Konferencija o ekonomiji Montenegro 2022 - Razgovori o budućnosti

Konferencija PKCG: Razgovori o budućnosti počeli panelom o mladima

Trodnevna Konferencija o ekonomiji Montenegro 2022, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, na temu „Razgovori o budućnosti“, počela je 26. oktobra u hotelu Splendid panelom „Migracije, (ne)zapošljavanje mladih i Zapadni Balkan: preporuke za donosioce odluka“.

Panelisti su bili Uroš Bulatović, predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore, Aleksandar Goračinov, član UO Udruženja mladih privrednika Srbije, Kosta Petrov, preduzetnik i start-up mentor iz Sjeverne Makedonije, Erna Šošević – osnivačica Bizbook.ba, dok je gost panela bio Martin Kohtze, analitičar, OECD.

Uvodničar i moderator panela bila je prof. dr Dragana Radević, direktorica Instituta za preduzetništvo i strateški razvoj, koja je zahvalila Privrednoj komori na tome što ovogodišnja Konferencija počinje temom o mladima, jer je to pravi način da se razgovara o budućnosti.

Ona je kazala da migracija mladih predstavlja izuzetno veliki problem, istakavši da istraživanje Eurostata pokazuje da raste broj migranata sa Zapadnog Balkana, te da je u petogodišnjem periodu, prije korone, taj broj utrostručen.

– Prema istraživanju Beogradskog instituta, odlazak mladih ljudi košta države godišnje između tri i pet milijardi eura, što se u velikoj mjeri osjeća i na tržištu rada – istakla je ona, dodajući da će dugoročno biti dovedena u pitanje i održivost penzionog i zdravstvenog sistema.

Radević kao glavne razloge zbog kojih mladi napuštaju svoje matične zemlje navodi odsustvo perspektive i nemogućnost zaposlenja, ističući da je nezaposlenost mladih značajno veća u zemljama Balkana u odnosu na EU.

Prema njenim riječima, brojne su analize koje se bave ovim problemima, ali rijetko koja nudi rješenje.

– Svi zajedno moramo poći od premise da prepoznamo odgovornost svih u društvu, države, poslodavaca, pa i porodice – istakla je Radović.

Martin Kohtze, OECD ističe da je migracija radne snage jedan od glavnih izazova sa kojim se suočava Zapadni Balkan.

– Zemlje Zapadnog Balkana imaju značajan rast dijaspore. Petina populacije ovog područja živi u inostranstvu, a migracije u zemlje EU su porasle 2,5 puta od 2011. do 2019. godine, dok su se utrostručile od 2015. do 2019. – kazao je on, predstavljajući ključne nalaze izvještaja OECD o migracijama sa ovog područja.

Dijaspora je u velikom procentu nižeg obrazovnog nivoa nego u svojim državama. Kao najčešće razloge za migracije naveli su korupciju, političku nestabilnost, bolje mogućnosti zapošljavanja, unapređenje životnog standarda, veću socijalnu zaštitu i percepciju bolje perspektive za djecu.

Kada je u pitanju položaj migranata u OECD zemljama, skoro polovina ima teškoće pri pronalaženju posla koji odgovara njihovim kvalifikacijama.

– Sve vlade zemalja Zapadnog Balkana su razvile strategije i politike koje se odnose na migracije, sa fokusom na investicije dijaspore i transfer znanja koje nude potencijal razvoja ali mehanizmi podrške tek treba da budu razvijeni u većini ovih država što je preduslov njihove valorizacije – kazao je Kohtze.

Prema njegovim riječima, rezultati istraživanja koji se odnose na formalno obrazovanje u Regionu su ispod prosječni, te je stoga neophodno kreirati niz mjera, a fokus treba staviti na srednje škole.

– Kreativnost i inovacije možda ne možemo očekivati od formalnog obrazovanja, već od kompanija, inkubatora i akceleratora. Normalno je učiti kod poslodavaca jer je to sastavni dio profesionalnog odnosa koji omogućava podsticanje kreativnosti i sticanje vještina i kvalifikacija – zaključio je predstavnik OECD.

Erna Šošević je istakla da migracija mladih iz Bosne i Hercegovine predstavlja negativan trend već više godina, jer oni ne vide perspektivu u svojoj zemlji. Prema njenim riječima, više od njih 23 000 je izjavilo da su preduzeli korake ka iseljenju.

Kao glavne razloge, mladi iz BiH navode nemogućnost zaposlenja, loš zdravstveni sistem, kao i neusklađenost obrazovnog sa tržištem rada. Međutim, Šošević smatra da se mladi takođe ne trude u dovoljnoj mjeri da pronađu svoju perspektivu u matičnoj državi.

– Univerziteti imaju veliku ulogu u tome da pokažu mladima da mogu razviti biznis u bosanskohercegovačkom društvu – kazala je ona.

Dodaje da u BiH nemaju dovoljno akceleratora za startapove i budžet-fondove za mlade preduzetnike, a mladi prepoznaju politički sistem kao jako kompleksan i trom.

– Imamo puno problema koje je potrebno sistemski rješavati, ali se moramo suočiti sa njima na pravi način, ili ćemo biti dio problema ili dio rješenja, pa moramo djelovati u skladu sa tim – zaključila je Šošević.

Aleksandar Goračinov kazao je da su migracije mladih ljudi na Zapadnom Balkanu veliki problem, te da je situacija u Srbiji posebno zabrinjavajuća, što potvrđuju statistički podaci.

– Mi imamo jednu od najstarijih populacija u Evropi, sa negativnim priraštajem od -9% na godišnjem nivou. Sa druge strane, u Srbiji živi 140 hiljada mladih ljudi, od kojih između 30 i 50 hiljada godišnje odlazi iz zemlje – kazao je on, dodajući da su ovo alarmantni podaci o vrlo kompleksnom problemu.

Smatra da doprinos njegovom rješavanju moraju dati ne samo Vlade, već i pojedinci i kompanije.

– Neophodno je da svi zajedno radimo na stvaranju zdravog jezgra, gdje se ljudi umrežavaju i dijele svoje probleme, ali i vide budućnost u svojoj zemlji – kazao je Goračinov.

On je na kraju poručio mladim preduzetnicima da, iako su spoljni faktori važni, oni su ti koji odlučuju, te da sve zavisi od njih. Jasnu poruku imao je i za države te kompanije.

– Adaptirajte se, pratite trendove, osluškujte mlade. Migracije nisu loše ukoliko su cirkularne, mladi treba da idu i da se usavršavaju, a države i kompanije su te koje moraju kreirati kvalitetnu ponudu kako bi ih vratili i zadržali – istakao je Goračinov.

Prema njegovim riječima, neophodno je i da država doprinese smanjenjem dažbina, subvencijama i konkretnim sistemskim koracima.

Kosta Petrov, osim što je preduzetnik, potiče iz migrantske porodice, a ima i iskustvo u politici. Smatra da su migracije normalan proces, jer mladi žele da obogate kulturno i poslovno iskustvo, ali da države treba da naprave infrastrukturu za njihov povratak. Smatra da mladi nemaju vremena za dugoročne strategije države, već traže brze i konkretne poteze.

– Moramo da mislimo brže i još brže djelujemo. Oni koji imaju talenat uspjeće gdje god se nalazili. Sada je možda „posljednji voz“ da napravimo promjene – kazao je Petrov.

On kaže da živimo u eri gdje svako želi brzu zaradu, ali da svako ne može biti preduzetnik, već su potrebne određene vještine u čijem razvijanju ključnu ulogu ima stručno obrazovanje.

Prema njegovim riječima, neophodno je afirmisati uspješne priče mladih preduzetnika, u čemu vidi bitnu ulogu društva i medija.

– Gradite svoje mreže, radite naporno. Preduzetništvo je najteže čime ćete se baviti, pa nastojte da nadahnjujete ljude oko sebe. Tražite sve što vam treba niko vam sam neće ništa dati. Poruka vladama je da više ljudi iz realnog sektora uključe u donošenje odluka, jer to donosi promjene – zaključio je Petrov.

Uroš Bulatović, predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore, smatra da su navedeni podaci zabrinjavajući, ali da i dalje ostaje optimista, jer vjeruje da su mladi jedini koji mogu i stvaraju mikro promjene.

– Kroz saradnje i male pobjede dovodimo do prvog talasa promjena. Na tom putu je od izuzetne važnosti kreirati što više partnerstava i saradnji. Kao mala ekonomija treba da imamo ogroman broj partnerstava koje će kreirati veliki broj prilika i omogućiti mladima da se zapošljavaju, samozapošljavaju i žive u Crnoj Gori – rekao je Bulatović.

Prema njegovim riječima, preduzetništvo mladih može biti ključ za rješavanje nezaposlenosti.

– Uz adekvatnu podršku veliki broj mladih bi kreirao svoje preduzeće. Takođe mislim da su mladi spremni više da ulažu u mlade te da kreiraju fleksibilne firme koje mogu brzo da odgovore njihovim potrebama – kazao je Bulatović.

Prema njegovim riječima, donosioci odluka moraju imati više sluha za mlade, a mladi moraju biti proaktivni i ne smiju čekati da ih pozovu.

