Modeli unapređenja rada u privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu – Uporedna praksa u regionu
Kvalitetno korporativno upravljanje nezamislivo je bez profesionalnog razvoja članova nadzornih i upravnih odbora, a Crna Gora je jedina država u regionu koja još uvijek nema zakonske propise kojima se utvrđuju jasni kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava, što predstavlja ozbiljan izazov za razvoj korporativne kulture i privrednog sistema u cjelini. Stoga je neophodno hitno donošenje Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, kako bi se omogućila jasnija pravila i kriterijumi za imenovanja u upravljačke strukture državnih kompanija.
Ovo je poručeno sa okruglog stola „Modeli unapređenja rada u privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu – Uporedna praksa u regionu“, koji je Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, organizovala 18. novembra.
Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, otvarajući skup, naglasila je izuzetnu važnost upravljanja privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu ne samo za privredu, već i za ukupnu društvenu i ekonomsku stabilnost zemlje.
– Privredna društva u većinskom državnom vlasništvu predstavljaju značajan segment naše privrede, a njihova efikasnost i konkurentnost direktno utiču na razvoj tržišta, zapošljavanje, kao i na privlačenje stranih i domaćih investicija. Zbog toga, unapređenje njihovog poslovanja mora biti jedan od ključnih ciljeva naše ekonomske politike – rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, u kontekstu globalizacije, ubrzanog tehnološkog napretka i promjena na tržištu, neophodno je da modeli upravljanja u ovim preduzećima budu fleksibilni i inovativni.
– Od ključne je važnosti da se razviju modeli upravljanja koji će omogućiti profesionalizaciju, transparentnost i veću odgovornost u radu – rekla je Drakić, dodajući da je jedan mogućih pristupa je angažovanje menadžera s iskustvom iz privatnog sektora, koji svojim znanjem i vještinama mogu doprinijeti implementaciji boljih poslovnih praksi i povećanju konkurentnosti. Pored toga, važno je ulagati u obuku i razvoj zaposlenih, jer su kompetentni i motivisani kadrovi ključni za ostvarivanje ciljeva svakog preduzeća.
Prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore apostrofirao je da je Crna Gora jedina država u regionu koja još uvijek nema zakonske propise kojima se utvrđuju jasni kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava, istakavši da ovaj nedostatak predstavlja ozbiljan izazov za razvoj korporativne kulture i privrednog sistema u cjelini.
Kao konkretan predlog, ukazao je na hitnu potrebu donošenja Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, pored već planiranih izmjena Zakona o privrednim društvima i Zakona o Centralnom registru privrednih i drugih subjekata.
– Ovakav zakon, omogućio bi jasnija pravila i kriterijume za imenovanja u upravljačke strukture, čime bi se unaprijedila odgovornost i profesionalizam u državnim kompanijama – kazao je Radulović.
On se osvrnuo na primjere iz regiona, navodeći kako su države poput Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije usvojile posebne zakone ili uredbe kojima se regulišu uslovi za izbor i profesionalno usavršavanje članova nadzornih i upravnih odbora u privrednim društvima s državnim kapitalom, koja po pravilu donosi nadležno ministarstvo, a sprovode nacionalne privredne komore
– Za razliku od ovih primjera, Crna Gora i dalje zaostaje, kako u normativnom smislu, tako i u korporativnoj praksi, zato je potrebno što prije pristupiti izradi i usvajanju Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu – zaključio je Radulović, naglašavajući da je harmonizacija sa standardima Evropske unije ključna za ostvarivanje ekonomskog prosperiteta i privlačenje stranih investicija.
O modelima unapređenja rada i primjeri uspješnih praksi u regionu govorio je ekspert, prof. dr Božo Vukoja, glavni revizor u društvu UHY Revident doo iz Mostara.
On je istakao da je kvalitetno korporativno upravljanje nezamislivo bez profesionalnog razvoja članova nadzornih i upravnih odbora.
– Samo edukovani članovi korporativnih tijela mogu donositi strateške odluke koje su od ključnog značaja za dugoročni prosperitet kompanija- naglasio je on.
Edukativni programi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kako je objasnio, usmjereni su na jačanje strateških kompetencija, finansijske pismenosti i razumijevanje pravnih okvira u kojima korporacije djeluju. Cilj ovih programa je ne samo povećanje efikasnosti poslovanja, već i jačanje povjerenja investitora i javnosti u korporativne strukture.
Posebnu pažnju u svom izlaganju posvetio je razvoju praktičnih vještina koje omogućavaju članovima upravljačkih tijela da donose odgovorne odluke u skladu s najboljim praksama korporativnog upravljanja. Naglasio je važnost transparentnosti, odgovornosti i prilagođavanja modernim izazovima, uključujući digitalnu transformaciju i održivo poslovanje.
– Bez kontinuirane edukacije, korporativna tijela ostaju u opasnosti da donose odluke koje nisu u skladu sa dinamikom tržišta i modernim poslovnim standardima -istakao je profesor Vukoja.
Govoreći o iskustvima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukazao je na značaj saradnje između akademske zajednice, privrednih komora i poslovnog sektora u kreiranju i sprovođenju edukativnih programa. On je posebno pohvalio inicijative koje podstiču regionalnu razmjenu znanja i iskustava, ističući da je integracija u međunarodne tokove ključna za unapređenje lokalnih praksi.
Kroz primjere dobre prakse, Vukoja je ilustrovao kako kontinuirana edukacija može unaprijediti korporativnu kulturu i podstaći inovacije unutar preduzeća. Takođe je upozorio na izazove s kojima se suočavaju kompanije koje zanemaruju važnost profesionalnog usavršavanja upravljačkih tijela, uključujući rizik od loših poslovnih odluka, pravnih problema i gubitka konkurentske prednosti.
U zaključku, profesor Vukoja je pozvao na uvođenje sličnih programa edukacije u Crnoj Gori, naglašavajući da je to neophodan korak ka jačanju privredne stabilnosti i otpornosti na izazove globalnog tržišta.
Tokom diskusije koja je uslijedila, učesnici su se saglasili da je neophodna koordinacija svih aktera – zakonodavaca, privrednika, akademske zajednice i civilnog društva – kako bi se usvojili savremeni modeli upravljanja i profesionalizacije u državnim preduzećima. Okrugli sto je takođe otvorio prostor za nove inicijative i regionalnu saradnju, uz jasan cilj, a to je stvaranje efikasnog, transparentnog i odgovornog sistema upravljanja koji doprinosi ekonomskom prosperitetu i razvoju Crne Gore.
Događaju su prisustvovali eminentni stručnjaci iz oblasti korporativnog upravljanja, prava i ekonomije, predstavnici ministarstava, državnih institucija, računovodstvenih i revizorskih kompanija, kao i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić.