Grupacija vinara: Crnoj Gori potrebno šest hiljada hektara vinograda

Crna Gora treba da ima bar pet ili šest hiljada hektara pod vinogradima kako bi opstala kao kvalitetna vinska destinacija. Kao maloj zemlji velikih vina, neophodna nam je je strategija razvoja vinogradarstva, do koje je potrebno doći sinergijom države, nauke i proizvođača, ocijenjeno na sjednici Grupacije vinara Privredne komore Crne Gore koja je 20. februara razmotrila temu valorizacije crnogoskih autohtonih i odomaćenih sorti kroz podizanje sortnih vinograda i razvoj novih autentičnih vina.
Prof. dr Vesna Maraš predstavila je projekat „Autohtone sorte vinove loze kao činilac identiteta Crne Gore i održivog razvoja crnogorskog vinogradarstva“ koji realizuje NVU Institut za vinovu lozu i vino uz podršku Fonda za inovacije. Ona je podsjetila da je vino vrlo značajan izvozni proizvod Crne Gore, odnosno jedini poljoprivredni proizvod gdje država bilježi suficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Prema podacima iz 2021. godine u Crnoj Gori je bilo 2.991,5 ha vinogradarskih površina, 313 registrovanih proizvođača grožđa i 88 registrovanih proizvođača vina. Autohtone sorte vinove loze Crne Gore su Vranac, Kratošija, Čubrica, te Krstač i Žižak.
„Autohtone sorte su važan zamajac enoturizma, najjači element brandinga porijekla i omogućavaju da se destinacija pozicionira kao jedinstvena, a ne kao kopija globalnih stilova. Autohtona sorta se najčešće razvijala uz lokalnu kuhinju. Uparivanje sa regionalnim jelima stvara kompletan doživljaj i povećava potrošnju”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, autohtonost sama po sebi ne prodaje vino. Autohtona sorta postaje tržišna vrijednost tek kada se standardizuje stil i kvalitet, poveže sorta sa iskustvom i prevede se priča u ponudu koja znači paket+trajanje+cijena+ jasna vrijednost.
Tokom njene prezentacije navedeno je da istorija, bogatstvo i diverzitet autohtonog sortimenta u Crnoj Gori potvrđeno dosadašnjim istraživanjima obavezuje na njegovo čuvanje i promociju kao dio zajedničkog naslijeđa i zalog budućnosti u kojoj crnogorske sorte i vina imaju posebno mjesto.
„To je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu, ekonomsku i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede. Sve to doprinosi promociji i jačem pozicioniranju Crne Gore kao originalne i kvalitetne vinske destinacije na vinskoj mapi Evrope i svijeta”, zaključila je Maraš.

U uvodnom dijelu je govorila i Jovana Drobnjak, Institut za vinovu lozu i vino, koja je prezentovala aktivnosti u okviru ovog projekta čiji je cilj očuvanje, naučno proučavanje i ekonomska valorizacija autohtonih genetičkih resursa vinove loze kao temelj identiteta i konkurentnosti crnogorskih vina. Tokom dosadašnje realizacije projekta uspješno su realizovane brojne edukativne i praktične aktivnosti koje su okupile vinare, vinogradare, eksperte i predstavnike akademske zajednice.
„Autohtone sorte predstavljaju jedan od najznačajnijih resursa crnogorskog vinogradarstva“, kazala je ona.
Predsjednik Grupacije vinara Radosav Brnović smatra da već 20 godina u Crnoj Gori postoji izazov kako da se poveća površina pod vinogradima.
„Siguran sam da je upravo taj vinogradarski dio značajna kočnica razvoja Crne Gore kao vinske destinacije“, rekao je Brnović.
On smatra da je uz pomoć nauke potrebno sačiniti elaborat koji bi bio osnova za kratkoročnu strategiju razvoja crnogorskog vinogradarstva i buduće projekte.
„Mislim da u narednih pet godina, u rejonima koji su prepoznati kao vinski, moramo zasaditi dodatnih 500 do 1000 hektara vinograda bilo kroz konzorcijum malih vinogradara ili aktivnosti Plantaža“, smatra predsjednik Grupacije i dodaje da to ne bi bila relativno skupa investicija a da bi značajno doprinijela unapređenju vinske destinacije.
Vinari su u diskusiji koja je uslijedila istakli da je ovaj izazov neophodno sistemski rješavati, te da promocija autohtonih sorti mora biti dio cjelovite promocije vinarstva i vinogradarstva. Tokom sjednice je rečeno i to da je ovaj sektor gotovo u potpunosti usklađen sa zahtjevima EU, te da je za njegov razvoj neophodno, između ostalog, tehnološko unapređivanje proizvodnje za šta vinari mogu koristiti sredstva iz fondova podrške. Evropska unija ističe značaj svoje vinske industrije i često mijenja propise kako bi je zaštitila od konkurencije.
Dr Sanja Radonjić je tokom sjednice prezentovala aktivnosti pozicioniranja Crne Gore na vinskoj mapi Muzeja vina u Bordou. Ona je kazala da je vinarski sektor, kako u Crnoj Gori, tako i na globalnom nivou, suočava sa nedostatkom radne snage, klimatskim i promjenama u navikama konzumenata.
„Muzej vina je u januaru uključio u vinsku mapu podatke o godišnjoj proizvodnji vina u Crnoj Gori i njenom učešću u globalnoj koje iznosi 0,04 odsto“, kazala je Radonjić.