Razgovor sa povodom

Nakon panela, uslijedio je razgovor s povodom Uroša Bulatovića iz Unije mladih preduzetnika sa Kerimom Hadžićem, suosnivačem i direktorom razvoja kompanije Derubis Caravans iz Bosne i Hercegovine, uspješnim mladim preduzetnikom koji je svoju inspirativnu priču podijelio sa učesnicima Konferencije.

Hadžić, mašinski inženjer, koji se usvršavo u Kini i kreirao platformu za bosanski jezik za kompaniju Xiaomi, tokom kovid krize razvio je ideju za biznis koja se odnosi na proizvodnju jahti a zatim i luksuznih kamp prikolica.

– Motivacija za sve što radim je da ne prodajemo znanje budzašto, već da osmislimo, kreiramo i ponudimo kompletan proizvod za tržište. Naša prednost je luksuzan dizajn, sigurnost i nepromočivost strukture proizvoda – kazao je Hadžić.

On sada ima i prvu kompaniju, kako kaže, ikada otvorenu za proizvodnju jahti u Saudijskoj Arabiji, a interesuje ga i satelitski inženjering.

– Jako sam sretan što sam živ. I ako posjedujem potencijal, bila bi šteta da ga ne iskoristim. Jedina komparativna prednost koju imam je što sam želio više od drugih i to ljudi sa kapitalom prepoznaju – objasnio je Hadžić.

On pozdravlja inicijative država da ulažu u mlade preduzetnike, ali smatra da to ne čine adekvatnim iznosima za realizaciju biznis ideja.

– Srećan sam što živim ovdje. Naše države su plodno tlo za dobar život, ali moramo promijeniti način razmišljanja. Mladima su promjene potrebne što prije, ne za deset godina. Ovom podneblju nedostaju “jednorozi” koji prave promjene – rekao je Hadžić.

Zaključuje da se priče dešavaju onima koji ih umiju ispričati.

– Ne budimo kap u okeanu, već okean u kapi. Nulla dies sine linea (“Svaki dan treba nešto uraditi”) i obrazujte se – poručio je mladima Hadžić.

Otvorena Konferencija Montenegro 2022: Ukloniti barijere za saradnju privreda regiona

Konferencija o ekonomiji – Montenegro 2022, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, zvanično je otvorena 27. oktobra u hotelu „Splendid”.

Jedan od najuticajnijih ekonomskih skupova u regiji, u Bečićima je 11. put okupio poslenike privrede i ekonomske misli, predstavnike međunarodnih institucija, asocijacija i akademske zajednice, koji će razgovarati o budućnosti – kako i glasi tema ovogodišnje konferencije – u nastojanju da kroz dijalog dođu do odgovora važnih za poslovnu zajednicu regiona i šire, te za društvo u cjelini.

Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić otvarajući Konferenciju podsjetila je da je jedan od najuticajnijih ekonomskih skupova u regiji započeo dan ranije, uvodnim panelom koji je bio posvećen mladima, uzimajući u obzir da je Evropska komisija tekuću 2022. proglasila godinom mladih.

– Sudeći po onome što smo čuli (na panelu), naš region ima značajan potencijal za ekonomski razvoj, prije svega u ljudima koji svojim razmišljanjem, brzinom učenja, djelovanja, spremnošću na prilagođavanje promjenama imaju potencijala da drže korak sa savremenim svijetom. Moramo im dati dovoljno prostora i slobode da bi ih zadržali i na dobrobit ekonomije i društva iskoristili njihov potencijal – kazala je Drakić.

U osvrtu na temu Konferencije “Razgovori o budućnosti” Drakić ističe namjeru organizatora da se kroz panele koji će se baviti pojedinačnim oblastima važnim za dostizanje održivog rasta, dođe do zaključaka koji mogu biti svojevrsni putokaz. Region Zapadnog Balkana, dodaje, koji se grčevito bori za svoju evropsku perspektivu, itekako je osjetio krizu koja traje posljednjih godina. Prenijela je utiske sa nedavnog poslovnog foruma organizovanog u okviru Berlinskog procesa, uz ocjenu da je nakon višegodišnje pauze EU riješila da oživi ovu inicijativu.

– Nema dileme da ekonomije zemalja članica EU i van nje moraju pronaći formulu za dostizanje balansa između sigurnosti u snabdijevanju energijom, stabilnosti cijena energije i obaveza da se postigne klimatska neutralnost. Stoga industrija čiste energije i obnovljivi izvori moraju biti značajno podržani zajedničkim mehanizmima oporavka i otpornosti i moraju biti dio ekonomskog oporavka i zemalja Zapadnog Balkana koje svoju budućnost vide unutar Evropske unije – rekla je Drakić.

Naglašava da je cilj težak, a svako odlaganje bilo bi cjenovno i ekološki neodrživo, pa iskazanu spremnost zapadnih partnera da nas podrže treba iskoristiti na pravi način, prateći odredbe Zelene Agende.

Drakić ističe da region nije iskoristio mehanizme CEFTA sporazuma i okvir Jedinstvenog regionalnog tržišta.

– Uprkos tome što su komore i poslovne zajednice apelovale i ukazivale da treba da uklanjamo barijere da bi privreda bolje i jednostavnije sarađivala, kreatori politika nijesu uvijek jasno čuli naš glas. Stoga je važno da pokušamo biti direktniji i istrajniji, kako bi osjetili benefite procesa koje su Evropska unija i njene ekonomski najrazvijenije članice spremne da podrže – kazala je ona.

Ističe da je neophodno raditi na jačanju konkurentosti i smanjivanju ekonomske zavisnosti, što nije jednostavan posao ako se posledice covid krize još uvijek osjećaju, uz brojne druge spoljne udare.

– Zajedničko regionalno tržište, kao cjelovita ekonomska inicijativa još uvijek može pomoći ozbiljnom snaženju naše međusobne ekonomski saradnje, što treba iskoristiti – rekla je Drakić.

Prema njenim riječima, da bismo se pripremili za veću i snažniju konkurenciju, nesumnjivo je potrebna podrška EU fondova koji su nam kroz perspektivu 2021-2027 i uz jasnu spremnost na saradnju usmjerenu ka EU dostupniji.

Direktor globalnih odnosa i operacija u OECD Andreas Schaal izrazio je zadovoljstvo što danas prisustvuje otvaranju 11. Konferencije o ekonomiji 2022, ističući da je više od jedne decenije, ona važna platforma za sastanke vlada i preduzeća sa Zapadnog Balkana koji mogu razgovarati o tome kako da udruže snage i pokrenu veći ekonomski razvoj širom Regiona.

– Povezivanje javnog sektora i poslovne zajednice je posebno važno u svijetlu aktuelnih globalnih izazova. Za prosperitet i otpornost Zapadnog Balkana, ključno je izgraditi budućnost koja podstiče mlade ljude i preduzeća da ostanu i ulažu u Regionu – kazao je Schaal.

On, međutim, ističe da mnogi građani Zapadnog Balkana nastavljaju da napuštaju svoje matične zemlje, birajući za sebe drugačiju budućnost. Otprilike 1 od 5 građana Regiona već živi u inostranstvu, dok svaki treći koji trenutno živi u ekonomijama Zapadnog Balkana kaže da razmišlja o odlasku.

– Ovako visok nivo emigracije ima značajne socio-ekonomske posljedice, koje – zajedno sa sistemima socijalne zaštite – takođe utiču na tržišta rada u svakoj ekonomiji Zapadnog Balkana, što rezultira značajnim nedostatkom vještina i njihovim neusklađenostima – kazao je Schaal.

Prema njegovim riječima, preko 40% poslodavaca na Zapadnom Balkanu kaže da nisu u mogućnosti da popune slobodna radna mjesta zbog nedostatka vještina kandidata. A više od jedne trećine poslodavaca u Regionu smatra da je emigracija razlog za nepopunjena radna mjesta.

– S obzirom na značajan uticaj koji ovaj nedostatak ljudskog kapitala ima na Region, našu OECD konferenciju o jugoistočnoj Evropi održanu prije nekoliko mjeseci, posvetili smo migraciji radne snage. Konferencija je omogućila ministrima iz regiona i njihovim kolegama iz zemalja OECD-a da razgovaraju o tome kako Zapadni Balkan može bolje upravljati migracijom radne snage i ponuditi bolju budućnost za svoje građane i preduzeća – rekao je Schaal.

On je prezentovao Izvještaj “Radna migracija na Zapadnom Balkanu: Mapiranje obrazaca, rješavanje izazova i beneficija“ i istakao tri ključna načina na koje ekonomije Zapadnog Balkana mogu iskoristiti migraciju i svoju dijasporu kako bi pokrenuli sopstveni ekonomski razvoj.

Schaal ističe da je, kao prvo, neophodno da se ojača veza sa svojim dijasporama kako bi se iskoristili njihovi resursi za sopstveni razvoj, jer je ona već važan finansijski resurs, vraća i ulaže novac. Migranti koji se vraćaju, sa svojim iskustvom stečenim u inostranstvu, uključujući strane jezike, preduzetničke i tehničke vještine, takođe mogu postati dragocjeni ljudski kapital.

