Intervju predsjednice Drakić za eKapiju: Investitori traže jasna “pravila igre”, dosljednu primjenu propisa i otvoren dijalog između države i privrede

Investitori traže samo jasna “pravila igre”, dosljednu primjenu propisa i otvoren dijalog između države i privrede. Zato je važno da Crna Gora, pored reformi koje će unaprijediti poslovno okruženje, osmisli i razvije mehanizme podrške, koji će privući investitore upravo u sektore sa najvećim razvojnim potencijalom, kazala je u intervjuu za eKapiju predsjednica Privredne komore (PKCG) dr Nina Drakić.

Ukazuje na to da, iako poslovni ambijent u zemlji karakterišu blagi pomaci, izazovi koji ograničavaju puni potencijal privrede i dalje su prisutni. Podsjeća da privrednici kao ključne barijere za poslovanje navode sivu ekonomiju, nedostatak kvalifikovane radne snage i visoke fiskalne i parafiskalne namete. Po prvi put među pet najvećih barijera istovremeno našli su se neadekvatna zakonska rješenja i njihova nedosljedna primjena u praksi.

-To ukazuje da odluke koje utiču na poslovni ambijent često nijesu rezultat odgovarajućih konsultacija sa poslovnom zajednicom i zajedničkog definisanja prelaznih rokova, kao i na nedovoljnu efikasnost administracije – navodi Drakić.

Ističe i da su sigurnost i politička stabilnost od presudnog značaja za privlačenje stranih investicija, naročito onih koje su usmjerene na dugoročni razvoj i stvaranje veće dodate vrijednosti. U tom svjetlu, Privredna komora ima ključnu ulogu u zastupanju i zaštiti interesa cjelokupne poslovne zajednice, te da kroz aktivno učešće u kreiranju zakonodavnog i regulatornog okvira, radi na otklanjanju biznis barijera i unapređenju poslovnog ambijenta.

Kako ocjenjujete poslovni ambijent u Crnoj Gori? Gdje vidite najveće prepreke za privredu?

– Poslovni ambijent u Crnoj Gori u 2025. godini karakterišu blagi pomaci u pravcu stabilizacije, ali i dalje izraženi izazovi koji ograničavaju puni potencijal privrede. Prema najnovijem istraživanju Privredne komore Crne Gore, ukupna ocjena poslovnog ambijenta bilježi blago poboljšanje sa 2,37 na 2,47 (na skali od 1 do 5) čime je zaustavljen negativni trend iz prethodnih godina. Iako je to pozitivan signal, nivo ocjene i dalje ne doseže prag zadovoljavajućeg poslovnog ambijenta (ocjena 3), što potvrđuje da ključne prepreke nijesu prevaziđene.

Pristup finansijama je već godinama najlošije ocijenjena oblast poslovnog ambijenta. Ograničen pristup kapitalu, naročito za mikro, mala i srednja preduzeća i startapove, značajno otežava investiranje, rast i tehnološki napredak. To ukazuje na potrebu za daljim jačanjem finansijskih instrumenata podrške, uključujući Garantni fond, Razvojnu banku i druge mehanizme koji bi omogućili pristupačnije i povoljnije izvore finansiranja.

Privrednici kao ključne barijere identifikuju sivu ekonomiju, nedostatak kvalifikovane radne snage i visoke fiskalne i parafiskalne namete. Po prvi put među pet najvećih barijera istovremeno našli su se neadekvatna zakonska rješenja i njihova nedosljedna primjena u praksi. To ukazuje da odluke koje utiču na poslovni ambijent često nijesu rezultat odgovarajućih konsultacija sa poslovnom zajednicom i zajedničkog definisanja prelaznih rokova, kao i na nedovoljnu efikasnost administracije.

Iako postoje institucionalni mehanizmi konsultovanja, u praksi se stavovi privrede često ne uvažavaju u dovoljnoj mjeri, niti se uvijek uzimaju u obzir efekti propisa na konkurentnost i održivost poslovanja. Upravo zato Privredna komora kontinuirano insistira na jačanju mehanizama transparentnog i predvidljivog donošenja odluka, što je preduslov za stvaranje stabilnog i atraktivnog poslovnog okruženja.

