Ocjena poslovnog ambijenta na prošlogodišnjem nivou
U savremenom poslovnom okruženju, obilježenom izazovima transformacije tržišta, tehnološkim promjenama i rastućim pritiscima na konkurentnost, monitoring stanja poslovne klime ima veliku važnost. Privredna komora kontinuirano analizira uslove poslovanja, aktivno identifikuje ključne šanse i barijere, te inicira predloge mjera koje mogu doprinijeti unapređenju ukupnog poslovnog ambijenta.
Poslednje istraživanje o stavovima privrednika o stanju poslovnog ambijenta sprovedeno je u martu ove godine. Ukupna ocjena poslovnog ambijenta za 2026. godinu iznosi 2,49, što jeskoro na istom nivou kao prethodne godine (2,47). Ovakvo kretanje potvrđuje da je, nakon izraženog pada u periodu nakon pandemije, zaustavljen negativan trend, ali da se poslovni ambijent i dalje nalazi u zoni stagnacije.
“U poređenju sa ranijim godinama, može se uočiti da je dostignut određeni nivo stabilnosti u percepciji ključnih uslova poslovanja, što može biti rezultat smanjenja poremećaja i postepenog konsolidovanja ukupnog ekonomskog i institucionalnog okruženja. Ipak, izostanak snažnijeg rasta ukupne ocjene ukazuje na to da strukturni izazovi koji opterećuju poslovanje i dalje nijesu u dovoljnoj mjeri prevaziđeni. Istovremeno, očekivanja privrednika za naredni period ostaju umjereno optimistična, ali su na nižem nivou u odnosu na prethodno istraživanje, što ukazuje na izraženiji oprez poslovne zajednice i percepciju sporijeg tempa unapređenja poslovnog ambijenta“ istakla je dr Nina Drakić, predsjednica PKCG.
Ukazala je da analiza pojedinačnih oblasti poslovnog ambijenta ukazuje na skoro nepromijenjenu percepcije, uz blage oscilacije po pojedinim segmentima koje potvrđuju izostanak značajnijeg napretka u unapređenju ukupnog poslovnog okruženja.
„Ukupno posmatrano, rezultati ukazuju na to da su u pojedinim segmentima poslovnog ambijenta ostvareni određeni pomaci, ali da izostaje širi i snažniji napredak koji bi se reflektovao na ukupnu ocjenu. Promjene su pretežno parcijalnog karaktera, uz istovremeno prisustvo i pozitivnih i negativnih kretanja po pojedinim oblastima. Pri tome je zabilježen pad ocjena u oblastima koje su u prethodnom periodu bile najbolje ocijenjene, poput javnih nabavki i digitalizacije, dok je oblast izvora finansiranja jedina sa konzistentnim rastom, a infrastruktura i vladavina prava bilježe tek ograničene pomake, uz stagnaciju u ostalim segmentima“, ukazala je Drakić.
Struktura biznis barijera pokazuje određene promjene u rangiranju, ali i dalje potvrđuje prisustvo dugoročnih strukturnih izazova u poslovnom okruženju. Potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović, osvrnuo se na ocjenu privrednika o biznis barijerama: “Nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama u tekućoj godini zauzima prvo mjesto među biznis barijerama, a ukazuje da jaz između potreba privrede i ponude na tržištu rada, kao i migracioni trendovi, postaju sve izraženiji ograničavajući faktor poslovanja. Siva ekonomija i nelojalna konkurencija, koja je u prethodnom periodu bila vodeća prepreka, sada se nalazi na drugom mjestu, dok se na trećem mjestu nalazi neefikasna javna administracija, što predstavlja izraženiji pomak u odnosu na prethodno istraživanje. Za razliku od prethodne godine, kada su među vodećim ograničenjima bili kvalitet i primjena propisa, rezultati za 2026. ukazuju na to da poslovna zajednica sve više prepoznaje izazove u efikasnosti administrativnih procedura i funkcionisanju institucija u praksi.“
Direktor sektora za analize i istraživanja u Privrednoj komore, Miljan Šestović, istakao je da poreski sistem i dalje ostaje među slabije ocijenjenim oblastima, uz skoro identičnu ocjenu kao prethodne godine. Oblast javnih nabavki, koja je u prethodnom periodu bilježila kontinuiran rast, u tekućoj godini pokazuje blagu korekciju, ali je i dalje najbolje ocijenjeni segment poslovnog ambijenta. Tržište rada je ocijenjeno jednako kao u prethodnom istraživanju ali izazovi u ovom segmentu i dalje značajno opterećuju poslovanje. Iako je u oblasti infrastrukture zabilježen blagi rast ukupne ocjene, ona i dalje ostaje treća najslabije ocijenjena oblast. Nepromijenjenu ukupnu ocjenu u odnosu na prethodno istraživanje zadržala je oblast administracije, što takođe ukazuje na izostanak suštinskog napretka u ovoj oblasti.
„Uprkos određenim poboljšanjima Vladavina prava i dalje ostaje na relativno niskom nivou, dok Digitalizacija i digitalna transformacija bilježe najizraženiji pad ukupne ocjene u odnosu na prethodno istraživanje, Ovakvi rezultati upućuju na percepciju poslovne zajednice da dinamika digitalne transformacije ne prati u dovoljnoj mjeri potrebe savremenog poslovanja, pri čemu ovakav nalaz ne mora nužno značiti izostanak napretka, već prije ukazuje na to da se digitalno okruženje razvija brže od tempa prilagođavanja institucija. Iako oblast izvora finansiranja bilježi vidljiv i relativno ujednačen rast ona i dalje ostaje najniže ocijenjena, što potvrđuje da pristup finansiranju i dalje predstavlja jedan od ključnih izazova za poslovanje, posebno za mikro, mala i srednja preduzeća“, zaključio je Šestović.