– Da bismo u potpunosti mobilisali vještine članova dijaspore, potrebne su nam politike koje će iskoristiti njihove talente i podržati njihovu reintegraciju u lokalna tržišta rada i sisteme vještina – istakao je Schaal, i pozvao vlade Zapadnog Balkana da prikupljaju više i sistematskih podataka o članovima dijaspore i da dostavljaju informacije o stvarnoj i potencijalnoj povratničkoj migraciji sa analizom nedostatka radne snage i vještina u njihovim matičnim privredama.

On je istakao da je takođe neophodno raditi na poboljšanju rezultata zapošljavanja migranata sa Zapadnog Balkana u zemljama destinacije, jer je u prosjeku skoro polovina svih visokokvalifikovanih migranata prekvalifikovano za posao koji obavljaju u zemljama OECD-a. Pored navedeneog, važno se pozabaviti i ključnim faktorima koji dovode do emigracija iz Regiona

– Niz strukturalnih izazova djeluje kao važan pokretač emigracije sa Zapadnog Balkana, kao što su slabi ili neformalni uslovi zapošljavanja, loši obrazovni sistemi i neadekvatna socijalna zaštita – kazao je on, dodajući da je ključ u borbi protiv korupcije, jačanju vladavine prava i poboljšanjem ukupnog poslovnog okruženja, kako bi se ove migracije smanjile.

Ipak, Schaal smatra da ove reforme neće biti dovoljne za dizajniranje prosperitetnije, zelenije i otpornije budućnosti na Zapadnom Balkanu, te da oni moraju da budu dio holističke i na dokazima zasnovane agende strukturnih reformi koja može da pokrene tranziciju zelenog i digitalnog blizanca u regionu, te iskoristi potencijal obnovljivih izvora energije.

On je takođe istakao da ni vlade u regionu ne bi trebalo da izgube fokus na podsticanju digitalizacije i trebalo bi da daju prioritet tome kako da učenike i radnike nauče digitalnim vještinama neophodnim za iskorištavanje mogućnosti digitalne transformacije.

On je na kraju poručio da, u vrijeme kada se naša društva i privrede suočavaju sa složenim izazovima, obezbjeđivanje prosperitetnije, otpornije i održivije budućnosti za region Zapadnog Balkana biva važnije nego ikad.

– Moramo sprovoditi ispravne politike, zasnovane na čvrstim dokazima. OECD ostaje posvećen da vas podrži u tim nastojanjima, a kroz naš Regionalni program za Jugoistočnu Evropu, nastavićemo da pružamo regionu analizu zasnovanu na dokazima i da dajemo praktične preporuke o politici koje se zasnivaju na multidisciplinarnoj ekspertizi OECD-a – zaključio je Schaal.

Zapadni Balkan i Evropa u 2023.

Ključ ekonomskog razvoja regiona Zapadnog Balkana je u saradnji među njegovim državama. Očekivano smanjenje stranih direktnih investicija u zemlje Zapadnog Balkana naglašava potrebu da se mnogo brže radi na implementaciji strukturnih reformi kako bi se uvećao relativni udio domaćih investicija i njihov doprinos razvoju ekonomije.

Ovo je ocijenjeno na panelu „Zapadni Balkan i Evropa u 2023. godini“, Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022, tokom kojeg su eksperti govorili o spremnosti Regiona da nastavi integracije, ali i spremnosti EU za dalje proširenje. Moderator je bio Zoran Martinovski, ekspert za finansije i ekonomiju, te suosnivač PrimePoint Partners IFC, a panelisti: Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, profesor emeritus Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, prof. dr Janez Prašnikar, Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani.

U fokusu diskusije prof. dr Janeza Prašnikara bila je podrška države različitim sektorskim grupama tokom krize, uz konstataciju da nijesu sve dobile jednaku pomoć, pa su industrije bile slabije kompenzovane u odnosu na ugrožene sektore. Uporedio je i države regije u korišćenju državne pomoći, uz ocjenu da su Slovenija i Srbija trošile najviše, a najefikasnije su bile Crna Gora i BiH. Prema njegovim riječima, veliki je uticaj trošenja države na inflaciju. U najboljem položaju su male zemlje sa visokom efikanošću koje bar do kraja 2021. nijesu imale velikih uticaj državne pomoći na cijene.

– Rješenje za sadašnje doba je malo trošenje sa velikim efektima, po uzoru na Finsku i Dansku – kazao je Prašnikar.

Zaključuje da je državna pomoć značajno doprinijela povećanju kupovne moći stanovništva i inflaciji, te da je Evropska centralna banka trebalo ranije da reaguje adekvatnim mjerama.

– Situacija je sada drugačija, posljedice geopolitike su vidljive u zemljama sa lošijim energetskim bilansom koje sada imaju veću inflaciju – kazao je Prašnikar.

Ključni problem u EU, prema njegovim riječima jeste da li se oporavak finansira iz pomoći države ili kreditima, a najveći je da li se vodi zajednička politika ili je u toku nadjačavanje među državama.

Prof. dr Ljubo Juričić smatra da prije ekonomije, politika treba da bude ta koja će ujedinjavati ljude.

– Cilj Evrope je uvijek jedinstveno tržište na prvom mjestu, ali Evropa ni nakon 60 godina nije postala jedinstvena ekonomija, zbog velikih razlika između država – istakao je on, dodajući da razvoj pojedinačnih država nije zadatak EU, već država ponaosob.

Prema njegovim riječima, zabluda je da ćemo se razviti ako uđemo u Evropsku uniju, što pokazuje i primjer Turske koja nije u EU, a raste puno više nego prosjek Evrope.

– Naglašavam da je EU nužna za razvoj Zapadnog Balkana i Region mora ući u EU, ali to nije dovoljno i moramo raditi na razvoju naših ekonomija – kazao je Juričić.

On je kazao da je kupovna moć većine zemalja Zapadnog Balkana između 60 i 80 procenata EU, na osnovu pokazatelja ekonomske analize, ali upoređujući brojeve stanovnika, to je u stvari ispod 30% i pokazatelj je siromaštva.

– Ono što je kod nas jefitno jeste radna snaga, pa su samim tim i usluge tako da ispada da imamo kupovnu moć veću nego što je u stvarnosti imamo – kazao je on, dodajući da u državama Regiona nadnica po satu iznosi oko 10 eura, dok je prosjek u EU 30.

On smatra da ako budemo imali jedinstveno tržištu, imaćemo i jedinstvenu ekonomiju, a ukupna saradnja između naših zemalja je izuzetno važna kako bismo podigli ekonomski razvoj.

– Moramo stvoriti uslove kako bi naši radnici bili produktivniji i stvarali dodatnu vrijednost. Ne možemo se oslanjati na strane investicije, jer njihov zadatak nije da razvijaju naše zemlje, već da ostvare svoj profit – istakao je Juričić, dodajući da novac iz EU ne ide ka povećanju naših proizvodnih kapaciteta.

Govoreći o inflaciji, on je kazao da, iako koriste istu valutu, većina zemalja EU ima različite stope inflacije, zato što onaj mehanizam koji se nalazi ispod valute jeste privreda.

– U ovoj godini energija je u EU poskupila oko 40%, a hrana i alkohol 12% .kazao je on, te istakao da nema jasnih naznaka u kom pravcu će se inflacija dalje kretati.

Jurčić smatra da je glavni problem EU taj što je vode birokrate, koje nemaju jasnu ideju šta raditi da energetskom krizom, jer treba nadoknaditi 150 mliljardi kubika gasa koji dolazi iz Rusije.

– Svijet se razvio u složeni sistem, ali nije razvio mehanizme šta raditi kada se isti počne urušavati. Zemlje koje imaju veliku dodatu vrijednost mogu preuzimati dio inflacije na sebe i tako se zaštiti, alo zemlje koje nemaju veliku prozvodnu vrijednost, inflaciju moraju prebaciti na potrošača ili dalje ići u minus- zaključio je Juričić.

Aleksandar Vlahović je predstavio podatke iz Izvještaja Svjetske banke o makroekonomskom okviru Zapadnog Balkana. Rezultati istraživanja Svetske banke govore da će gotovo u svim zemljama WB6 rast biti manji nego u 2021. što je i logično, ali zabrinjavaju inflacija, deficit koji je veći nego što je planiran budžetima početkom godine, javni dug jako visok. Prema njegovim riječima, što je inflacija je samo dijelom zbog cijene energenata.

– Inflacija pomognuta rastom energenata u EU, ali na Zapadnom Balkanu inflaciji je najviše doprinijela cijena hrane. Postavlja se pitanje da li naša inflacija uvezena, kako to možemo da čujemo s obzirom da kontorolišemo rast cijena energenata ili je posledica neselektivnog trošenja u vremenu kovida. Nas potencijalno čeka drugi udar rasta cijena zbog povećanja troškova za energiju – smatra Vlahović.

Navodi da se očekuje usporavanje svjetske privrede, da i dalje postoje kovid izazovi koji će uticati na globalne lance snabdijevanja, kao i da je značajan potencijalni rizik od rasta stope siromaštva.

– Imamo suženi fiskalni prostor i pogoršane uslove u svim zemljama. Čekamo krizu u gorim uslovima nego što su bili 2007. godine. Prostor za zaduživanje je sve manji. Preporuka je da se fikskalna i monetarna politika sinhronizuju, da se uspostavi odgovornost bez selektivnog i populističkog pristupa jednokratnih poteza – kazao je Vlahović.

