Povećan udio ženskih preduzeća u domaćoj privredi
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Dragan Kujović učestvovao je 29. oktobra u panel diskusiji na temu „Rast ženskog biznisa – da li je podrška dovoljna?“, koja je organizovana u okviru inicijative Top Women Business Montenegro 2024 (TWBM).
Tokom skupa je saopšteno da je broj kompanija čije su vlasnice žene rastao prošle godine brže od rasta ukupnog broja preduzeća u domaćoj privredi, ali i njihov doprinos ukupnim rezultatima po osnovu ostvarenih poslovnih prihoda.
Kujović je ocijenio da rast broja kompanija čije su vlasnice žene predstavlja potvrdu da sistemi podrške ženama preduzetnicama u Crnoj Gori donose konkretne rezultate, povećavajući njihovo učešće u preduzetničkim aktivnostima.
„Takođe, evidentno je da su žene spremne da preuzmu inicijativu, aktivno koriste prilike za profesionalni razvoj i unapređenje svojih vještina, jačajući na taj način uticaj ženskog preduzetništva na ekonomski razvoj Crne Gore”, smatra on.
Ratko Nikolić, izvršni direktor BI Consultinga i glavni analitičar TWBM inicijative kazao je da broj ženskih preduzeća i dalje raste, te da je u prošloj godini taj rast bio veći od stope rasta ukupnog broja preduzeća, pa je došlo i do rasta udjela ženskih preduzeća u domaćoj privredi.
„Uz broj, raste i njihov doprinos ukupnim rezultatima po pitanju ostvarenih poslovnih prihoda, kao i broja zaposlenih. Ženska preduzeća su i dalje najprisutnija u sektoru usluga. Što se tiče geografske strukture, rast broja ovih preduzeća je znatno veći u južnoj regiji u odnosu na centralnu i sjevernu. Rezultati analize koju smo radili daju nam osnova da vjerujemo da smo možda na početku jednog dugoročno pozitivnog trenda, a da li će tako i biti umnogome će zavisiti od sistemske podrške ženama u biznisu“, kazao je Nikolić.
Ekaterina Panikova stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori kazala je da iako čine više od polovine stanovništva Crne Gore, žene su i dalje nedovoljno zastupljene na liderskim i rukovodećim pozicijama, „vlasnice su samo 15% preduzeća i nalaze se na tek 7% direktorskih pozicija, što je naročito vidljivo na sjeveru zemlje“.
„Ovi podaci naglašavaju potrebu za sistemskim promjenama i dodatnim resursima kako bi se stvorile jednake mogućnosti za žene u svim regijama. UNDP je sa partnerima posvećen ekonomskom osnaživanju žena kroz obuke iz oblasti menadžmenta, inovacija i digitalne pismenosti, omogućavajući ženama, naročito u ruralnim područjima, da razvijaju biznise u sektorima poput poljoprivrede, ruralnog turizma i zelenih industrija, podržavajući time održivi razvoj zajednica. Naš regionalni program za ekonomsko osnaživanje žena fokusiran je na usavršavanje vještina kod žena za poslove nove generacije koji su ključni za tržište rada koje se ubrzano mijenja i koje će omogućiti ženama da zaista doprinesu ekonomskom razvoju Crne Gore”, poručila je Paniklova.
Ana Kentera, izvršna direktorka MFI Alter Modus kazala je da su fokus u poslovanju Alter Modusa projekti i programi koji za cilj imaju promociju ženskog preduzetništva i povećanje broja ženskih preduzeća kroz unapređenje pristupa finansiranju.
Martin Leberle, predsjednik Upravnog odbora NLB Banke kazao je da su geografske predispozicije sjevernih i južnih krajeva značajno uticale na razvoj navika kod građana.
„Način na koji su planirali, kako su se organizovali uticao je kasnije i na razvoj preduzetništva. Žene u Crnoj Gori, boreći se sa navikama koje su naslijedile, pokazale su viziju i smjelost da sopstvene potencijale mogu pretočiti u ozbiljan biznis i rukovoditi njime. Žene su spremnije, odgovornije, bolje planiraju, redovno završavaju svoje obaveze, agilnije su i pristupačnije. Ponosan sam da baš takve žene čine više od polovine zaposlenih u NLB Banci, koja već godinama unazad podržava i afirmiše žensko preduzetništvo”, istakao je Leberle.
Marija Šuković, šefica Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, zadovoljna je što je SCC i ove godine dio TWBM inicijative.
„Posebno je važan kvalitet analize koja se ogleda u metodološki konzistentnom pristupu praćenja trendove ženskog preduzetništva. Sve nas raduje rast broja ženskih privrednih društava, ali obavezuje na dodatne analize da bi razumjeli da li je rast posljedica višegodišnjeg rada na polju ekonomskog osnaživanja žena ili možda drugih faktora koji nemaju dugoročne pozitivne efekte”, kazala je Šuković.
Ona je podsjetila na brojne aktivnosti koje realizuje SCC na polju ekonomskog osnaživanja žena, uz poseban osvrt na projekat ŽIG “Ženski biznis”, koji ima za cilj pravilno identifikovanje ženskih biznisa i olakšan pristup finansijskoj i nefinansijskoj podršci.
Anđela Gajević, v.d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede kazala je da Vlada Crne Gore i Ministarstvo ekonomskog razvoja u kontinuitetu kreiraju i sprovode strateške politike u oblasti ženskog preduzetništva, i da ulažu dodatne napore u osnaživanje ženskog preduzetništva kako bi ovaj bitan segment društva imao još veće mogućnosti da doprinese društveno-ekonomsko napretku zemlje.
„Zahvaljujući naporima Vlade i posvećenosti Ministarstva ekonomskog razvoja, Crna Gora je prepoznata od Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD-a) kao lider na Zapadnom Balkanu kada je u pitanju planiranje i sprovođenje politika za osnaživanje ženskog preduzetništva”, istakla je Gajević.
„Početkom septembra Alter Modus je potpisao novi ugovor o zajmu sa EBRD u iznosu od 10 miliona eura od čega su 4 miliona opredijeljena za program Žene u biznisu. Svjesni smo da zajednička saradnja s institucijama specijalizovanim za osjetljive segmente tržišta može dovesti do značajnih promjena te obezbjediti adekvatnu finansijsku i nefinansijsku podršku biznisima kojima upravljaju žene”, kazala je Kentera.
Panel-diskuziji prethodilo je inspirativno predavanje „Sindrom uljeza: Da li je to samo njen problem?“ dr Maje Jovanović, koja je sociološkinja, TEDx govornica i autorka.
