanja ljudskim potencijalima obuhvata motivaciju, edukaciju, zadovoljstvo zaposlenih i napredovanje u poslu.
Michael Landertshammer, direktor Sektora obrazovanja u Privrednoj komori Austrije, govorio je o tome kako stručno obrazovanje utiče na privredu.
Švajcarska, Austrija i Njemačka su zemlje sa velikom tradicijom u stručnom obrazovanju,imaju najmanji broj nezaposlenih mladih ljudi i veliki izvor finansijskih prihoda.
– Komora organizuje cjelokupan proces stručnog obrazovanja, odrađuje administraciju, ispit i atestiranje. U ovom procesu preduzeća imaju veliku odgovornost. Kod nas 40 odsto mladih ide u stručne škole, a za sve zemlje je važno da imaju saradnju istraživača, akademaca i drugih – rekao je on.
Pojašnjavajući ulogu WIFI International, koji radi u okviru austrijske komore, Landertshammer je istakao da je fokus ovog instituta na profesionalnoj edukaciji i povezivanju akademskog i poslovnog svijeta, te da je to prostor u kome se ostvaruje i saradnja sa drugim univerzitetima u Regionu. On je pomenuo da rade sa institucijama iz Slovačke, Srbije, Rumunije, Bugarske gdje realizuju brojne projekte.
– Zainteresovani smo da nastavimo ovaj rad na Zapadnom Balkanu – zaključio je on.
Elsa Denaj, koordinatorka za obuku, Antea cement iz Albanije, smatra da kompanije, ukoliko žele da zadrže zaposlene, moraju konstantno raditi na usavršavanju njihovih vještina i uključivati radnike u programe za stručno obrazovanje.
– U Albaniji se dosta radi na razvoju stručnog obrazovanja. Fokusirali smo se na usavršavanje vještina jer nam sa univerziteta dolaze nedovoljno obučeni studenti, rekla je ona.
Zaključila je da sve zavisi od ličnosti i njene spremnosti za učenje te da ta zemlja nastoji da stvori adekvatan okvir za ove izuzetno bitne potrebe.

Panel – Kreativna ekonomija
Neophodno cjeloživotno učenje

Kreativna ekonomija je tema od ključnog značaja za svaku od zemalja Regiona. Znanje je potrebno jer kroz kreativne umove možemo doći do inovacija koje se često izjednačavaju sa preduzetništvom – svojevrsnim krvotokom ekonomije, rečeno je na posljednjem panelu ovogodišnje Konferencije Montenegro 2016.
Učestvovali su: moderator Stefan Kägebein, koordinator radne grupe za digitalizaciju Komiteta za istočno-evropske ekonomske odnose, te panelisti Uranik Begu, izvršni direktor Inovativnog centra Kosova, Đuro Kutlača, direktor Centra za istraživanje razvoja nauke i tehnologije na Institutu »Mihailo Pupin« i Marko Stojović, direktor za korporativnu strategiju i transformaciju u Crnogorskom Telekomu.
Panelisti su se saglasili da se u pojedinim zemljama Zapadnog Balkana vidi progres u razumijevanju značaja kreativne ekonomije, ali to nije izraženo u dovoljnoj mjeri. Kreativna ekonomija kao holistički koncept sagledavanja razvoja koji se bavi interakcijom ekonomije, kulture i tehnologije u okviru globalizovanog svijeta, može biti nit reforme koja vodi ka primjenljivijem obrazovanju zasnovanom na cjeloživotnom učenju i prilagođavanju promjenama.
Panelisti su istakli odličnu saradnju sa univerzitetima na ovom polju, ali i govorili o problemu kako zadržati osposobljeni kadar da profesionalnu afirmaciju ne potraži u inostranim poslovnim ambijentima.
– U Regionu možete vidjeti da postoji jedna varnica, pokret kada je riječ o novim tehnologijama i mladima koji završavaju univerzitete i žele da se stvari promjene. Mislim da je to nešto što treba da nadgradimo, ali je mnogo posla potrebno u obrazovanju da bi se to postiglo – rekao je Kägebein.