Prema njegovim riječima, očekivano smanjenje stranih direktnih investicija govori da zemlje regiona mnogo brže treba da rade na implementaciji strukturnih reformi kako bi se uvećale relativni udio domaćih investicija.

– Nema razvoja sa uplivom sa strane, mi moramo da sprovedemo reforme jer domaći investitori moraju biti prvi u razvoju ekonomije pa tek onda strani – kazao je Vlahović.

Momčilo Radulović, podsjetio je na dvije krilatice karakteristične za naše područje – “I pad je let” i “Olako obećana brzina”. Smatra da je u posljednje dvije godine kod nas intenziviran pad, te da ćemo se “suočiti sa savršenom ekonomskom olujom”, jer nas, kako tvrdi, očekuje zaduženje veće od jedne milijarde pod nepovoljnim uslovima, dok će posljedice populizma i “olako obećane brzine” naglašava on, zaboljeti sve nas. Kritikovao je različite pristupe koje svjetske politike imaju prema ovom prostoru.

– Do kada i u kojoj mjeri da će svijet imati disperziran pogled na Balkan? Velike države EU ne djeluju jedinstvene prema nama. Oko 95 odsto bankarskog sektora u Crnoj Gori je iz EU – dakle, naš novac je dobar, a mi ne? To nije ok – naglašava Radulović.

Dodaje da nivo korupcije na Zapadnom Balkanu jeste visok, ali je to pojava koja prisutna svuda pa i u zemljama EU.

– Niko nije imun za korupciju i to ne može biti konstatno razlog zašto ne možemo dalje u EU integracijama – rekao je on.

Smatra velikim problemom što nema pomaka u rješavanju esencijalnih problema, već su očigledni improvizacija i populizam.

– Berlinski proces je dogovorena kategorija, sačinjena od ozbiljnih međunarodnih sporazuma, dok je Otvoreni Balkan politička improvizacija koja služi pojedinim liderskim ambicijama. To nije izvor stabilnosti, već Berlinski proces i nadam se da će revitalizovati sve što je dogovoreno unutar njega a to je jako mnogo – zaključio je Radulović.

Uloga dijaspore u ekonomskom razvoju

Postoji veliko interesovanje dijaspore za investiranje kapitala i znanja u matične države, ali je potrebno otkloniti određena ograničenja, umanjiti rizike ulaganja i uspostaviti mostove saradnje kako bi se iskoristio ovaj značajni potencijal ekonomskog razvoja.

Ovo je ocijenjeno na panelu pod nazivom „Uloga dijaspore u ekonomskom razvoju”, tokom kojeg su učesnici Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022 bili u prilici da čuju uspješne priče koje svjedoče o velikom potencijalu dijaspore od afirmisanih privrednika: Hajriza Brčvaka, vlasnika i direktora MIH – GmbH, Njemačka, suvlasnika više kompanija u Crnoj Gori, Vladana Todorovića, vlasnika i direktora Advanced Security Technologies, Srbija, dr Srđana Plamenca, člana Alijanse Crna Gora – Njemačka, Lilijan Sulejmanović, osnivačice i vlasnice Bardo brenda, Bosna i Hercegovina, te Anta Medića, direktora i suvlasnika kompanije Pulsar Laboratories, Hrvatska. Moderator je bio Sanjin Arifagić, regionalni direktor za Jugoistočnu Evropu Financial Markets International.

Moderator Sanjin Arifagić kazao je da živimo u vremenu u kom globalna dijaspora nikada nije bila veća, a koja je tokom godina kući poslala oko 708 milijardi dolara.

– Zapadni Balkan je plodno migratorno područje, što je posebno izraženo posljednjih 10-15 godina i petina stanovništva Balkana zapravo živi negdje drugo – istakao je Arifagić.

Prema njegovim riječima, osjeća se uticaj odlaska mladih i profilisanog kadra u EU, koji su nam preko potrebni, a to dalje dovodi i do smanjenog ekonomskog rasta u državama regiona.

– Neophodno je pokušati naći rješenje kako najbolje uključiti sve resurse koje imamo van naših zemalja i doprinijeti ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana – zaključio je on.

Vladan Todorović smatra da na Zapadnom Balkanu postoje izvjesna ograničenja u smislu stepena rizika ulaganja, što je jedan od glavnih problema.

On smatra da su politlka i brojna institucionalna ograničenja veliki problem za ulaganje dijaspore, te da bi se njihovim prevazilaženjem dosta olakšao onaj operativni dio.

– Strateško investiranje, ne samo u smislu novca, več i znanja i poslovnih mreža predstavljaju veliki potencijal dijaspore – ocijenio je Todorović.

Hajriz Brčvak smatra da bi Zapadni Balkan trebalo da se prilagodi evropskom sistemu poslovanja koji ima manje ograničenja za investitore.

On smatra da su brojne mogućnosti, potencijali i interesovanje dijaspore da ulaže u Crnu Goru i domovinu uopšte, ali da postoji jedan prazan prostor između želja i samog početka.

– Svi zajedno moramo raditi na tome kako bi taj početak olakšali, nekome ko želi da investira, I vjerujem da će država učiniti sve kako bi to omogućila, uz pomoć Privredne komore – kazao je Brčvak.

Prema njegovim riječima, od velikog značaja bilo bi osnivanje posebnog ministarstva za dijasporu koje bi doprinijelo većem povjerenju investitora.

– Dijaspora je najveći resurs koji imaju balkanske države i Crna Gora to treba da iskoristi, jer se mnogo novca u nju donese svake godine. Bez obzira na krizu dijaspora je donosila i ulagala zarađeni novac i to nijesu male svote, od 400 do 700 miliona eura na godišnjem nivou. To treba bolje iskoristiti – kazao je on.

Naglašava da druga ili treća generacija dijaspore ne smije izgubiti kontakt sa domovinom, za što postoji veliki rizik. Smatra da dijaspora može prenijeti značajno znanje i iskustvo, stečeno vani, koje nam je itekako potrebno.

Lilijan Sulejmanović ističe da u dijaspori postoji velika želja da doprinese razvoju regiona koju nismo još uspjeli da iskoristimo u dovoljnoj mjeri.

– Mislim da je ovo ključni period da razmišljamo na koji način da se uvežemo sa dijasporom i da taj most prema njima ojačamo. Ne možemo očekivati da će sve generacije dijaspore željeti da ulažu ovdje i moramo da ojačamo njeno pasivno ulaganje kroz mreže “anđela”, za šta je ključno unapređenje regulatornog okvira. Značaj pasivnog ulaganja treba jednako razmatrati kao i aktivnog – kazala je Sulejmanović.

Ona vidi mogućnost doprinosa dijaspore ne samo profesionalizaciji sektora usluga, već i razvoja i unapređenja proizvoda za domaće i ino tržište.

Prema njenim riječima, apsolutno je potrebno da države Zapadnog Balkana imaju stratešku viziju razvoja, da znaju u šta žele da investiraju resurse i da na tome zasnivaju pravnu i političku strukturu.

– Ne smijemo zanemariti potencijale poljoprivrede i potrebno je imati viziju kako da iskoristimo njene značajne potencijale – rekla je ona.

Srđan Plamenac, smatra da interesovanje za ulaganje u Crnu Goru postoji, dijaspora ulaže dosta u nekretnine i pomaže rodbini i familiji, ali je to još uvijek nedovoljno.

– Neophodno je formirati opštinske kancelarije u Crnoj Gori, kako bi dijaspora mogla da se ujedni i udruži kapital – istakao je on.

Kao povoljne uslove za investiranje u Crnoj Gori navodi porez na dobit, koji iznosi svega 9% i može biti dobar preduslov za ulaganje.

Plamenac je ukazao i na značaj evropskih fondova, navodeći primjer Hrvatske kojoj je iz njih odobreno 3,9 milijardi, a samo 20% tog iznosa bilo bi dovoljno za Crnu Goru.

Predložio je Privrednoj komori Crne Gore da organizuje investicionu konferenciju, koja bi okupila značajne investitore iz dijaspore, a podržao je ideju Brčvaka o osnivanju Ministarstva za dijasporu koja treba da ima značajan uticaj na njegov rad.

Ante Medić smatra da su proizvodnja i izvoz ključni za budući ekonomski razvoj.

– Neophodna je promjena paradigme. Turizam i usluge se ovdje gledaju kao primarne grane, ali moramo raditi na razvijanju kritičnih tehnologija i komponenti za veće industrije. Tu mislim da je budućnost, jer industrija usluga vodi ka jeftnijoj radnoj snazi. Proizvodnja fizičkog proizvoda i plasman vani je formula uspjeha. Za dugoročni rast treba ulagati u tehnologiju i znanje, te proizvode koji mogu da budu konkurentni na svjetskom tržištu. Ovakve investicije zahtijevaju i edukaciju samog investitora. Cjeloživotna edukacija je nužna kako bi znali u šta uložiti i na koji način – navodi Medić.

On dodaje da je potrebno osmisliti posebne finansijske instrumente koji bi privukli investicije i posebno investitore “anđele”.