Koliko su politička i ekonomska stabilnost važni za privlačenje stranih investicija i da li Crna Gora u tom smislu šalje dovoljno jasne signale investitorima?

– Sigurnost i politička stabilnost su od presudnog značaja za privlačenje stranih investicija, naročito onih koje su usmjerene na dugoročni razvoj i stvaranje veće dodate vrijednosti. Takođe, ekonomska stabilnost, predvidivo regulatorno okruženje, pouzdane institucije, efikasna administracija i jasno definisana razvojna vizija, faktori su koji imaju snažan uticaj na izbor investicione destinacije. Većina zemalja u razvoju, kao i one u našem susjedstvu ulažu velike napore u privlačenje inostranog kapitala, kao jednog od pokretača ekonomskog razvoja. Dakle, konkurencija na nivou država ili regiona učinila je da se sve naprijed navedeno podrazumijeva, te da se ide korak dalje s programima podsticaja, odnosno subvencijama i olakšicama za investicije u određene djelatnosti ili oblasti.

U tom kontekstu, imajući u vidu izraženu konkurenciju i osjetljivost kapitala, svaka nesigurnost, bilo regulatorna, fiskalna ili politička, povećava percepciju rizika i smanjuje spremnost investitora da plasiraju kapital u proizvodne kapacitete, inovacije i izvozno orijentisane djelatnosti.

Imajući u vidu da je u proteklih nekoliko godina više puta dolazilo do promjene u organizaciji izvršne vlasti , što je uslovljavalo i određene promjene institucionalnog okvira, kao i različite ekonomkse politike, koje su imale značajan uticaj na poslovni ambijent, moglo bi se reći da postoji veliki prostor za unapređenje kada je u pitanju privlačenje investicija, kako stranih, tako i domaćih.

U kojim sektorima vidite najveći potencijal za nove investicije i brži privredni rast?

– Investitori traže samo jasna “pravila igre”, dosljednu primjenu propisa i otvoren dijalog između države i privrede. Zato je važno da Crna Gora, pored reformi koje će unaprijediti poslovno okruženje, osmisli i razvije mehanizme podrške, koji će privući investitore upravo u sektore sa najvećim razvojnim potencijalom.

Strategija pametne specijalizacije, koja je usvojena još 2019. i trenutno se radi na novoj, definiše sektore sa najvećim potencijalom, a to su održiva i zelena energija, održivi i zdravstveni turizam, organska i tradicionalna proizvodnja hrane i ICT kao horizontalna osnova koja podržava sve druge oblasti kroz digitalizaciju i tehnološki razvoj. Ovakav model zaslužuje dodatnu pažnju i proširenje na druge oblasti sa potencijalom za inovacije i tehnološki napredak. Konkretno, potrebno je ići i u pravcu diverzifikacije privrede kako bi se proizvođački sektor odnosno sektor industrije podigao na viši nivo i time stvorila mogućnost za supstituciju dijela uvoznih proizvoda.

Prema podacima Centralne banke ukupne strane direktne investicije u prvoj polovini godine bilježe rast, dok je neto rezultat slabiji u odnosu na prošlu godinu. Podaci pokazuju i da je više od polovine sredstava uloženo u nekretnine, a takva je situacija poslednjih nekoliko godina. Kako to utiče na crnogorsku ekonomiju, s obzirom na to ekonomski stručnjaci upozoravaju na pad ulaganja u kompanije i banke? Na koji način privući više produktivnih investicija?

– Zvanični podaci za šest mjeseci ove godine pokazuju pad neto SDI u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, njihova struktura jasno pokazuje da iz godine u godinu raste učešće investicija u nekretnine, uz istovremeni pad ulaganja u kompanije i banke, što reflektuje percepciju stranih investitora da tržište nije dovoljno predvidljivo, niti dovoljno konkurentno da bi uložili kapital u sektore koji nose dugoročnu održivost i razvoj.

