Razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori zahtijeva jasne standarde i koordinaciju sektora
Sa sjednice Koordinacionog odbora za zdravstveni turizam, održane 11. februara poručeno je da razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori zahtijeva jasne standarde, definisane usluge i koordinaciju između institucija i privatnog sektora. Učesnici su naglasili da je ključna izrada definicije zdravstvenog turizma, usklađene sa međunarodnim standardima, te realizacija pilot-projekata koji će praktično demonstrirati kvalitet i bezbjednost usluga.
Sanja Marković, sekretarka Odbora prezentovala je Izvještaj o radu naglasivši važnost strateškog planiranja, međuresorne koordinacije i institucionalne podrške, kao i potrebe za zakonodavnim okvirom prilagođenim stvarnim potrebama tržišta. Prema riječima Marković, zaključci Odbora ukazuju na potrebu za jasnim redefinisanjem njegove uloge, uspostavljanjem planskog i faznog pristupa radu, te usvajanjem Akcionog plana za 2026. godinu kao osnove za aktiviranje i efikasno funkcionisanje odbora. Poručila je da ovi koraci predstavljaju ključne mjere za razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, koji ima značajan potencijal rasta i konkurentnosti.
Predstavnica Ministarstva turizma, Sandra Bojanić, istakla je da je prethodna strategija za period 2022–2025. istekla te da je u toku proces izrade evaluacije ovog strateškog dokumenta kako bi se definisali naredni koraci. Napomenula je da za oblast zdravstvenog turizma do sada nije izrađen poseban dokument, ali se nada da će novi strateški okvir i predstojeći programi potaknuti inicijative i dalji razvoj ovog sektora.
Nataša Žugić, Ministarstvo zdravlja naglasila je da, iako je strategija pametne specijalizacije za period koji je obuhvatala već istekla, i dalje postoje relevantni elementi koji se mogu primijeniti u praksi. Prema njenim riječima, novi zakonski okvir i postojeći dokumenti Ministarstva zdravlja pružaju stratešku osnovu za dalje planiranje i razvoj, uključujući i oblast turizma. Žugić je istakla da iako su drugi dokumenti o turizmu definirani na drugačiji način, sadržaj prethodne strategije ostaje primjenjiv i korisno se integriše u dalji rad sektora.
Predsjednik Koordinacionog odbora, dr Zoran Kovačević kazao je da postoji osnov za dalji razvoj i unapređenje sektora, posebno kroz veću organizovanost i uključivanje svih zainteresovanih aktera, kako iz privrede, tako i iz institucija.
Učesnici su naglasili da je neophodno prepoznati širi spektar usluga u okviru zdravstvenog turizma, razumjeti potrebe korisnika i kroz koordinisanu saradnju institucija i privrede podsticati inicijative koje unapređuju ponudu. Zaključeno je da, iako su postignuti određeni rezultati, postoji prostor za jačanje uloge odbora i boljeg sistemskog pristupa razvoju zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
Zamjenica predsjednika Koordinacionog odbora, dr Snežana Pantović, prezentovala je Program rada Koordinacionog odbora, zajedno sa Akcionim planom, istakavši da je on prvi put pripremljen tako da pruža jasan operativni okvir za aktivnosti odbora. Cilj ovog dokumenta je da kroz konkretne aktivnosti i realizaciju Akcionog plana dovede do vidljivih rezultata već u ovoj godini, te da osnaži komunikaciju između privrede i turizma i podstakne razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
Pantović je naglasila da dosadašnji rad odbora nije imao jasno definisan zakonodavni okvir i ključne tačke koje bi omogućile postizanje vidljivih rezultata. Novi pristup predviđa definisanje pojma zdravstvenog turizma, uspostavljanje indikatora i promociju kroz pilot-projekte, kako bi se ovaj sektor istakao ne samo u okviru Privredne komore, već i u društvenoj zajednici uopšte.