Inicijative EU i sinergije za pametnu i zelenu budućnost

Inicijative EU i sinergije za pametnu i zelenu budućnost tema je kojom je okončan drugi dan Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022. Govorili su Ladeja Godina Košir, osnivačica Circular Change iz Slovenije, Radovan Nikčević, projekt menadžer Zelene Agende u Srbiji iz UNDP, Margit Noll, direktorica Partnerstva za pokretanje urbane tranzicije – European Partnership, Andrea Hoeglinger, voditeljica evropskih i međunarodnih programa, Austrijske Agencije za promociju istraživanja i Ignacio Chanzá, vođa strateškog razvoja za Južnu Evropu Evropskog instituta za inovacije i tehnologije. Moderator je bila dr Srna Sudar, direktorica Centra za projekte, Univerzitet Crne Gore.

Ladeja Godina Košir je kazala da je recesija u najavi, ali možemo iskoristiti prilike koje kriza donosi u pravcu zelene transformacije ekonomija. Govorila je o napretku puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, ističući značaj partnera u tom procesu među kojima su Privredna komora, UNDP, Deloitte. Sada se radi na strategiji sa akcionim planom gdje su navedene aktivnosti koje će se preduzeti u naredne dvije godine.

– Cirkualrna ekonomija je rješenje za otporniju ekonomiju. Crna Gora nije samo prirodno bogata, već i znanjem i stručnim znanjima koje ljudi imaju. Zato smo definisali prioritetne oblasti, koje moraju biti povezane sa svim ostalim. U ovom trenutku Crna Gora mora da se osloni na samu sebe i da u odnosima sa drugim bude svjesna svojih snaga – kazala je Godina Košir.

Margit Noll kazala je da su u misijama European partnershipa sadržani suštinski izazovi sa kojima se države suočavaju, te da je cilj postići urbanu mobilnost na lokalnom nivou.

– Partnerstva koja razvijamo doprinose efikasnijem suočavanju sa urbanim izazovima kroz istraživanje i inovacije, te sa izgradnjom kapaciteta omogućavamo lokalnim vlastima i opštinama, pružaocima usluga, infrastrukturi, i građanima da transformišu globalne strategije u lokalnu akciju – kazala je Noll.

Prema njenim riječima, neophodno je razvijati vještine i alate kako bismo ostvarili urbane promjene i podstakli hitno potrebne transformacije ka održivoj budućnosti, te poboljšali kvalitet života u gradovima.

– Države sada imaju mogućnost da se udruže kroz različite programe za istraživanje i inovacije, što može zamijeniti kratkoročne mehanizme koji su ranije postojali, i pomoći da sa novim strateškim pristupom pripreme dugoročne programe koji će doprinijeti cjelokupnom razvoju i održivosti – istakla je Noll.

Kada je u pitanju zelena tranzcija, ona je kazala da je njihov cilj da sagledaju i dopunjavaju strategije koje gradovi imaju, te doprinesu jačanju njihovih kapaciteta. Takođe, posvećeni su zelenoj energiji, čija se transformacija odvija kroz različite tehnologije industrije, i žele ukazati na načine na koji se obnovljivi izvori energije mogu iskoristiti.

Ona je istakla i važnost cirkularne tranzicije, ali i javnog sektora koji je na tom putu neophodan.

Andrea Hoeglinger podsjetila je na važnost pet EU misija, kao i na glavni cilj EU, a to je da evropski kontinent bude prvi koji će biti klimatsko nezavisan do 2045. godine.

– Smatram da su ovakve geopolitičke inicijative izuzetno važne i svi moramo zajednički doprinijeti kako bi se ovaj cilj klimatske nezavisnostui EU i ostvario – istakla je ona.

Hoeglinger je kazala da evropske misije nisu vezane samo za istraživanje i inovacije, već imaju jasno formulisane ciljeve i lako se transformišu. Kao jedan od glavnih ciljeva navela je razvijanje ekološke svijsesti kod građana, i na tom putu je neophodna zajednička saradnja društva, vlade, institucija i stručnjaka, kako bi mobilisali građane.

Ona se osvrnula i na TRAMI projekat koji je se odnosi na transnacionalnu saradnju u pristupu misijama i fokusira se na to da one funkcionišu stvaranjem zajedničke prakse, razmjenom znanja i iskustva.

– Mapiranje i zajednički podaci omogućavaju predviđanje i imaju za cilj da olakšaju razvoj i širenje dobrih praksi, pristup struktureama upravljanja i komplementarne akcije u državama članicama i pridruženim zemljama – kazala je ona. Takođe, uzajamno učenje je od vitalnog značaja za podršku razmjeni znanja između ključnih zainteresovanih strana i to uključuje regionalni i lokalni nivo, kao i aktere iz privatnog i trećeg sektora.

Prema njenim riječima, cilj je da se dopuni i podrži implementacija misija EU, u korist širokog spektra evropskih građana u svim evropskim zemljama i regionima.

Ona je na kraju pohvalila osnivanje Fonda za inovacije u Crnoj Gori, koji je jako važan za svaku državu, jer generiše nove ideje I donosi napredak, te poručila da je neophodno investirati u inovacije i znanje.

Radovan Nikčević je predstavio iskustvo Srbije i projekat EU za zelenu agendu koji tamo realizuje UNDP, za koji je obezbjeđeno 16 miliona eura.

– Mi ovaj projekat realizujemo sa ciljem da odslikava Zelenu agendu sa glavnim stubovima – dekarbonizacijom do 2050. godine, cirkularnom ekonomijom, borbom protiv zagađenja vazduha, vode i zemljišta, zaštitom prirode i uspostavljanjem zelene infrastrukture. Posljednji stub čine održivi sistemi hrane i ruralni razvoj – objasnio je Nikčević.

Prema njegovim riječima, sada se radi na izradi Strategiji zaštite životne sredine, te brojnim regulativima i jačanju kapaciteta institucija. Druga komponenta projekta je direktna podrška projektima zelene tranzicije kompanijama, univerzitetima i drugima koji doprinose ublažavanju efekata klimatskih promjena i cirkularnoj ekonomiji.

– Moramo naći novi okvir za investicije u istraživanje – kazao je on.

Ističe da energetski sektor mora da bude ozbiljno transformisan u budućnosti, a zatim i sektor transporta, jer učestvuju sa 80 odsto u emisiji gasova.

– Upravljanje otpadom je treća kategorija, jer veliki potencijal leži u ovom sektoru, a takođe i u javnom sektoru da se na Zapadnom Balkanu osigura štednja energije – kazao je on.

Ignacio Chanzá, predstavio je Evropski institut za inovacije i tehnologije čija je misija da poveća konkurentnost Evrope, njen održiv ekonomski rast, kao i otvaranje novih radnih mjesta promovisanjem i jačanjem saradnje između vodećih poslovnih, obrazovnih i istraživačkih organizacija.

– Smatram da je izuzetno važno da ojačate inovacije i preduzetništvo stvaranjem povoljnih okruženja za rješavanje kreativnih i inovativnih zamisli – istakao je on.

On se posebno osvrnuo na klimatske promjene.

– Moramo da se složimo da je u toku hitna klimatska situacija. Potreba je za djelovanjem sa nezapamćenom urgentnošću. Želimo da kreiramo prosperitetno društvo otporno na klimatske uticaje sa nultim stepenom emisija – kazao je Chanzá.

(Ne)usklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada

Neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada predstavlja ozbiljnu prijetnju za rast i razvoj bilo koje ekonomije, a naročito malih kakva je Crna Gora. U neskladu ponude i tražnje na tržištu rada rađa se dugoročna nezaposlenost, a uzroke treba tražiti na strani obrazovnog sistema ali i privrede.

Ovo je ocijenjeno na panelu “(Ne)usklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada”, Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022, tokom kojeg su govorili ugledni predstavnici akademske zajednice, privrednici i predstavnici razvojnih agencija: prof. dr Dejan Šoškić, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, Nikola Milić, direktor hotelske grupacije Casa del Mare, prof. dr Boban Melović, Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore i Efka Heder, tim lider projekta Austrijske razvojne agencije na Kosovu.

Moderatorka, doc. dr Sandra Tinaj, generalna menadžerka Univerziteta Donja Gorica, ističe da se za brojne probleme ekonomije i društva rješenje traži upravo u obrazovanju. Prema njenim riječima, nesumnjivo je da obrazovanje mora da odgovori zahtjevima tržišta rada ali i šire od toga, jer poslodavci, kako se čulo i na Konferenciji, najviše traže rješenja za kratki rok do pet godina, a obrazovanje mora da bude fokusirano na prenošenje znanja za mnogo duže vrijeme.

Efka Heder se osvrnula na odnos privrede i svijeta obrazovanja, ističući da to nije binarni proces, već ples koji se konstantno mijenja.

– Jedina konstanta je promjena, a ono što nas je sve iznenadilo u tehnološkoj tranziciji jeste brzina kojom se ona dešava, te moramo reagovati brzo i efikasno – kazala je ona.

Prema njenim riječima, tehnološki razvoj industrije omogućava korišćenje različitih instrumenata koji mogu doprinijeti boljem prikupljanju podataka i donošenju odluka. Ona smatra da je neophodno uvesti principe pametnog upravljanja razvoja obrazovanja i vještina.

