Promovisanje internacionalizacije privrede sa fokusom na MSP
Ministarstvo ekonomskog razvoja, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, u okviru projekta „Promovisanje internacionalizacije privrede Crne Gore sa fokusom na MSP“, u periodu od 2. do 4. februara organizuje obuke na teme: „Biznis plan za izvoz na strano tržište“, „Procjena ciljnih tržišta – Razvoj strategije izvoznog marketinga“ i „Strategije za ulazak na strano tržište i marketinški planovi“.
Cilj projekta, koji se finansira iz EU-IPA II fonda, i obuka je da se unaprijede vještine i znanja na temu izvoza, kroz unapređenje promocije i vještina u sektoru agro-prehrane i proizvodnje, promociju malih i srednjih preduzeća i proizvoda iz Crne Gore, te unapređenje izvoznih kapaciteta i vještina kako bi se osigurao njihov izvozni potencijal i integracija na inostrano tržište.
Direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet dr Mladen Perazić istakao je da jedan od najvećih izazova ekonomije Crne Gore predstavlja visok deficit spoljno trgovinskog bilansa, koji je, između ostalog, rezultat i nedovoljno iskorišćenih privrednih potencijala i mogućnosti na međunarodnom tržištu.
– Mala i srednja preduzeća suočavaju se sa raznim izazovima pri pozicioniranju na strano tržište, kao što su: nedostatak informacija o tržištu, izazovi u nalaženju potencijalnih potrošača i partnera, kompleksnost potrebnih procedura kao i harmonizacija sa inostranim zakonskim okvirima i propisima. Projekat „Promovisanje internacionalizacije privrede Crne Gore sa fokusom na mala i srednja preduzeća“ ima cilj da se fokusira upravo na te pomenute izazove – rekao je Perazić.
Olivera Vukajlović, direktorica Direktorata za unapređenje konkurentnosti u Ministarstvu ekonomskog razvoja, kazala je da ovaj program obuke predstavlja dobru priliku da se jasno definišu barijere sa kojima se naši privrednici susrijeću pri pozicioniranju na ino tržištu, te da usvoje vještine i znanja koja će im pomoći pri njihovom prevazilaženju.
– Velika zavisnost od uvoza , te nemogućnost i barijere za naše privrednike da učestvuju na ino tržištu su među glavnim uzrocima spoljnotrgovinskog deficita. Na ove izazove je posebno osjetljiva mala privreda. Izazovi malih preduzeća su veći jer su upitni njihovi kapaciteti da ih prevaziđu, pa im je potreban set aktivnosti da bi se uopšte probili na ino tržište i obavljali svoju poslovnu aktivnost, te unaprijedili konkurentnost svojih proizvoda i usluga. Ministarstvo se trudi da doprinese navedenom u mjeri mogućeg – rekla je Vukajlović.
Ona je najavila da će u narednom Programu za unapređenje konkurentnosti jedna od linija biti za podršku internacionalizaciji poslovanja, kao i za uvođenje međunarodnih standarda.
Biznis plan za izvoz na strano tržište
Prva od tri obuke bila je „Biznis plan za izvoz na strano tržište“, a predavač Radivoje Drobnjak, programski menadžer u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, te konsultant i trener iz oblasti preduzetništva, inovacija, marketinga i upravljanja malim i srednjim preduzećima.
Prema njegovim riječima fokus je na kritičnom pitanju – potencijalu kompanije da se na adekvatan način odluči za izvoznu aktivnost, koja joj može donijeti uspjeh – ili neuspjeh.
– Jedan broj kompanija se u ovom smislu “probudio” tek sa pandemijom kovida-19 uvodeći digitalne usluge kojim su prilagodile poslovanje savremenim trendovima – kazao je Drobnjak.
On je tokom predavanja posebno apostrofirao važnost planiranja i formulisanja poslovne strategije, te neophodnost kreiranja investicionog programa za izvoz.
Procjena ciljnih tržišta
Predavačica na obuci „Procjena ciljnih tržišta – Razvoj strategije izvoznog marketinga“ je bila prof. dr Jelena Perović, redovna profesorica, direktorica marketinga JL Communication. Profesorica Perović je predavala na Fakultetu za ekonomiju i biznis Univerziteta Mediteran Podgorica i dobitnica je Fulbrajtove stipendije.
Prema njenim riječima, od izuzetne je važnosti razumijevanje alata za istraživanje međunarodnih tržišta, kao i određivanje cijene u tom marketu, te izrada planova koji se odnose na izvoz i moraju biti prilagođeni međunarodnom okruženju.
– Generalno posmatrano, izlaz na međunarodno tržište je nešto što treba detaljno istražiti i što je jako zahtjevno, sa puno izazova. Za domaće tržište je neophodno imati znanje, vještine i iskustvo za rad, a kad to postavite u međunarodne okvire i uđete u internacionalizaciju, sve postaje mnogo teže – istakla je Perović.
Ona je kazala da marketing nije samo nauka, te da ne treba zanemariti ni njegovu umjetničku stranu koja predstavlja izraz kreativnosti, jer osim znanja koje treba primijeniti moraju se otkriti i potrebe potrošača, prije nego što ih oni sami postanu svjesni.
Perović se tokom predavanja fokusirala na prepoznavanje i analiziranje ciljnog tržišta, prikupljanje informacija, kreiranje profila kupaca i tržišne segmente, te analizu marketinga i izradu plana strategije izvoza i cijena.
Strategije za ulazak na strano tržište
Tema treće edukacije u nizu u okviru projekta „Promovisanje internacionalizacije privrede sa fokusom na MSP“ bila je Strategije za ulazak na strano tržište i marketinški planovi“.
Tokom obuke, predavačica prof. dr Jelena Perović obradila je strategije ulaska na tržište (sa modelima izvoza, ugovornim i investicionim aranžmanima), njihovo definisanje u malim i srednjim preduzećima (uz navođenje prednosti i nedostataka pojedinih oblika), procjena potrebe za angažovanje posrednika i izbor pravih – koji će doprinijeti adekvatnoj zastupljenosti proizvoda naših kompanija u inostranstvu.
– Koji način ulaska na tržište preduzeće izabere takođe zavisi od veličine preduzeća, finansijske moći i ekonomskih i regulatornih uslova u ciljnoj zemlji. Malo preduzeće će vjerovatno početi sa izvoznom strategijom. Velika preduzeća ili firme sa značajnim sredstvima mogu početi sa akvizicijom da bi stekle brz pristup ili postigle ekonomiju obima. Ako ciljna zemlja ima zdravu vladavinu zakona i čvrsto pridržavanje poslovnih ugovora, licenciranje, franšizing ili partnerstvo mogu biti srednji pristupi koji nijesu niti rizičniji ni skuplji od drugih opcija – kazala je, između ostalog, prof. dr Jelena Perović.
Obuke su održane u hibridnom formatu i pohađalo ih je, u sali Privredne komore i online, 150 učesnika.