Tokom rasprave o novom zakonu i programu razvoja zdravstvenog turizma istaknuto je nekoliko ključnih zaključaka i preporuka. Učesnici su naglasili važnost definisanja radne definicije zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, koja bi bila prilagođena lokalnom kontekstu, ali ujedno u skladu sa međunarodnim standardima i praksama. Ovaj dokument trebao bi obuhvatiti bezbjednost pacijenata, kvalitet pruženih usluga i indikatore uspješnosti, a realizacija bi bila kroz pilot-projekte, posebno u Institutu „Dr Simo Milošević“, koji posjeduje kapacitete za dijagnostiku, rehabilitaciju i tretman pacijenata. Naglašeno je da postojeći zakon o zdravstvenoj zaštiti jasno definiše vrste medicinskih usluga koje ugostiteljski objekti mogu pružiti u okviru zdravstvenog turizma, uključujući konsultacije, dijagnostiku, hirurške i stomatološke postupke, fizikalnu medicinu i terapijske usluge.
Svaka druga vrsta usluge, poput smještaja, hrane i pića, spada u nemedicinski turizam i ne može biti predstavljena kao zdravstvena usluga. Stroga regulativa osigurava standardizaciju i odgovornost institucija i privatnog sektora.
Rasprava je pokazala potrebu da Ministarstvo zdravlja vodi računa o primjenjivim indikatorima i standardima medicinskih usluga, dok privatni sektor ima jasna pravila za pružanje usluga korisnicima, čime se izbjegavaju zloupotrebe i osigurava kvalitet. Privreda i institucije moraju djelovati koordinisano, pri čemu institucije pružaju regulatornu osnovu, a privreda obezbjeđuje kapacitete i korisnike. Konačna preporuka je da se kroz Akcioni plan i pilot-projekte jasno definišu uloge institucija i privrede, standardi usluga, indikatori uspješnosti i regulative, te da se rad odbora usmjeri ka praktičnoj primjeni zakonskih odredbi, što će omogućiti siguran, kvalitetan i održiv razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
U nastavku sjednice, predsjednik Koordinacionog odbora dr Zoran Kovačević govorio je o stanju u Institutu “dr Simo Milošević”, kao nosiocu zdravstvenog turizma u Crnoj Gori. Istakao je da je Institut tokom 2025. godine bio jedna od najuspješnijih zdravstvenih ustanova u finansijskom smislu, sa obezbijeđenom tekućom likvidnošću i racionalnim upravljanjem resursima. On je kazao da je planirana nadogradnja svih smještajnih kapaciteta na nivo četiri zvjezdice, kao i unapređenje infrastrukturnih i medicinskih sadržaja. Prema finansijskim izvještajima, Institut posluje stabilno i njegov značaj za zdravstveni turizam u Crnoj Gori nije samo finansijski, već i reputacioni, naročito u kontekstu povratka norveškog programa, koji postavlja međunarodne standarde kvaliteta. Kovačević je istakao da je održavanje visokih standarda od ključnog značaja, ne samo za razvoj zdravstvenog turizma, već i za građane Crne Gore, te da Institut ostaje ključni stub i nosilac ove strateške oblasti.
Na kraju, direktorica Sektrora za projekte u PKCG Tanja Radusinović i sekretarka Odbora ICT Nada Rakočević, prezentovale su projekat MontEDIH, prvi i jedini Evropski digitalni inovacioni hub u Crnoj Gori, sa ciljem podrške digitalnoj i zelenoj transformaciji privrede i javnog sektora kroz pristup inovativnim tehnologijama, znanju i infrastrukturi. Kako su istakle, MontEDIH takođe pruža podršku digitalnoj transformaciji sektora zdravstvenog turizma u Crnoj Gori kroz omogućavanje pristupa inovativnim tehnologijama, znanju i ekspertizi. Projekat pomaže zdravstvenim ustanovama i organizacijama da testiraju digitalna rješenja, unaprijede upravljanje podacima, standardizuju procese i poboljšaju kvalitet i sigurnost usluga za pacijente. Kroz razvoj digitalnih vještina i primjenu
naprednih tehnologija, MontEDIH doprinosi efikasnijem funkcionisanju zdravstvenog sektora i jačanju konkurentnosti Crne Gore kao destinacije za zdravstveni turizam.
