Šumarstvu i drvnoj industriji neophodna nova stategija razvoja

Šumarstvu i drvnoj industriji neophodna je nova stategija razvoja, kako bi se omogućilo dugoročno rentabilno poslovanje kompanija, orijentacija ka finalnoj proizvodnji i otvaranje novih radnih mjesta. Jednogodišnja dodjela sirovine na tenderima ne doprinosi dugoročnom razvoju ovog sektora koji može značajno više da doprinosi BDP-u Crne Gore.

Ovo je ocijenjeno tokom sjednice Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore, održane 25. maja, u čijem radu je učestvovao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, sa saradnicima, predstavnicima Uprave za šume i nadležne inspekcije. Pored članova Odbora, priliku da diskutuju imali su i predstavnici pojedinih udruženja drvoprerađivača.

U fokusu sjednice koju je vodio predsjednik Odbora Milovan Gojković, bili su Program gazdovanja šumama i određivanje uslova, kriterijuma i metodologije vrednovanja ponuda prilikom davanja šuma na korišćenje u 2022. godini.

Pomenuti program Vlada je usvojila 27. aprila, a za privrednike je najinteresantniji njegov dio koji se odnosi na plan kojim je predviđeno korišćenje 632.534 m3 bruto drvne zapremine – u državnim šumama 356.004 m3, a u privatnim šumama 276.530 m3. Ukupno planirali prihodi po svim vidovima korišćenja šuma iznose 11,4 milona eura.

Privrednici su tokom diskusija ukazali da javni pozivi za dodjelu sirovine kasne drugu godinu zaredom, što ugrožava drvoprerađivače, s obzirom na to da je riječ o sezonskom poslu. Tvrde da dosadašnji način raspodjele doprinosi razvoju monopola u ovoj oblasti, izvozu sirovina iz naših šuma, te razvoju drvoprerade u okruženju, a ističu neophodnost donošenja pravilnika o cijenama, da ubuduće svi učesnici imaju ista prava i da način raspodjele bude u interesu države i razvoja.

Na sjednici se čulo i to da koncesionarima nije doznačena cjelokupna drvna masa iz prethodne godine za koju su uplatili sredstva. Usljed ovog kašnjenja, pojedina izvozno orijentisana preduzeća su u borbi za opstanak. Koncesionari traže usklađivanje koncesionih naknada sa cijenama na tržištu. Pojedini smatraju da bi povećanje cijena od 40 odsto bilo korektno, premda ističu da je za to potrebno iznaći adekvatan zakonski mehanizam.

Mali prerađivači naglašavaju da, prema njihovom mišljenju, dodjela sirovine nije pravedna za sve, te da strategiju razvoja treba zasnivati na lokalnim porodičnim pilanama, što bi, kako navode, doprinijelo otvaranju 1500 novih radnih mjesta.

Iz Uprave za šume su odgovorili da kašnjenje tendera nije njihova krivica, podsjećajući da su na prethodnoj sjednici Odbora formirane radne grupe predstavnika velikih i malih koncesionara koji bi trebalo da dogovore platformu o uslovima dodjele šuma na korišćenje, a koju bi potom dostavili Ministarstvu.

Na sjednici se takođe čula ocjena da Crna Gora koristi samo oko 25 odsto potencijala drvne mase, ali i da je neophodno raditi na pošumljavanju kako bismo ovaj vrijedni resurs mogli da ostavimo budućim generacijama.

Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković zahvalio je Komori na organizaciji skupa tokom kojeg je mogao da se, u direktnoj komunikaciji, upozna sa izazovima ovog sektora, apostrofirajući važnost saradnje sa krovnom asocijacijom crnogorske privrede.

– Ovo Ministarstvo je posvećeno fer odnosima u šumarstvu i tome da država bude partner svim privrednim subjektima, te da nikoga ne favorizuje ili na bilo koji način ne eliminiše. Eliminirajući faktor može biti samo korupcija, kriminal i nepoštovanje potpisanih ugovora – kazao je Joković.

U osvrtu na kašnjenje tendera, potpredsjednik je istakao riješenost Vlade da se ta procedura brzo završi.

– Sve ono što se odnosi na koncesije koje ove godine ističu pripremićemo kako bi tenderi bili na vrijeme, najvjerovatnije u januaru, a možda i u decembru ove godine, kako bi privrednici imali cijelu godinu da nesmetano privređuju – rekao je on.

Uvjeren je da će Ministarstvo u saradnji sa međunarodnom zajednicom naći najbolje rješenje kako bi se doprinijelo razvoju ove oblasti.

– Mislim na rješenje koje se pokazalo održivim u zemljama EU, Srbiji, Bosni kako bismo mogli napraviti mnogo više u smislu zakonodavnog okivira, što većeg zapošljavanja naše omladine u drvnoj industriji i pomogli drvoprerađivače čime se više ne bi izvozila sirovina, nego finalni proizvodi – ističe Joković.

Kao jedan od modela vidi formiranje državnog preduzeća koje će se baviti prodajom šuma.

– U zemljama okruženja i Evropi ne postoji model prodaje drveta u dubećem stanju, već javna državna preduzeća posjeku šumu, iznesu je na šumski put i prodaju tu sirovinu. Ako je Crna Gora ukinula taj sistem, pitam se zašto je moguće kopati ugalj u Pljevljima i prodavati ga, a nije moguće posjeći drvo i prodati ga. Mislim da bi se na ovaj način riješili brojni problemi, zaposlio bi se značajan broj mladih u Crnoj Gori i niko ne bi bio toliko nezadovoljan da li je dobio više ili manje kvalitetnu sirovinu, jer bi svi imali jednake šanse – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

On je pozvao privrednike da svojim predlozima doprinesu kvalitetnim rješenjima za otklanjanje izazova u ovom sektoru.