Crna Gora i Slovenija – ekonomski povezane, regionalno jače

Ambasada Slovenije, Institut za strateška rješenja i Slovenački poslovni klub, u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, organizovali su 21. februara poslovno-ekonomski forum pod nazivom „Crna Gora i Slovenija: Ekonomski povezane, regionalno jače“.
U fokusu skupa bili su ekonomska integracija Zapadnog Balkana, ukazivanje na veliki značaj koji slovenačke kompanije imaju u Crnoj Gori, te pronalaženje sinergije za buduću saradnju.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je da ekonomska saradnja prati dobre bilateralne odnose dvije prijateljske zemlje, te da je ova krovna poslovna asocijacija sa partnerskim organizacijama iz Slovenije značajno uticala na tokove i obim trgovinske razmjene, između ostalog i tako što je omogućila efikasno i ciljano orijentisano povezivanje privrednika.
Ona je podsjetila da su privrednici bili prvi koji su poslovnim inicijativama i zajedničkim projektima obnovili i postavili u jasan evropski kontekst odnose Crne Gore i Slovenije.
– Slovenija je uvijek razumjela koliko je za ekonomski prosperitet, izvjesnost i stabilnost poslovnog ambijenta važno da Crne Gora bude dio Evropske unije i najaktivnije podržavala naš integracioni proces. Vjerujem da privrednici mogu da budu inicijatori ubrzanja evropskih integracija Crne Gore, kroz uspostavljanje novih poslovnih partnerstava i zajednička ulaganja u prioritetne razvojne oblasti – kazala je Drakić.

Smatra da su oblasti koje mogu dati novi kvalitet i dinamiku u saradnji dvije države poljoprivreda i sigurnost snabdijevanja hranom, energija iz obnovljivih izvora, informacione tehnologije i podrška sveobuhvatnom procesu digitalizacije, te neizostavno važno ulaganje u širenje ponude i uvođenje novih sadržaja i usluga u crnogorski turizam.
– Posebno ćemo se zalagati za širenje i modernizaciju prerađivačkog sektora naše poljoprivrede kroz investicije u mehanizaciju, skladišne prostore, hladnjače, sušare i nove tehnologije bez kojih nema rasta konkurentnosti, i to su oblasti gdje očekujemo snažniju podršku slovenačkih partnera – rekla je Drakić.
Podsjeća da je Privredna komora već iskoristila bogato iskustvo Slovenije kao zelenog srca Evrope i začetnika resursno efikasnih praksi u cilju izrade Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji.
– Nova poslovna partnerstva je potrebno uspostaviti u svrhu realizacije investicija u sisteme za upravljanje otpadnim vodama, vodosnabdijevanje, tretman otpada u mobilnim postrojenjima, izgradnju reciklažnih dvorišta i energetsku eksploataciju otpada – rekla je ona.
Ističe da slovenačka iskustva mogu pomoći Crnoj Gori da ambijentalno bogatstvo bolje integriše u turističku ponudu.
– Posebno smo zainteresovani za ulaganje u smještaj visoke kategorije i usavršavanje programa zdravstvenog i wellness turizma, gdje je slovenački kvalitet prepoznatljiv – rekla je ona.
Ambasador Slovenije Gregor Presker istakao je potencijale Crne Gore za unapređenje privredne saradnje, posebno u turizmu, ali i u proizvodnji i preradi hrane, energetici, IT industriji, cirkularnoj ekonomiji, zaštiti životne sredine i upravljanju otpadom. Prema njegovim riječima, više od 150 slovenačkih poslovnih subjekata već je prepoznalo odlične mogućnosti i djeluje na crnogorskom tržištu .

– Slovenačke kompanije, kao i svi strani investitori za dalja ulaganja traže zdravo poslovno okruženje, političku stabilnost, predvidljive i pouzdane uslove poslovanja, vladavinu prava i nezavisno pravosuđe, jaču borbu protiv korupcije, sive ekonomije i nelojalne konkurencije, poštovanje zakonskih okvira i procedura. Reformski put, koji je uključen u pregovarački proces za članstvo Crne Gore u EU trebalo bi da rješava i ove izazove. Nadam se da će se taj put što brže nastaviti i da će se time u Crnoj Gori kreirati još povoljnija poslovna klima koja će privući nove strane investitore i doprinijeti diverzifikaciji vaše ekonomije- rekao je Presker, izrazivši očekivanje da će Crna Gora biti prva naredna članica EU, što će značajno doprinijeti njenom ekonomskom razvoju.
Tine Kračun, direktor Instituta za strateška rješenja rekao je da Crna Gora i Slovenija, iako male države imaju veliku ekonomsku međuzavisnost, u prilog čemu govori i rekordna spoljnotrgovinska razmjena ostvarena u 2022. godini, u iznosu većem od 104 miliona eura.

– Ekonomska saradnja biće još važnija za dobrobit svih zemalja u regionu. Ali ako sa novom ekonomskom saradnjom u regionu želimo da budemo konkurenti na globalnom nivou, onda moramo da napravimo model na kojem ćemo imati lance snabdijevanja koji su brzi, efektivni i bez granica. Zato je bitno da svi radimo u tom smjeru, da Crnu Goru i zemlje regiona povežemo u zajedničku ekonomsku zonu sa Evropskom unijom – kazao je Kračun.
Prema riječima Matjaža Božiča, predsjednika Slovenačkog poslovnog kluba u Crnoj Gori, ova asocijacija je otvorena za sve koji žele da posluju sa Slovenijom i Crnom Gorom i učestvuju u razvoju njihovih ekonomskih odnosa. Posebno je ukazao na važnost podrške Ambasade poslovnoj zajednici Slovenije u Crnoj Gori.

