Predstavljen novi Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima
U fokusu sjednice Odbora udruženja bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore održane 18. marta bili su Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima i ograničenja u platnom prometu za djelatnost priređivanja igara na sreću. Prezentovane su i kvartalne informacije o monetarnim kretanjima, bankarskom sistemu, platnom bilansu i prometu, te stanju na tržištima kapitala i osiguranja.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Miloš Miketić.
Danilo Gluščević, Komisija za tržište kapitala, prezentovao je Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima koji je stupio na snagu 1. marta i donosi unapređenja u oblasti regulative, upravljanja i zaštite članova ovih fondova.
Cilj Zakona je usklađivanje regulative sa EU standardima i jačanje sigurnosti penzionih fondova, a fokus je na zaštiti njihovih članova, transparentnosti i modernizaciji poslovanja.
– Usklađivanje sa standardima EU omogućava veće povjerenje i stabilnost sistema penzione štednje – naveo je Gluščević, dodajući da je proširena nadležnost Komisije, te propisana nova pravila koja doprinose upravljanju rizicima, transparentnosti i digitalizaciji poslovanja.
Gluščević je takođe govorio o stanju na tržištu kapitala u Crnoj Gori za četvrti kvartal 2024. godine. Kazao je da je ukupan promet na Montenegroberzi smanjen u odnosu na prethodnu godinu, ali da trgovanje ostaje relativno stabilno. Istovremeno, tržišna kapitalizacija bilježi rast, što potvrđuje kontinuitet povjerenja investitora. Berzanski indeksi MNSE10 i MONEX zabilježili su oscilacije koje odražavaju fluktuacije u tržišnim uslovima, dok su značajne korporativne aktivnosti i povećano učešće vanberzanskih transakcija dodatno uticali na dinamiku tržišta.
Na sjednici je istaknut i problem ograničenja u platnom prometu za djelatnost priređivanja igara na sreću. Prema riječima Sava Martinovića, predsjednika Grupacije priređivača igara na sreću, u posljednjih nekoliko godina dolazi do sve većih ograničenja u poslovanju, posebno u platnom prometu. Kako navodi, izmjene zakonske regulative, poput Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma i Zakona o igrama na sreću, dovele su do toga da se ova djelatnost bez osnova stigmatizuje kao visokorizična i društveno štetna.
Pojedine banke zatvaraju račune kompanijama koje legalno posluju, odbijaju devizna plaćanja i ne omogućavaju postavljanje POS terminala. Danas samo jedna banka u Crnoj Gori omogućava e-commerce za igre na sreću, što nam praktično veže ruke u digitalnom poslovanju. Ograničenja pogađaju i naše zaposlene, kojima se uskraćuju krediti, iako mnogi rade poslove nevezane za igre na sreću, istakao je Martinović.
Naglasio je da su Zakonom o platnom prometu obavezni da poslovanje vode kroz banke, ali da one mogu odbiti saradnju bez posljedica.
–Ne možemo prihvatiti da se u Crnoj Gori igre na sreću blokiraju, dok iste te banke u svojim matičnim zemljama nesmetano pružaju te usluge.Neophodno je uključivanje Ministarstva finansija i Centralne banke kako bi se pronašlo rješenje koje će omogućiti zakonito i nesmetano poslovanje ove regulisane industrije – zaključio je on.
Predstavnici priređivača igara na sreću osvrnuli su se na predrasude prema ovom sektoru, sugerišući da bi odluke trebalo da se baziraju na činjenicama. Istakli su da je važno usmjeriti se na sistemsko regulisanje djelatnosti i raditi na boljim poslovnim praksama, posebno u vezi sa elektronskim transakcijama koje bi banke trebalo bolje da regulišu i prate, posebno kada se pojavljuju kao problematične.
Jovan Marković, Centralna banke ističe da sektor priređivača igara na sreću nije u njihovoj nadležnosti, već spada pod Ministarstvo finansija i Upravu igara na sreću. Međutim, navodi, da se neki problemi indirektno prenose na bankarski sektor, koji mora da poštuje regulative. Banke su obavezne da prate zakonske obaveze, a glavni dokument kojim se vode prilikom analiza jeste “Dokument o procjeni rizika” koji donosi Vlada Crne Gore.
