Upravljanje vodama kao ključ održivog razvoja Crne Gore

U Privrednoj komori Crne Gore je 28. novembra održano stručno predavanje na temu „Upravljanje vodama kao ključ održivog razvoja Crne Gore“.

Uvodno obraćanje održala je Maja Grbavčević, sekretarka Odbora udruženja komunalne privrede u PKCG, koja je istakla da Crna Gora, a naročito njen primorski region, doživljava ubrzan razvoj kao turistička destinacija, što nameće sve veći pritisak na vodne resurse. Ograničenost količina i kvaliteta vode, prekomjerno crpljenje, neracionalna potrošnja i visoki gubici ukazuju na hitnu potrebu integrisanog i planskog upravljanja ovim sistemima. Današnje okupljanje ima za cilj otvaranje dijaloga i zajedničko traganje za održivim rješenjima koja će osigurati dugoročno stabilno vodosnabdijevanje i održiv razvoj Crne Gore, kazala je Grbavčević.

Predavanje je održala dr Olivera Doklestić, diplomirani građevinski inženjer sa 37 godina iskustva u hidrotehnici i planiranju, koja je predstavila ključne izazove i savremene pristupe održivom korišćenju vodnih resursa, posebno u kontekstu turističkog razvoja Crne Gore.

U uvodnom obraćanju, Doklestić je podsjetila da je u evropskoj praksi voda resurs koji se pažljivo planira i nadzire, dok u Crnoj Gori, uprkos formalnom usvajanju direktiva, mnogi ključni principi još nijesu zaživjeli u svakodnevnoj primjeni.

– Ako vodne direktive posmatramo samo deklarativno, bez stvarne primjene, onda se suštinski odnos prema vodi svodi na sporednu temu, iako je ona najvažniji preduslov održivog razvoja – istakla je ona, naglasivši da se planiranje prostora i izgradnje ne može odvijati odvojeno od planiranja resursa.

Ukazala je na to da se na primorju nalazi najveći razvojni potencijal, ali i najosjetljivije tačke sistema. Kako je navela, to je područje na kojem se na malom prostoru, svega četiri procenta teritorije države, sliva ogromna koncentracija turističkih kapaciteta i sezonske potrošnje. Ljetnji mjeseci donose i do višestruko veću potrošnju vode, dok raspoloživi resursi padaju na minimum.

Jedan od problema na koji je posebno ukazala jeste činjenica da se nova izgradnja, veliki hotelski kompleksi, stambena naselja, turistički risorti, često projektuju bez potpunog sagledavanja mogućnosti lokalnih vodnih resursa. Mjere poput smanjenja tehničkih gubitaka, reciklaže sivih voda, boljeg upravljanja pritiscima u mreži ili uvođenja višekratne upotrebe tehničke vode, i dalje su nedovoljno prisutne, iako bi upravo one mogle znatno da rasterete postojeće sisteme. Istakla je i da nedostaju tačni podaci o dnevnom broju turista u pojedinim lokalnim sredinama, što otežava planiranje i dugoročnu stabilnost snabdijevanja.

Drugi dio izlaganja bio je posvećen integralnom upravljanju vodovodnim sistemima i važnosti praćenja indikatora performansi, koji u savremenoj praksi predstavljaju osnovu svakog kvalitetnog upravljanja. Doklestić je upozorila je na činjenicu da gubici u crnogorskim vodovodnim sistemima u mnogim opštinama prelaze polovinu ukupno proizvedene vode, što predstavlja ozbiljan problem, naročito ljeti. Naglasila je da vodovodni sistem nije statičan već živi, kompleksan mehanizam koji reaguje na promjene u prostoru i vremenu.

-Vodovodni sistem je dinamičan organizam, a ako ne pratimo njegove promjene u prostoru i vremenu, onda upravljamo naslijepo. Integralno upravljanje je jedini način da sistem učinimo održivim – poručila je.

U diskusiji je apostrofirano da se u uslovima intenzivne izgradnje često zanemaruje uticaj gradilišta na postojeću infrastrukturu. Cjevovodi, rezervoari i pumpne stanice nerijetko se nalaze pod dodatnim opterećenjem ili u zoni radova, što dovodi do čestih oštećenja i prekida snabdijevanja. Učesnici su ocijenili da je važno da projekti iz oblasti turizma i urbanizma uključuju i jasne, obavezujuće smjernice za zaštitu i unapređenje vodovodne infrastrukture.

Učesnici okruglog stola saglasili su se da je upravljanje vodama u Crnoj Gori složen i višeslojan zadatak, koji zahtijeva mnogo snažniju multidisciplinarnu saradnju, institucionalno povezivanje i kontinuirani rad tokom cijele godine. Naglašeno je da i pored postojanja stručnog kadra i kvalitetnih pojedinačnih inicijativa, nedovoljna uvezanost sistema ostaje jedan od najvećih izazova u oblasti upravljanja vodnim resursima.

Predstavnici državnih institucija ukazali su na visoku vrijednost stručnih izlaganja, ističući da stečeno iskustvo i znanje treba bolje iskoristiti u praksi. Naglasili su da zaključci sa skupa ne smiju ostati na nivou diskusije, već da kroz nadležne institucije trebaju da doprinesu konkretnim inicijativama i rješenjima.

Učesnici iz privrede i stručne javnosti podsjetili su na probleme koji se godinama ponavljaju, od nekontrolisane upotrebe deterdženata, preko neadekvatnog upravljanja otpadnim vodama, do nedovoljno iskorišćenih evropskih fondova. Posebno je naglašeno pitanje zagađenja izvorišta Mareza, koje je prema riječima više govornika rezultat neuređenih septičkih jama i slabog nadzora na terenu.

Više inženjera istaklo je važnost uključivanja i ekonomske dimenzije u planiranje vodnih sistema, posebno u dijelu određivanja cijena komunalnih usluga, kako bi se obezbijedila sredstva za modernizaciju infrastrukture. Ukazano je i na potrebu racionalizacije potrošnje, budući da je u domaćinstvima česta prekomjerna upotreba pitke vode.

U diskusiji je prepoznat i problem izražene sezonalnosti u primorskim vodovodnim sistemima. Naglašeno je da se najveći gubici i tehnički problemi javljaju tokom zimskog perioda, kada sistemi funkcionišu u smanjenom režimu. Istaknuto je da vodovodni sistemi moraju biti održavani ravnomjerno tokom cijele godine, jer se zapuštanje u zimskim mjesecima kasnije višestruko odrazi na stabilnost snabdijevanja tokom turističke sezone.

Predstavnica Instituta za javno zdravlje skrenula je pažnju i na učestale probleme sa legionelom u objektima, što dodatno pokazuje potrebu za sistemskim pristupom upravljanju vodama.

Predstavnica MONSTAT–a istakla je da je Crna Gora prvi put 2023. godine dostavila Eurostatu kompletan set statističkih podataka iz oblasti voda, uz napomenu da proces validacije još traje zbog složenosti sistema i nedovoljno uvezanih baza podataka. Upućen je apel da se omogući bolje povezivanje i razmjena informacija, kako bi se obezbijedili harmonizovani i pouzdani podaci neophodni za planiranje i procese vezane za evropske standarde.

Na kraju događaja je apostrofirana potreba za strateškim pristupom upravljanju vodama, integralnim upravljanjem imovinom vodovodnim sistemima kao i radu na smanjenju tehničkih gubitaka i zaštiti resursa. Po mišljenju učesnika sve zaključke je neophodno uputiti nadležnim ministarstvima, službama i donosiocima odluka.