– Mi smo na Kosovu pristupili prikupljanju podataka kako bi pratili stanje na tržištu rada, tzv. Kosovo Market Labour, zatim web parametar koji se odnosi na to koliko je studenata završilo određene programe I u kom pravcu su nastavili poslije završenih studija, te praćenje kvalifikacija I njihova harmonizacija. Takođe, u saradnji sa Privrednom komorom Kosova, razvili smo skill barometar, koji se bavi prognozom potrebnih vještina na tržištu rada i koje će detektovati šta privredni svijet misli, kako bismo dobili pametne informacije koje su to neophodne vještine u obrazovanju. Obrazovanje i privredni svijet moraju zajedno funkcionisati, kako bi razvili društvo u kom živimo – kazala je ona.

Heder smatra da je ponovo vrijeme da akademska zajednica snažno doprinese razvoju zasnovanom na dokazima, kako bi snaga znanja, misli i predanosti ljudi kreirala viziju i kako bi cijeli sistem krenuo naprijed.

-Preduzetnici sjutrašnjice su u našim školama danas, i nemojmo im ubiti taj preduzetnički potencijal – zaključila je Heder.

Boban Melović istakao je da je neusklađenost između obrazovanja i tržišta rada ozbiljna prijetnja za rast i razvoj svake ekonomije, a pogotovo onih malih kao što je Crna Gora.

-Ova neusklađenost dovodi i do one između ponude i tražnje, i tako se stvara nedovoljna iskorišćenost ljudskog potencijala. Upravo je taj nesklad u pozitivnoj korelaciji sa dugoročnom nezaposlenosti – kazao je on.

Prema njegovim riječima, uzroke ovakvog stanja možemo tražiti i na strani obrazovnog sistema, ali i privrede. On je kazao da u Crnoj Gori trenutno imamo dominantno uslužnu ekonomiju, što je dovelo do potrebe da se razvijaju nova znanja.

– Bolje definisani ishodi učenja i njihova usklađenost sa novim izazovima na tržištu rada, nedovoljno razvijen koncept praktične nastave i dualnog obrazovanja, te kontinuirano praćenje i vrednovanje postignutih rezultata, oblasti su koje značajno treba unaprijediti – istakao je Melović, dodajući da navedeno posebno naglašava ulogu i značaj realizacije projekata, koji se odnose na sva pomenuta sporna područja.

On je takođe predstavio projekat koji se odnosi na jačanje kapaciteta u dualnom obrazovanju, a realizuje se u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore.

-Ovaj projekat predstavlja model razvoja nastave na visokoobrazovnim institucijama, koji pored teorijskog, pruža i mogućnost učenja uz rad, odnosno praksu. Na taj način učenici jačaju svoje kompetencije i bolje se pripremaju za buduće tržište rada – rekao je Melović.

Prema njegovim riječima, neophodno je stvoriti adekvatne uslove za razvoj dualnog obrazovanja i poboljšanje kompetencija diplomiranih studenata u Crnoj Gori prema potrebama poslodavca, kako bi se povećale mogućnosti za njihovo zapošljavanje, motivacija da studiraju stičući istovremeno praktične kompetencije, kao i da bi se omogućio pristup visokom obrazovanju učenicima iz porodica sa niskim dohotkom.

– Na ovaj način oni će steći kompetencije koje su više u skladu sa potrebama savremenih kompanija, zbog čega se očekuje da će u većini slučajeva kompanije ponuditi posao studentima nakon stažiranja – kazao je on.

Ovo će takođe povećati interes kompanija da ponude praksu i stipendije studentima koji su prošli kroz proces dualnog visokog obrazovanja, a studenti će biti u prilici da sami pokriju svoje troškove tokom studija.

On je uputio poziv svim privrednicima i visokobrazovnim institucija u Crnoj Gori da učestvuju u ovom projektu i dalje rade na njegovoj implementaciji.

– Svi mi koji smo angažovani u obrazovanju svjesni smo privilegije i odgovornosti koji taj posao nosi, i u ovom vremenu se od nas očekuje da više nego ikad obrazujemo svoje učenike i studente u skladu sa potrebama društva i tržišta rada –zaključio je on.

Nikola Milić, Casa del Mare, navodi da se u hotelskoj industriji u posljednje vrijeme dosta ulaže u kadrove, kako kroz interne programe edukacije, tako i dovođenjem eksternih trenera. Osvrnuo se na početke svog biznisa, kada su se supruga i on više oslanjali na lični osjećaj pri upravljanju procesima i formiranju tima, da bi se danas, 13 godina kasnije, više okrenuli formalizaciji obuka, u cilju ličnog i razvoja svojih zaposlenih.

– Dosta procesa koje smo vodili po osjećaju sada formalizujemo u čemu nam pomažu evropski projekti. Imamo program razvoja talenata, treninge fukcionalnih vještina prema definisanim standardima i procedurama. Formirali smo sektor za ljudske resurse koji u komunikaciji sa zaposlenima doprinosi njihovom usavršavanju prema njihovim iskazanim preferencijama – rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, veliki problem u hotelskoj industriji predstavlja manjak kadrova obrazovanih u srednjim stručnim školama. Smatra da djecu treba motivisati da ih upisuju, predstavljajući im uspješne primjere iz svijeta.

– Privreda mora da učestvuje u stalnom usavršavanju zaposlenih kako bi poslovni uspjeh bio sve bolji i veći. Mi u Casa uvijek imamo studente na praktičnoj nastavi kao i učenike srednjih stručnih škola, i dosta učenika sa prakse je ostalo kod nas kao stalni članovi tima – rekao je Milić, dodajući da je potrebna strategija razvoja kadrova u turizmu.

Profesor dr Dejan Šoškić smatra da je teško je procijeniti koja će se radna mjesta tražiti u budućnosti, te da obrazovni sistem treba sada da ponudi kvalitetna i primjenljiva znanja, “jer je nemoguće kreirati konkurentnu privredu sa ljudima koji nemaju konkurentna znanja”. Obrazovni sistem ima veliku odgovornost za to gdje će se naći zemlja u međunarodnoj podjeli rada u budućnosti.

– U postojećem kontekstu moramo obezbijediti da na svakom nivou obrazovanja težimo da znanja budu kvalitetna, konkurentna i primjenjiva – rekao je Šoškić.

Prema njegovim riječima, obrazovni sistem mora da počiva na jasnom društvenom opredjeljenju da želimo da kreiramo društvo znanja, kao što su finsko i drugih tehnoloških lidera.

– Mora postojati jasno opredjeljenje da je znanje glavna razvojna poluga privrede. Obrazovni proces je u tome od krucijalne važnosti – navodi Šoškić.

Ističe da Region treba da percipira budućnost na osnovu toga gdje je obrazovni sistem u društvenoj vrijednosti.

– To su pravci koji zemlje kao što su naše mogu dovesti do toga da BDP kreiraju u sektorima gdje se stvara najveća moguća vrijednost.Društvo bazirano na znanju je ključ opštedruštvenog razvoja. To direktno utiče na kvalitet stranih direktnih investicija koje ali i na kreiranje domaćih investitora – naveo je Šoškić.

Zaključio je riječima da vjeruje da je ulaganje u znanje najbolja investicija kako za pojedinca, tako i za poslodavca, te društvo u cjelini, uz ocjenu da je posao učitelja najodgovornija profesija u društvu.

Digitalna transformacija poslovnih modela

Digitalna transformacija predstavlja veoma značajnu promjenu iza koje mora da stoji adekvatna strategija i uključenost svih ključnih aktera procesa, ocijenjeno je na panelu „Digitalna transformacija poslovnih modela”, Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022.

Moderirao je Radoje Cerović, ekspert za komunikaciju, upravljanje ljudskim resursima i digitalnu transformaciju, a panelisti su Tomi Ilijaš, vlasnik i direktor Arctur, Slovenija, Miloš Miketić, član Odbora direktora u Addiko banci i predsjednik Odbora udruženja bankarstva u Privrednoj komori Crne Gore, te Valentina Taseva, direktorica i vlasnica Semos Education, Sjeverna Makedonija.

Moderator Cerović istakao je da je digitalna transformacija od izuzetne važnosti za ekonomiju, ali da se mora prevazići prisutna težnja „izbjegavanja nesigurnosti“, odnosno nespremnost da se upuštamo u nove poduhvate.

Cerović je kazao da, kada je u pitanju digitalna transformacija, važno je da se taj proces analizira i planira, kako bi se što bolje odvijao i dao dobre rezultate.

– Digitalna tranzicija je svuda oko nas i stalno se odvija kao neminovan proces u svim oblastima. Ona predstavlja sistemski proces koji u određenoj mjeri mora imati koordinaciju na višem nivou – istakao je on, dodajući da mora postojati posrednik između privrede i informatičkih kompanija, koji bi strategije transformisao u digitalne.

Prema njegovim riječima, u ovom procesu digitalne transformacije najviše su pogođeni tradicionalni sektori kod kojih postoji jedna vrsta psihološke intertnosti, te da Vlada mora kreirati politike koje bi doprinijele oslobađanju digitalnog potencijala.

Tomi Ilijaš je kazao da je se proces digitalne tranzicije dešava kao dio četvrte industrijske revolucije, te da doprinosi efikasnijem radu kompanija i boljem kvalitetu proizvoda koji imaju povoljniju cijenu.