Dino Redžepagić, CKB banka smatra da rješenje za izazove s kojima se srijeću priređivači igrara na sreću treba tražiti u uređenju poslovanja u ovoj oblasti po uzoru na države u kojima su centrale banaka zastupljenih u našoj zemlji. On ocjenjuje da je Crna Gora vrlo liberalno uredila oblast igara na sreću pa se zato i dovodi u pitanje rizičnost poslovanja sa priređivačima.
– Moramo da uredimo obavljanje igara na sreću u skladu sa međunarodnom praksom kako bismo smanjili procijenjene rizike poslovanja u ovoj oblasti – rekao je Redžepagić.
Na kraju, naglašava da bi prelazak na potpuno online poslovanje, uz bolje mogućnosti za kontrolu, mogao da poveća prihvatljivost sektora za banke.
Nakon diskusije zaključeno je da je potrebno dalje nastaviti pregovore sa predstavnicima Ministarstva finansija, Uprave za igre na sreću, udruženja banaka kako bi se na osnovu raspoloživih podataka i svih iznesenih izazova u poslovanju priređivača igara na sreću obavila nova procjena rizika koja neće predstavljati biznis barijeru za poslovanja ovih privrednih subjekata.
Makroekonomska kretanja
Bratislav Vukčević, savjetnik viceguvernera za monetarnu i ekonomsku politiku CBCG, sumirajući makroekonomska kretanja je istakao da je crnogorska ekonomija u 2024. godini pokazala stabilnost, uz nisku inflaciju i pozitivne pokazatelje u bankarskom sektoru. Inflacija je ostala na prihvatljivom nivou, dok su potrošačke cijene na mjesečnom nivou zabilježile blagi pad. Industrijska proizvodnja je ostvarila blagi rast, pri čemu je prerađivačka industrija imala značajan napredak, dok je sektor snabdijevanja električnom energijom zabilježio pad.
–Turistički sektor je imao blago smanjenje broja dolazaka i noćenja u odnosu na prethodnu godinu. Strane direktne investicije su nastavile rast, pri čemu su ulaganja u kompanije i banke povećana, dok su investicije u nekretnine bile nešto niže nego prethodne godine – kazao je on.
Naglasio je da je bankarski sektor je zadržao stabilnost, uz povećanje ukupne aktive i depozita. Krediti su rasli, pri čemu je stanovništvo i nefinansijski sektor činilo najveći dio ukupno odobrenih kredita. Banke su zadržale visoku likvidnost, a depoziti stanovništva su nastavili trend rasta.
–Budžetski prihodi su bili nešto niži od planiranih, dok su rashodi zabilježili rast, naročito u oblasti kapitalnih investicija i transfera javnom sektoru. Budžet je u posljednjem mjesecu godine završio s deficitom, pri čemu su porezi imali pozitivan trend rasta, dok su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zabilježili pad – kazao je Vukčević.
Izvještaj o stanju na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za IV kvartal 2024. godine predstavila je Mirjana Bošnjak, glavni analitičar.
–Tržište osiguranja u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu 2024. godine bilježi stabilan rast. Ukupna fakturisana premija iznosila je 134,2 miliona eura, što predstavlja rast u odnosu na prethodnu godinu. Premije neživotnih osiguranja i dalje dominiraju tržištem, dok je segment životnih osiguranja zabilježio nešto veći rast – istakla je ona.
Navela je da je ukupna aktiva osiguravajućih društava porasla za 9,3%, a dobit prije oporezivanja dostigla je 14,5 miliona eura, što je povećanje u odnosu na isti period prethodne godine.
–Rast tržišta osiguranja pokazuje stabilnost i povjerenje klijenata u sektor, a povećanje učešća vanberzanskih transakcija i prilagođavanje investicionih strategija ukazuju na potrebu za dodatnom regulativom kako bi se osigurala transparentnost. Dalje mjere za podsticanje likvidnosti i diversifikaciju ponude dodatno bi doprinijele dinamici tržišta – kazala je Bošnjak.
Na kraju, OU je usvojio Izvještaj o radu OU bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja za 2024. godinu koji je prezentovao sekretar Odbora Almer Bećiragić.