Da bi privukli produktivne investicije moramo raditi na svemu onome što je već istaknuto u prethodnim odgovorima. U najkraćem, potrebno je osigurati političku stabilnost, unaprijediti poslovni ambijent kroz intenzivan dijalog sa poslovnom zajednicom, usvojiti dugoročnu razvojnu strategiju i mjere podrške usmjeriti ka sektorima sa najvećim potencijalom.

Koliko se ulaže u razvoj i podršku malim i srednjim preduzećima, kao osnovi svake privrede?

– Mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) čine 99,8% ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori i zapošljavaju dvije trećine radno aktivnog stanovništva, što jasno govori o njihovom značaju za ekonomski razvoj i stabilnost zemlje. S tim u vezi, razvoj i podrška ovom segmentu privrede predstavljaju jedno od ključnih strateških opredjeljenja države.

U prethodnom periodu uloženi su značajni napori kako bi se unaprijedio normativni, institucionalni i finansijski okvir za podršku MMSP. Radi se na jačanju postojećih programa i uvođenju novih mehanizama, poput osnivanja Razvojne banke i očekivanog uspostavljanja Garantnog fonda, čime bi se unaprijedio pristup povoljnijim finansijskim izvorima za preduzeća.

Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama ove godine realizuje Program podrške investicijama, koji za cilj ima podsticanje investicionih aktivnosti i osnaživanje sektora MMSP kroz subvencionisanje nabavke opreme, unapređenje infrastrukture i druge vidove podrške.

Nedavno je pokrenut i novi projekat “Podsticanje investicija u Crnoj Gori – AIM”, koji se realizuje kroz IPA III program, a sprovode ga Agencija za investicije i Fond za inovacije Crne Gore. Cilj projekta je jačanje inovacionih kapaciteta kompanija, unapređenje investicionog ambijenta i stvaranje dodatnih mogućnosti za MMSP, posebno u segmentima digitalizacije i zelene tranzicije.

Institucionalnu podršku MMSP dodatno pružaju i Fond za inovacije, Zavod za zapošljavanje, lokalne samouprave, pojedine komercijalne banke koje plasiraju sredstva kroz regionalne inicijative (npr. u okviru ZBIF-a), kao i brojni programi međunarodnih organizacija i razvojnih partnera.

Posebno važnu ulogu ima Program za unapređenje konkurentnosti privrede, koji realizuje Ministarstvo ekonomskog razvoja, a obuhvata različite linije podrške, od digitalizacije i modernizacije proizvodnih procesa, preko internacionalizacije poslovanja i podrške inovacijama, do osnaživanja ženskog preduzetništva i zelenih inicijativa.

Međutim, imajući u vidu kompleksne izazove sa kojima se MMSP suočavaju, važno je da se programi podrške kontinuirano prilagođavaju potrebama privrede, da budu jednostavni za korišćenje i dostupni što većem broju preduzeća. Informisanje preduzetnika o postojećim mogućnostima ostaje ključni preduslov za njihovu širu upotrebu, a Privredna komora Crne Gore će i dalje igrati aktivnu ulogu u tom procesu kroz edukacije, savjetovanja i promociju raspoloživih izvora podrške.

Na koji način Privredna komora dodatno pomaže kompanijama?

– Privredna komora Crne Gore ima ključnu ulogu u zastupanju i zaštiti interesa cjelokupne poslovne zajednice. Kroz aktivno učešće u kreiranju zakonodavnog i regulatornog okvira, Komora radi na otklanjanju biznis barijera i unapređenju poslovnog ambijenta. Ova uloga podrazumijeva konstantnu komunikaciju sa nadležnim institucijama, davanje konkretnih predloga i komentara na propise, ali i analitičke inicijative koje pokreću važne teme za privredu.