– Digitalizaciju ne treba sprovoditi samo radi nje same, već kako bi nam svima bilo bolje – istakao je on, dodajući da ona omogućava da se male države i male kompanije približe onim velikim, i pokazuje da se i sa malo ljudi može napraviti više.

On je naveo primjer Slovenije, koja je još prije 22 godine donijela zakon o elektronskom poslovanju i potpisu i tada bila prva koja je to učinila u Evropi, a upravo to im je omogućilo da brzo krenu naprijed u digitalnu transformaciju.

Prema njegovim riječima, imperativ je da digitalno stvarno bude digitalno, a ne samo skenirana fotografija, a svi podaci da budu pravilno struktuirani i jednostavni za korišćenje.

– Digitalni procesi prikupljanja podataka moraju biti pojednostavljeni, i njihova dostupnost mora biti veća, a kompanije te podatke kasnije mogu pretvoriti u korisne informacije koje bi na kraju opet bile dostupne svima na korišćenje, što može značiti privredi, ali i državi u cjelini – navodi on.

Smatra da je to ona dodatna vrijednost koja je svima potrebna, i poslovanje može podići na veći nivo.

– Država mora sakupljati podatke u pravoj mjeri i na pravi način, i smatram da tu privredne komore u državama mogu dosta pomoći, kako bi ukazale na metode koje treba koristiti kako bi se ti podaci na kraju iskorstiili na pravi način i u velikoj mjeri bili otvoreni.

Miloš Miketić smatra da proces digitalizacije poslovnih procesa i modela mora biti dio svake strategije, posebno sada, kada je tehnologija dostupna svima.

– Digitalizaciju danas može svaku priuštiti, ali njena implementacija nije dovoljna, morate znati gdje želite da vas ona povede – istakao je on.

Miketić je kazao da u Addiko banci, intenzivno i konstantno rade na digitalizaciji bankarskih servisa u Crnoj Gori. Međutim, ukazuje na to da naši ljudi i dalje nemaju toliku potrebu da koriste digitalne usluge kako bi nešto ostvarili, i u najvećem procentu ni ne znaju da im to treba.

– Smatram da klijenti zaista treba da osjete benefite digitalizacije i shvate da su takve usluge mnogo jednostavnije – kazao je on, dodajući da ova banka danas ima 74% klijenata koji apliciraju za usluge i proizvode putem digitalnih online kanala.

Prema njegovim riječima, neophodno je riješiti pojedina regulatorna ograničenja u Crnoj Gori, te uvezati baze podataka sa Poreskom upravom, kako bi iskustvo klijenata bilo potpuno.

– Moramo znati kako da iskoristimo dostupne podatke i tehnologije koje imamo, zato je važno da imamo usaglašenost na nivou privrede i adminstracije, jer je imperativ da učinimo da danas sve bude digitalno – istakao je Miketić.

On je kazao da, ukoliko bi administrativni sistem podigao nivo efikasnosti digitalizacijom usluga, povećala bi se i produktivnost i oslobodili resursi za stvaranje dodatne vrijednosti.

– Strategija povećanja efikasnosti i racionalizacije postojećih resursa mora ići ruku pod ruku sa digitalnom transformacijom kako bi se napravio iskorak, a najteže je promijeniti navike, jer sve dok imate alternativu više ćete raditi stvari na način na koji ste već navikli – kaže on.

Zaključuje da ukoliko sistem prepozna benfite, onda ćemo govoriti samo o brzini digitalne transformaicje, jer će se ona svakako desiti.

Valentina Taseva smatra da se digitalizacija neminovno dogodila onda kada je počela korona, te da sve ono što smo naučili o unapređenju biznisa tokom tog perioda, mora i ostati tu.

– Ako smo koristili digitalni rad u bilo kojoj oblasti, ne smijemo ga obustaviti, jer ćemo na kraju biti samo na gubitku – istakla je ona.

Taseva je kazala da je njena kompanija imala imala skoro 5.000 polaznika 2019. godine, dok će taj broj ove preći 10.000, što ne bi bilo moguće bez digitalne transformacije, te da se prelaskom na online režim čitav svijet otvorio.

– Naš Region ima brojna ograničenja, ali virtuelni svijet ih nema, zato možemo uraditi sve što želimo, jer nema politike i granica, svi su kupci, bilo naši ili globalni – istakla je ona.

Prema njenim riječima, digitalnoj transformaciji kompanije mora prethoditi dobra strategija koja će uključivati sve sektore, a posebno one koji se odnose na marketing, finansije, menadžment ljudskih resursa i IT.

– Mislim da je danas najveći izazov naš mindset, jer naš region prosto ima drugačiju kulturu i mentalitet, gdje se navike teško mijenjaju, stoga je neophodno je da svi radimo na jačanju digitalne svjesti i razvijamo vještine koje će nam pomoći na tom putu – istakla je Taseva.

Prema njenim riječima, trenutno nam se dešava globalna digitalna tranzicija, i ako ne budemo išli u tom smjeru, druge kompanije će nam uzeti najbolje ljude sa digitalnim vještinama.

Ona smatra da je važno sakupljati podatke i obezbjediti vidljivost rezultata, jer sve dok to ne budemo imali nećemo ni vidjeti benefite.

Kako opstajati na tržištu uprkos krizama

Nepredvidljivost globalnog tržišta, niska konkurentnost u odnosu na industrijski napredne i razvijene zemlje, cjenovno visok pristup finansijama je ono sa čime se kompanije Regiona svakodnevno susrijeću. Kako opstajati na tržištu uprkos krizama tema je bila posljednjeg panela Konferencije. Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, kao moderatorka, na ovu temu je razgovarala sa panelistima: Enesom Bandom, finansijskim direktorom Euromix Beton, Viktorom Mizom, direktorom Kostala iz Sjeverne Makedonije, Vasilisom Panagopoulosom, direktorom Jugopetrola, Gazmendom Abrašijem, direktorom Exclusive Group sa Kosova i Zoranom Drakulićem, direktor kompanije Ispoint, Srbija.

– Svi smo svjedoci da 2022. godina puna izazova za privredu, što je rezultat paralelnih kriza koje su se desile i poremetile tržište energije i dovele do nestašice hrane. MMF je najavio najslabije projekcije rasta ekonomije koja u globalu usporava. Trećina ekonomija se suočava sa negativnim rastom, dok inflacija ima najviše uticaja na zemlje u razvoju, kakve su u regionu – kazala je Drakić.

Naglašava značaj međusobne povezanosti i intenzivne saradnje privreda na prostoru Zapadnog Balkana.

– Privrede nesmetano sarađuju, ali su nam potrebne infrastrukturne povezanosti kako bismo bili još konkurentiiji i brže se razvijali. Ovih dana se daje dodatan impuls Berlinskom procesu i treba iskoristiti benefite koji nudi odnosno njegove fondove za infrastrukturni napredak – ističe predsjednica PKCG.

Enes Banda je predstavio svoju kompaniju koja će uskoro svoju autobeton pumpu – crnogorski, u tehnološkom smislu visokosofisticirani proizvod prezentovati na najvećem autosajmu u Minhenu.

– I na ovoj konferenciji je bilo savjeta da naše ekonomije pozabave visoko tehnološki sofisticiranom proizvodnjom, što je intenzivno u smislu ulaganja kapitala i zahtjevno, ali kada proizvedete baš takav proizvod taj osjećaj ništa ne može da zamijeni – ocjenjuje Enes Banda.

Ono što radite mimo krize određuje vašu poziciju tokom nje, navodi on.

– Mi smo odlučili da se pozicioniramo i kreiramo poslovni model kako ne bismo zavisili od drugih – rekao je on.

Smatra da ovo nije kriza koja će brzo da prođe.

– Vrlo važno formirati sinergijski efekat kako među samim biznisima tako i sa državom, a u šta će se uključiti akademska zajednica i privredne komore kao bi uticale na donosioce odluka. Očekivanja su da će naredne do dvije godine biti turbulentne – smatra on.

Zoran Drakulić je objasnio da je u biznisu sa obnovljivom energijom i peletom, te da trenutno ima jednu od najzelenijih fabrika u toj oblasti, globalno gledano, koja teži proizvodnji sopstvenih sirovina.

– Okrenuli smo se energiji jer mislimo da je to budućnost. U Crnoj Gori ne vidim mnogo solarnih panela, a ima imate zaista ogroman potencijal za proizvodnju energije na taj način – smatra Drakulić.

Mišljenja je da se moramo navići na to da gotova era jeftine energije i hrane.

– Neke vrijednosti se moraju staviti na normalan nivo. Nije normalno da jedan telefon košta sedam tona pšenice. A, svake godine izgubimo milione hektara zbog klimatskih promjena. Bacite se na proizvodnju hrane. Crna Gora to može, posvetite se organskoj proizvodnji – kazao je Drakulić.

Viktor Mizo ističe da se kriza među prvima pogodila auto-industriju pa i njihovu kompaniju koja proizvodi elektorniku za električne i hibridne automobile. Najveći problem je bio sa čipovima koji su zbog velike potražnje tokom krize bili usmjeravani u telekomunikacije dok su za druge industrije bili deficitarni.

