Zakon o privrednim društvima – Pravci budućeg razvoja crnogorskog kompanijskog prava
Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, organizovala je 10. marta tradicionalni stručni skup na temu „Zakon o privrednim društvima – Pravci budućeg razvoja crnogorskog kompanijskog prava“.
Riječ je o petom godišnjem skupu koji dvije asocijacije realizuju u cilju razmjene mišljenja privredne i akademske zajednice i iskustva o izazovima u primjeni rješenja iz navedene regulative u praksi.
Na ovu temu govorio je prof. dr Vuk Radović, redovni profesor kompanijskog, trgovinskog i stečajnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, nakon pozdravnih riječi predsjednice Privredne komore dr Nine Drakić i predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislava Radulovića.
Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić je kazala da velika zainteresovanost privredne i stručne javnosti za ove teme, iz godine u godinu potvrđuje značaj nastojanja dvije asocijacije da približe poslovnoj zajednici kompleksnu pravnu materiju i doprinesu otklanjanju izazova u njenoj primjeni.
– Tek što je donijet, Zakon o privrednim društvima je postao izazovan za primjenu u praksi, pa je privreda ukazala na potrebu za drugačijim, jednostavnijim, pa i temeljnijim rješenjima – kazala je Drakić.
Ona je apostrofirala neka od nedovoljno funkcionalnih rješenja iz ovog zakona, od kojih se pojedina odnose na postupak registracije i način vođenja evidencije privrednih subjekata, a jedan broj njih je u koliziji sa drugim propisima po čijim odredbama privrednici svakodnevno postupaju.
– U crnogorskom poslovnom ambijentu, u dominantnom procentu su društva sa ograničenom odgovornošću, a njima je poslovanje učinilo komplikovanim nefunkcionalno zakonsko rješenje koje se odnosi na organe društva. Zahtjev da ovaj oblik obavljanja privredne djelatnosti, koji je sinonim za porodični biznis, ima organe kao akcionarsko društvo, predstavlja značajno opterećenje. Podnormiranost poglavlja koje uređuje poslovanje ove vrste društava, takođe je karakteristika predmetnog zakona – rekla je predsjednica Komore, dodajući da navedena i slična rješenja ne djeluju stimulativno na opredjeljenje pojedinca da „zapliva u poslovne vode”.
Prema njenim riječima, Privredna komora kroz institucionalno partnerstvo sa Vladom želi da unaprijedi poslovni ambijent između ostalog i kroz dalju modernizaciju seta propisa koji se na njega odnose, pa ne čudi što Zakon o privrednim društvima ne izlazi iz fokusa interesovanja ove asocijacije.
Predsjednik Udruženja pravnika prof. dr Branislav Radulović, istakao je u svom izlaganju izuzetnu saradnju sa Privrednom komorom, te dodao da ovakvi skupovi doprinose da se kroz razmjenu mišljenja između privrede i akademske zajednice dođe do predloga rješenja koji mogu unaprijediti važeće zakonske norme.
Prema njegovim riječima, posebno značajna za poboljšanja postojećih rješenja bila su izlaganja prof. Mirka Vasiljevića, „Zakon o privrednim društvima Crne Gore i trendovi korporativnog upravljanja“ i prof. Vuka Radovića, „Zakon o privrednim društvima Crne Gore – izazovi i dileme”, koja su održana u Privrednoj komori, a zatim objavljena i u Pravnom zborniku.
Govoreći o Zakonu o privrednim društvima, istakao je potrebu da se crnogorsko kompanijsko pravo dalje usaglašava sa komunitarnim pravom, zatim potrebu izrade zakonodovnog okvira o registraciji privrednih i drugih subjekata, posebno uvažavajući praksu i iskustvo privrednika u primjeni postojećeg zakona.
Vuk Radović je tokom svog izlaganja govorio o rješenjima koja bi mogla unaprijediti oblast crnogorskog kompanijskog prava. Pored ostalog je govorio o problemima koji se odnose na institut društva sa ograničenom odgovornošću i mogućnost isključivanja člana iz opravdanih razloga, zatim odredbe koje se odnose na akcije, a srodno se primjenjuju na udjele… Takođe, ukazao je i na direktive EU koje treba prenijeti u postojeći Zakon.
Postojeći Zakon trebalo bi unaprijditi i u dijelu prava akcionarskog društva da se informiše o svojim stvarnim članovima, politike naknada i obavezujućeg izvještaja o njima za sva javna društva, te prekogranično spajanje, pripajanje, podjele i konverzije. Pored toga, treba definisati institut koji se odnosi na grupe privrednih društava, te jasno diferencirati termin prava preče kupovine (koji se odnosi na DOO) i prečeg upisa akcija kod akcionarskih društava, a koji se odnosi na njihovu emisiju.
Nakon izlaganja, prof. dr Vuk Radović odgovarao je na pitanja brojnih učesnika skupa, otklanjajući nedoumice koje se odnose na primjenu rješenja u ovoj oblasti. Tokom diskusije privrednici i predstavnici institucija su istakli izazove u primjeni postojećih rješenja u praksi, iznijeli svoja zapažanja u njihovoj implementaciji.