Prema riječima Uranika Begua, potrebno je ubijediti državne uprave da podrže mlade preduzetnike u njihovim poslovnim poduhvatima.
– Infrastuktura jeste bitan preduslov, ali i znanje kao preduslov da se mlade generacije suoče sa novim izazovima ovog vijeka i sve većom potražnjom radnih mjesta. Naš fokus treba da bude na stvaranju novog modela privrede koji će da koristi mogućnost digitalizacije, a nosioci tog posla treba da budu mladi – rekao je on.
Đuro Kutlača smatra da je poruka Konferencije trebalo da bude: »Imali smo nekada industriju, sada je nemamo. Imali smo znanje, danas ga nemamo«. On smatra da je jedan od uzroka što se u Regionu desio ekonomski sunovrat taj što nije prepoznat dolazak novih tehnologija koje traže novu industriju i znanja.
– U okviru kreativne ekonomije postoji pristup koji su Slovenci uspješno primjenili, a riječ je o tzv. pametnoj specijalizaciji, evropskoj strategiji restrukturiranja industrije, obrazovanja i nauke koja omogućava pristupanje strukturnim fondovima. U pametnoj specijalizaciji je ključno to da se odluke donose isključivo na osnovu činjenica. Ovaj pristup zahtijeva da se precizno zna ko šta umije da bi se mogli izabrati prioriteti državnim konsenzusom. U pametnoj specijalizaciji je ključan proces koji spaja visoko obrazovanje, nauku i industriju da bi se izgradio nacionalni inovacioni sistem. To je ta kreativna ekonomija – to je kada imate obrazovanje takvo da shvatate da su univerziteti samo mjesta koja vas uče kako treba da se uči, a kada dođete u firmu tek onda počinjete da se usavršavate – rekao je Kutlača.
Prema njegovim riječima, prva faza kreativne ekonomije biće najbolnija za Region, jer je potrebno »da se pogledamo u oči i vidimo šta možemo i šta hoćemo«.
Marko Stojović je upoznao sagovornike i posjetioce panela da je u Crnogorskom Telekomu bio na praksi veliki broj studenata, prije svega Elektrotehničkog fakulteta, a da matična kompanija Deutsche Telekom razvija partnerstvo sa inovatorima širom svijeta kao preduslov da zadrži lidersku poziciju koju, kako kaže, zauzima.
– Moraju se stalno osvajati nova područja, aplikacije, sposobnosti, koristiti nove tehnologije. Telekom je predvodnik u uvođenju novih tehnologija – kazao je on.

Zaključci Konferencije

Zaključke i preporuke Konferencije o ekonomiji Montenegro 2016 iznio je predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore prof. dr Saša Popović. On se najprije osvrnuo na razvoj ovog najznačajnijeg ekonomskog skupa tokom šest godina postojanja, citirajući press materijal sa prve Konferencije održane 2010. godine.
– Kroz 22 uvodna obraćanja i diskusije, u okviru četiri panela, te polučasovno izlaganje gospodina Mila Đukanovića – prezentiran je impresivan fond informacija, rezultata analiza i istraživanja, praktičnih iskustava, predviđanja, planova, namjera i slično. Danas, šest godina nakon toga, kontrastiraću prethodnom citatu jednu infomaciju vezanu za ovu konferenciju:
– Preko 50 panelista, među kojima su bili visoki domaći i strani državni predstavnici, ugledni privrednici, ministri, profesori univerziteta i drugi iznijeli su svoje stavove u 9 panela, pred oko 500 prisutnih učesnika konferencije. Gospodo organizatori, zaslužili ste aplauz! – rekao je Popović.
On je iznio nekoliko opservacija o radu ovogodišnjeg skupa.