Organizovanjem konferencija, okruglih stolova i stručnih diskusija na aktuelne teme, Komora obezbjeđuje prostor za dijalog između privrede i donosioca odluka. Na tim događajima u prvi plan se stavljaju pitanja od strateškog značaja za poslovnu zajednicu, od regulatornog okvira i ekonomske politike, preko specifičnih oblasti poput poreskog sistema i pristupa finansijama, do izazova u primjeni propisa i uklanjanju konkretnih barijera u poslovanju. Upravo iz ovih aktivnosti često proističu inicijative za unapređenje regulative i oblikovanje rješenja zasnovanih na realnim potrebama privrede.

Kroz organizaciju zajedničkih nastupa crnogorskih kompanija na međunarodnim sajmovima, Komora pruža podršku internacionalizaciji poslovanja. Takođe, putem poslovnih foruma i bilateralnih susreta omogućava se direktno povezivanje domaćih i stranih privrednika, čime se otvaraju nove prilike za izvoz, partnerstva i investiranje. Kroz susrete sa zainteresovanim kompanijama iz inostranstva, kao i kroz intenzivnu komunikaciju sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima i poslovnim asocijacijama iz drugih zemalja, Komora aktivno promoviše crnogorsku privredu i investicione potencijale.

Takođe, u fokusu aktivnosti Komore su kampanje i inicijative usmjerene na jačanje svijesti o značaju domaće proizvodnje. Jedna od njih je nagradna igra “Kupujmo naše”, čiji je cilj podrška domaćim proizvođačima i motivisanje građana da biraju domaće proizvode. Druga važna kampanja je “Snaga je u svima nama”, kroz koju Komora promoviše potencijale domaćeg biznisa, kvalitet domaćih proizvoda i značaj privrede za održivi razvoj zemlje.

Značajan aspekt rada Komore odnosi se na informisanje kompanija o državnim i lokalnim programima podrške, kao i evropskim i onim koje pružaju međunarodni donatori. Na sajtu Komore, na sjednicama organa Komore, događajima i radionicama, privrednici redovno dobijaju informacije o aktuelnim konkursima i dostupnim finansijskim i nefinansijskim instrumentima. U saradnji sa nadležnim institucijama i partnerima, redovno se organizuju prezentacije programa podrške namijenjenih mikro, malim i srednjim preduzećima, što omogućava privrednicima da pravovremeno prepoznaju i iskoriste dostupne instrumente podrške.

Veliki broj EU projekata koje Komora realizuje u fokusu imaju unapređenje poslovnog ambijenta i podršku mikro, malim i srednjim preduzećima. Kroz ove projekte brojne kompanije su imale priliku da učestvuju i ostvare konkretne benefite, bilo kroz edukaciju, promociju, umrežavanje ili bespovratna sredstva u okviru partnerskih inicijativa.

Značajan dio aktivnosti Privredne komore posvećen je edukaciji privrednika. Organizuju se brojni seminari, treninzi i obuke u oblastima kao što su digitalna transformacija, upravljanje finansijama, inovacije, marketing, zelena ekonomija i druge teme od interesa za poslovnu zajednicu. Ove aktivnosti imaju za cilj jačanje kapaciteta, posebno kod mikro, malih i srednjih preduzeća.

Takođe, Komora kroz svoje inicijative doprinosi promociji i podršci dualnom obrazovanju, prepoznajući važnost povezivanja obrazovanja i tržišta rada, kao i potrebe za kadrovima koji posjeduju konkretna praktična znanja i vještine.

Kroz sve navedene aktivnosti, Privredna komora nastoji da bude partner poslovnoj zajednici u svakom segmentu – od strateškog planiranja do operativne podrške.

Kako ocjenjujete saradnju privrede sa državom?

– Privredna komora Crne Gore je partner institucijama sistema, otvorena za dijalog i spremna da doprinese oblikovanju rješenja koja su u interesu privrede i društva u cjelini. U skladu sa svojom zakonskom ulogom i javnim ovlašćenjima, Komora predstavlja glas poslovne zajednice i učestvuje u izradi zakona i strateških dokumenata, u radnim grupama, javnim raspravama i konsultativnim procesima. Kroz redovne inicijative i predloge, ali i kroz neposrednu komunikaciju sa nadležnim organima, Komora nastoji da obezbijedi da se odluke koje utiču na privredni sistem donose na osnovu argumenata, analiza i dijaloga sa realnim sektorom.