– U posljednjoj godini problemi koje imamo u našoj industriji veći su nego 2020. godine, jer postoji pad prodaje novih automobila u Evropi. Naša industrija se nije vratila u normalu – ocijenio je Mizo ističući i problem nedostatka inženjera u ovoj oblasti.

Njegova predviđanja ekonomskih kretanja nijesu optimistična.

– Ekonomska kriza je počela, ne zna se i nije bitno hoće li se manifestovati kroz recesiju ili stagflaciju. Cijela iduća će biti krizna godina. Nadam se da ćemo se u 2024. godini vratiti polu-normali – kazao je on.

Prema njegovim riječima, potrebno je strateški razmišljati o energetskoj efikasnosti, odnosno o tome kako da bolje koristimo energiju.

Vasilis Panagopoulos konstatuje da je riječ o trećoj krizi u nizu u posljednjem periodu, te da se neće lako razriješiti jer se uglavnom odnosi na energiju.

– Ne krećemo se dovoljno brzo ka obnovljivoj energiji. Ako se brzo ne preorijentišemo ka OIE ova pitanja koje je nametnula energetska kriza se neće brzo riješiti. Kriza je dovela do velikih poremećaja tražnje gdje moramo brzo i savjesno da reagujemo. Cijene osciluju, vdimo neka kretanja u energetici koja nisu zapamćena i prouzrokovala su izazove za preduzeća. Ukupno iz svega smo naučili da nam je neophodno da se brzo okrenemo energiji iz obnovljivih izvora, kako bismo smanjili cijenu prirodnog gasa i električne energije. Zemlje jugoistočne Evrope imaju potencijal i vlade treba da kroz promjenu regulative omoguće ulazak investicija u OIE i električnu mobilnost – navodi on.

Gazmend Abraši navodi da je među deset najvećih poreskih obveznika na Kosovu i u Albaniji, zahvaljujući odličnom timu koji radi u sinergiji.

– Privrednici Regiona su veoma dobro povezani i političari to treba da čuju i da se ugledaju na nas. Jedini izlaz je da međusobno sarađujemo jer smo mi ljudi koji treba da mijenjaju svijest ovog područja – kazao je Abraši

Ističe da normalno stanje ekonomije sada postoji samo u knjigama, ali i da zna za brojne kompanije koje su napravile rezultate u vrijeme krize, posebno u oblasti digitalizacije.

Veliku mogućnost saradnje između Crne Gore, Kosova i Srbije vidi na polju energetike, te predlaže realizaciju zajedničke investicije – izgradnju nove termoelektrane u Pljevljima koja bi valorizovala rudno bogatstvo tog područja. Takođe smatra da je potencijal Luke Bar nedovoljno iskorišćen zbog željeznice u koju treba uložiti značajna sredstva u cilju modernizacije.

– Kako možemo biti kompetitivni sa Evropom kada ne koristimo svoje resurse? Kome je interes da se željeznica stavi u funkciju – nama, jer želimo 16 puta jeftiniji transport.Treba svi da sjednemo i da napravimo pritisak na lidere u regionu – ističe on.

Smatra da ne treba očekivati od EU i SAD da nam riješe probleme i da je to pogrešan pristup, već moramo sami.

– Solarni paneli jesu budućnost ali je to proces u koji idemo polako. Samo s termoelektranama možemo riješiti energetske probleme i to kroz zajedničke projekte i nikako drugačije – zaključio je Abraši.

Zaključci Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022

Zaključke trodnevne Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022, u organizaciji Privredne komore na temu “Razgovori o budućnosti” saopštio je prof. dr Saša Popović.

On je naveo da je cilj organizovanja konferencije bilo traženje rješenja za probleme poslovne zajednice Zapadnog Balkana u vidu razmjene ekspertskih mišljenja i poslovnog iskustva, dajući time doprinos unapređenju nacionalne ekonomije i snaženju regionalne saradnje.

Preko 40 panelista, među kojima su bili predstavnici međunarodnih organizacija, profesori univerziteta, ugledni privrednici i drugi, iznijeli su svoje stavove pred oko 400 učesnika konferencije iz više zemalja. Pored visokokvalitetnih panel diskusija realizovani su i poslovni susreti, koji otvaraju mogućnost za nove poslovne poduhvate.

Osnovni zaključci i preporuke koji mogu biti dobar putokaz za biznis zajednicu, kreatore politika i društvo u cjelini:

Evropska komisija proglasila je 2022. godinu Godinom mladih, a Privredna komora Crne Gore prvi dan konferencije Razgovori o budućnosti posvetila je mladima – upravo onima kojima pripada budućnost. Zato prvi dan ove konferencije možemo nazvati Dan mladosti.
Zemlje Zapadnog Balkana imaju značajan rast dijaspore. Petina populacije ovog područja živi u inostranstvu, a migracije u zemlje EU su porasle 2,5 puta od 2011. do 2019. godine. Međutim, moramo imati u vidu da se radna snaga, baš kao i kapital, kreće ka mjestima većih prinosa i bolje, odnosno efikasnije oplodnje. Zato je preporuka kreatorima ekonomskih politika da dizajniraju ekonomske sisteme u kojima mladi neće biti tretirani kao resurs, tj. raspoloživo, a neiskorišteno dobro, već kao kapital, ekonomsko dobro koje stvara novu vrijednost.
Opšti je zaključak da „mladi u svojim zemljama ne vide perspektivu“. S druge strane, mladi van svoje zemlje vide dobre perspektive zato i odlaze. Dakle, nemaju mladi problem sa vidom, već je problem na strani onih koji su zaduženi da otvaraju perspektive.
Riječ „dijaspora“ izvorno znači „rasuto sjeme“. Međutim, kada govorimo o dijaspori više mislimo na geografsku rasutost stanovništva, nego na njegov unutrašnji potencijal da posiju sjeme nove vrijednosti. Dijaspora ima svoju matičnu zemlju, ponudimo im nebo, da bi to sjeme moglo da proklija.
Ne samo direktnim investiranjem, već i transferom iskustva dijaspora može osnažiti domicilni biznis.
Doznake iz inostranstva u makro-bilansima zemalja našeg regiona u prosjeku čine 10% njihovog GDP-ja. Doznake se mogu smatrati emotivno generisanim novačnim tokovima, ali investiranje u matične ekonomije mora biti zasnovano na ekonomskom interesu kako dijaspore, tako i matične ekonomije, što podrazumijeva pravnu sigurnost, transparentnost i zaštitu interesa obje strane.
Integracija zemalja regiona Zapadnog Balkana u Evropsku uniju je potreban, ali ne i dovoljan uslov za njihov ekonomski prosperitet. Pored integracija, neophodne su i stimulativne ekonomske politike, kojima se podstiče ekonomski rast i razvoj baziran na pretpostavkama održivosti.
Strane direktne investicije ne smiju biti jedini generator ekonomskog rasta, već se moraju stimulisati i domaće privatne investicije, za šta su neophodne ozbiljnije strukturne reforme.
Velike kompanije snagom svoje veličine lakše mogu lomiti biznis i druge prepreke na putu ka uspjehu. Preduzetnički napori najprije se pokazuju u prostoru između začetka ideje i početka njene realizacije. Zato je potrebna veća podrška start-up-ovima.
U sprovođenju vizije Evropa – prvi klimatski neutralni kontinent potrebno je partnerstvo regiona Zapadnog Balkana i EU. Dizajniranje novih smjernica za kreiranje zajedničke pametne i zelene budućnosti moguće je ostvariti razvojem inovativnih rješenja zasnovanih na znanju i povećanjem apsorpcione moći onih kojima su rješenja namijenjena.
Zeleni rast mora biti zasnovan na novim biznis modelima čiji energetski inputi potiču iz obnovljivih izvora. Dok zagovaramo kreiranje novih biznis modela, savremene ekonomije pokušavaju pronaći formulu za dostizanje balansa između sigurnosti u snabdijevanju energijom, stabilnosti cijena energije i obaveza da se postigne klimatska neutralnost.

Zaključak je „Ovog trenutka naša budućnost je u školama.“ Preporuka je više nego očigledna: ako hoćemo dobru budućnost, pobrinimo se da imamo dobre škole.

Danas moramo razvijati vještine koje će nam pomoći da predvidimo potrebne vještine sjutra. Tako ćemo povećati prinos na obrazovanje.
Digitalna transformacija je stvar odluke i istrajnosti kompanija. Taj proces nudi alate koji olakšavaju razvoj poslovnih ideja i praksi i vode povećanju efikasnosti poslovanja. Ali, ako se kompanije same ne digitalizuju, doći će drugi koji to već jesu.
U svoje vrijeme Arhimed je zaključio: „Dajte mi oslonac, pomjeriću Zemlju!“. Mehanički princip poluge kojim se sila multiplikuje zamijenjen je danas digitalnim procesima, tako da preduzetnici upozoravaju: “Dajte nam podatke, pomjerićemo biznis”.
Treba nam digitalni građanin, digitalni klijent, digitalna država, trebalo bi „da nam sve bude “na tri klika“, ali ne zaboravimo – digitalna sreća traje samo dok ima struje.
COVID kriza je ozbiljno ugrozila biznise i društva uopšte. Ali jedna druga kriza, mnogo duža od COVID-a, ogleda se u šteti što politiičari ne slijede dobru saradnju koju imaju i stvaraju privrednici.

Vodič Konferencije