– Kada je brzina sprovođenja ekonomskih reformi u pitanju – spore povećavaju politički rizik, a suviše brze socijalni. Između ova dva ekstrema, čini se, nacionalne vlade Regiona oprezno »voze«, odnosno sprovode svoje strukturne reforme. Ne samo saobraćaj, već i ekonomske politike pojedinih zemalja ovog regiona trebaju »više koridora«, više širokih kolovoznih traka kojima se brže preliva integralno tržište, a to je tržište roba, usluga, novca i kapitala, posmatrano ukupno. Evropa, od kada postoji, uvijek je bila na istom mjestu, ali kroz istoriju nije uvijek jednako bila udaljena od nas. Mi jesmo Evropa, ostalo je samo da to potvrdimo projektima, tj. da je približimo sebi – smatra on.
Zaključeno je:
– Vizija Zapadnog Balkana u očima Evropske unije značajno je unaprijeđena.
– Berlinski proces, tri godine nakon njegovog pokretanja, potvrdio se kao značajna inicijativa za ekonomsko povezivanje zemalja u zoni Jadransko more – Dunav. Ovaj proces može značajno doprinijeti održivom rastu regiona Zapadnog Balkana, što je njegov izvorni cilj.
– Za region Zapadnog Balkana naredni period predstavljaće veliki izazov, kako zbog unutar-regionalnih ekonomsko-političkih okolnosti, tako i zbog ozbiljnih problema s kojima se suočava Evropska unija.
– Optimizam u pogledu budućeg ekonomskog rasta regiona Zapadnog Balkana raste u sjenci pesimizma političkih očekivanja u Evropi.
– Region Zapadnog Balkana je uveliko integrisan na strani problema – visoki deficiti tekućeg računa, visoki budžetski deficiti, visoki spoljni i javni dugovi, visoka nezaposlenost i slično. Međutim, ovaj region kasni s koordinacijom u smislu traženja rješenja za ove probleme.
– Konkurentnost regiona se podiže na veći nivo saobraćajnim, energetskim, turističkim, informatičkim, obrazovnim i svim drugim oblicima povezivanja unutar njega.
– Korupcija, nizak nivo vladavine prava, gep na tržištu rada, u smislu nedostatka kvalifikacionih kompetencija potrebnih biznisu, bazični su problemi koji opterećuju Region.
– Konačno, Konferencija o ekonomiji Privredne komore Crne Gore i njenih partnera gradi dobru tradiciju u smislu kvaliteta diskusija i napora u traženju rješenja za socio-ekonomski napredak našeg regiona.
Preporuke:
– Osnovna preporuka ove konferencije, upućena vladama, preduzećima, obrazovnim i drugim institucijama zemalja Zapadnog Balkana jeste da nastave da rade na daljem međusobnom povezivanju s ciljem ostvarivanja većeg nivoa ekonomske efikasnosti i veće konkurentnosti ovog regiona.
– Da bi se eliminisale prepreke većoj konkurentnosti Regiona potrebno je njegovo intenzivnije infrastrukturno povezivanje – saobraćajno, energetsko i telekomunikaciono, što omogućava politička obaveznost na osnovama Berlinskog procesa.
– Nakon utvrđivanja razvojnih prioriteta po grupama zemalja, neophodna je čvršća saradnja Evropske unije i Zapadnog Balkana u koordiniranju njihove izvedbe.
– Business-to-Business pristup mora biti više potenciran u agendama za ekonomski prosperitet regiona.
– Neophodno je povećati napore u cilju konkretizacije aktivnosti na utvrđenim razvojim priroritetima. Stepen pripremljenosti projekata u velikoj mjeri utiče na odluku o prihvatljivosti projekta u okviru Berlinskog procesa.
– Digitalizacija mreže Komora je projekt koji bi trebalo da značajno poveže biznise u regionu. Ovaj projekat je u skladu s digitalnom agendom – jednom od ključnih agendi EU.
– Unapređenje poslovnog ambijenta moguće je izvršiti prevashodno kvalitetnim obrazovanjem na svim nivoima, transferom tehnologije, inovacija i dobrih praksi.