O investicionom okviru u turizmu Crne Gore govorila je dr Olivera Blagojević Popović, v.d. generalne direktorice Direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu, MERT. Ona je kazala da je moderna Crna Gora usmjerena na usvajanje evropskih vrijednosti i predstavlja sigurnu destinaciju za ulaganja gdje potencijalni investitori mogu računati na stimulativan poreski ambijent. Ona je predstavila najznačajnije investicije realizovane u ovom sektoru.

Na temu bezbjednosti i povjerenja govorio je Roland Žel, generalni direktor Direktorata za odbrambenu politiku, Ministarstva odbrane Republike Slovenije. On je istakao da crnogorski put u NATO predstavlja najbolji primjer priče o uspjehu, koja je sigurno u jednom dijelu i plod saradnje i partnerstva sa Slovenijom i od kojeg bi ostale zemlje zapadnog Balkana mogle puno naučiti.
Gorazd Čibej, direktor Agencije za nadzor osiguranja Slovenije, kazao je da sektor osiguranja mora dati sve od sebe kako bi zaštitio podatke o strankama od kibernetičkih napada. Kako bi se osigurala sigurnost podataka o klijentima, osiguravajuća društva moraju se pridržavati različitih zahtjeva u vezi zaštite ličnih podataka, uključujući GDPR.
U okviru događaja je organizovan okrugli sto na temu ekonomskih integracija i saradnje na Zapadnom Balkanu. Govorili su: Balša Ćulafić, koordinator za saradnju sa međunarodnim komorskim asocijacijama u Privrednoj komori Crne Gore i nacionalni koordinator Komorskog investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke (ZB6 KIF), Irena Radović, izvršna direktorica Investiciono-razvojni fond Crne Gore IRF, Marko Čelebić, direktor Sektora poslovanja sa pravnim licima NLB banke Podgorica, Matjaž Božič, izvršni direktor Lovćen osiguranja, i Blagota Radović, vlasnik Zetagradnje. Moderatorka je bila Marija Mirjačić, urednica Ekonomske redakcije Vijesti.
Balša Ćulafić, predstavnik Komore i KIF ZB6, istakao je da se poslovni ambijent u našoj zemlji kontinuirano mijenja pod uticajem kako spoljnih, tako i unutrašnjih faktora.
– Poslovni ambijent bi trebalo dodatno unaprijediti, a za šta je neophodan dalji razvoj i implementacija pravnog okvira. Uspostavljanje stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta preduslov je za intenziviranje privredne aktivnosti i privlačenje novih investicija, dok su transparentnost i neselektivnost u transakcijama ključne za stimulisanje zdrave konkurencije na tržištu – rekao je Ćulafić.
Irena Radović kazala je da su politička stabilnost i bezbjednost poslovanja neodvojive kategorije. Smatra da je dodatni kvalitet što je Slovenija sa više od 150 kompanija u Crnoj Gori i izražava nadu da će se njihov broj uvećati.
– Slovenija je partner od povjerenja preko kojeg se približavamo EU, a to je bila i tokom NATO integracije. Uloga Slovenije je veoma značajna i za naš razvoj, jer je „ubrizgala“ preko 15 miliona eura u razvojne projekte, što pokazuje njenu posvećenost boljitku Crne Gore – rekla je Radović, dodajući da svaka slovenačka investicija otvara prostor za nove evropske, te da prostor za jaču saradnju dvije zemlje naročito vidi u oblasti zaštite životne sredine i prenosu know-how, kako bismo bolje koristili sredstva opredijeljena za projekte.
Matjaž Božić ističe da osiguranje u stopu prati potrebe biznisa, te da Triglav grupa doprinosi njegovoj pouzdanosti, poslujući u gotovo svim državama Zapadnog Balkana. Posebno se osvrnuo na instrument osiguranja potraživanja u izvozu, za koji, kako kaže, u Crnoj Gori ne postoji dovoljno interesovanje.
– Mi imamo spremne taj proizvod i know how i ako nekome to zatreba – tu smo – rekao je Božić.
Marko Čelebić ocjenjuje da je Slovenija prirodni partner Crnoj Gori na evropskom putu, kao nekadašnja republika bivše Jugoslavije, mala država koja najbolje razumije otvaranje granica i izazove koje to donosi, ali i zbog toga što je ova država primjer veoma dobre transformacije u izrazito izvoznu ekonomiju sa diverzifikovanim djelatnostima. Smatra da bi veća saradnja trebalo da bude uspostavljena između srednjih preduzeća dvije države, te da je Sloveniji interesantan upravo ovaj segment.
Blagota Radović, jedan od prvih crnogorskih investitora u Sloveniji, tokom svoje diskusije je napravio poređenje crnogorskog i slovenačkog poslovnog ambijenta. Naročito je apostrofirao naš problem izmjena zakona koji se odnose na privredu što veoma destimulativno djeluje na investitore, te da je upravo predvidljivost najveća prednost za biznis u Sloveniji.