Saradnja sa državom je intenzivna i kvalitetna u pojedinim segmentima, posebno kada postoji otvorenost za zajednički rad i prepoznavanje zajedničkog interesa, odnosno stabilnog, predvidivog i konkurentnog poslovnog ambijenta. U brojnim oblastima ostvarena je dobra sinergija između privrede i državne uprave, uključujući podršku malim i srednjim preduzećima, digitalizaciju procesa i izradu strateških dokumenata, kao i u dijelu promovisanja dualnog obrazovanja i unapređenja tržišta rada.

Međutim, i dalje postoje slučajevi u kojima konsultativni procesi nijesu bili dovoljno kvalitetno sprovedeni, niti su stavovi privrede uvaženi u mjeri u kojoj bi to trebalo. Jedan od takvih primjera je povećanje stope PDV-a za usluge u ugostiteljstvu, koje je sprovedeno bez adekvatne prethodne analize efekata na sektor i bez dovoljno konsultacija sa privredom. Prvi negativni efekti ove mjere već su vidljivi, posebno u segmentu konkurentnosti i održivosti poslovanja u turističkoj sezoni. Vjerujemo da će nadležni u narednom periodu preispitati ovu odluku, uzimajući u obzir argumente i sugestije poslovne zajednice.

Naša je zajednička odgovornost da gradimo poslovni ambijent zasnovan na dijalogu, stabilnosti i partnerstvu, jer samo takav okvir omogućava privredi da raste, zapošljava i doprinosi ukupnom razvoju Crne Gore.

Šta bi po Vašem mišljenju bile ključne reforme koje bi Crnu Goru učinile konkurentnijom i privlačnijom investitorima?

– Za unapređenje konkurentnosti crnogorske ekonomije i povećanje njene atraktivnosti za investitore, neophodan je sveobuhvatan pristup koji kombinuje regulatorne, institucionalne i strukturne reforme. Umjesto parcijalnih i kratkoročnih mjera, potrebna je koordinisana akcija svih aktera – države, privrede, akademske zajednice i civilnog sektora – kako bi se stvorio održiv i stimulativan poslovni ambijent.

Samo strateški usmjereno i dosljedno vođenje javnih politika može investitorima pružiti neophodan osjećaj sigurnosti i povjerenja, posebno kada je riječ o ulaganjima koja zahtijevaju vrijeme, kapital i stabilno poslovno okruženje.

Važno je sprovesti administrativne reforme koje će unaprijediti efikasnost javne uprave i ubrzati procedure. Kompanije se i dalje suočavaju sa birokratskim barijerama, komplikovanim procedurama i preklapanjem nadležnosti, što povećava troškove poslovanja i obeshrabruje investitore. Digitalizacija procedura, jačanje kapaciteta institucija i bolja međuinstitucionalna koordinacija doprinijeli bi bržem donošenju odluka, većoj transparentnosti, smanjenju neformalnih praksi i stvaranju pouzdanijeg institucionalnog okvira.

Reforma obrazovnog sistema i njegovo bolje usklađivanje sa potrebama tržišta rada ključna je za obezbjeđivanje kvalifikovane radne snage. Potrebno je sistemski jačati kvalitet formalnog obrazovanja, unapređivati programe stručnog i cjeloživotnog učenja, kao i osnažiti mehanizme saradnje između obrazovnih institucija i poslodavaca. Samo kroz razvoj kompetencija koje odgovaraju savremenim poslovnim izazovima moguće je stvarati kadrove koji podstiču rast i inovacije.

Crna Gora mora dodatno osnažiti institucije koje se bave podrškom investitorima, kao i razviti proaktivniji pristup u privlačenju investicija. To podrazumijeva ne samo promociju potencijala, već i konkretne programe podrške, od subvencija i olakšica, do mentorske i savjetodavne pomoći.