Drakić: Privredna komora Crne Gore kao katalizator inovacija i održivih poslovnih praksi
Regionalnu konferenciju “Zeleni horizonti ekonomskog razvoja” koju u Budvi organizuje Privredna komora Crne Gore danas je svečano otvorila predsjednica PKCG dr Nina Drakić. Ona je istakla da današnji skup na dnevni red stavlja teme ključne za Crnu Goru i region, imajući u vidu globalne izazove koji neminovno utiču na privredu, zajednice i životnu sredinu.
“Klimatske promjene, rastuće zagađenje i pritisci na prirodne resurse nisu samo ekološki, već i ekonomski rizici, i jasno je da se moramo prilagoditi toj realnosti kako bismo osigurali održiv rast i razvoj. Privredna komora Crne Gore, kao institucija koja je već gotovo vijek oslonac crnogorske privrede, prepoznaje koliko je važno da naše kompanije budu predvodnici ove promjene. Uloga privrednika je ključna u ovom procesu, jer tranzicija ka zelenoj ekonomiji ne može biti uspješna bez njihovog aktivnog učešća i spremnosti da prihvate nove modele poslovanja. Zato smo mi ovdje da im pružimo podršku, da im omogućimo pristup relevantnim informacijama, edukacijama, međunarodnim iskustvima i partnerstvima i da budemo katalizator inovacija i održivih poslovnih praksi,” navela je Drakić.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je prilikom otvaranja konferencije ukazao na važnost cirkularne ekonomije i održivog upravljanja resursima, te značaj usvajanja Zakona o upravljanju otpadom.
“Usvajanjem Zakona o upravljanju otpadom, Crna Gora je načinila važan korak ka primjeni cirkularne ekonomije, čime se otvaraju mogućnosti za efikasnije korišćenje prirodnih resursa i podsticanje inovativnosti u poslovnom sektoru. Posebnu pažnju u Zakonu dali smo transpoziciji odredbi koje se odnose na Program proširene odgovornosti proizvođača (EPR). Ova zakonska rješenja ne samo da podstiču ekološki odgovorno poslovanje, već kreiraju i povoljne uslove za preduzeća koja prepoznaju prilike u reciklaži i korišćenju sekundarnih sirovina. Time ne samo da smanjujemo količinu otpada, već i stvaramo nove proizvode koji mogu naći svoje mjesto na tržištima Crne Gore, regiona i Evropske unije,” naveo je on.
Prvi panel, “Zeleni ciljevi: Postavljanje prioriteta za održivu budućnost”, kojim je moderirao Radovan Nikčević iz UNDP-a, bavio se strateškim ciljevima i politikama koje treba postaviti kako bi se osigurala održivost, sa posebnim naglaskom na ekonomske i regulatorne inicijative koje mogu ubrzati prelazak na održive modele poslovanja u Crnoj Gori i regionu.
Ladeja Godina Košir, predstavnica platforme Circular Change istakla je značaj sistemskog pristupa Zelenoj agendi i cirkularnoj ekonomiji.
“Ekonomsku i društvenu tranziciju ne možemo da prihvatimo samo kroz jedan segment. Ako se osvrnemo na Crnu Goru i region, mape puta koje smo radili pokazale su koliko su zavisna ta područja. Kritički treba da razmišljamo o području u koje ulazimo i pogledamo sve komponente i da znamo šta u regionu već imamo,” kazala je Godina Košir.
Tamara Kelava iz Hrvatske gospodarske komore je istakla da se od donošenja Zelenog aktivnog plana u Hrvatskoj izuzetno puno aktivnosti napravilo po pitanju donošenja regulative.
“Da bi kompanije doprinosile zaštiti životne sredine nije potrebno gledati samo klimatske, već i društvene ciljeve, a sve to mora biti bazirano na upravljačkim ciljevima. Ti elementi čine piramidu međusobno povezanih ciljeva. Edukacija je prvi korak”.
Lasha Nakashidze, predstavnik korporacije Helvetas-a ukazao je na važnost njihovog projekta RECONOMY koji ima za cilj da pospješi generaciju zelenih poslova, da doprinese novim vještinama i da građani budu pripremljeni za nove poslove, dok je Slobodan Krstović iz udruženja NALED napomenuo da je u Srbiji energetska efikasnost na veoma niskom nivou.
“Moramo mnogo da budemo energetski efekisaniji, a dekarbonizacija je prvi korak ka tome. Država je uložila dosta napora da se uvedu zelene javne nabavke, prave se mape puta za gradove i opštine, te opštine tako mogu da prepoznaju gdje su im zagađivači i šta imaju od svoje privrede i da zajedno dalje rade na dekarbonizaciji”.
Dafina Marashi predstavnica OECD-a je podsjetila da već 25 godina podržavaju zelenu tranziciju na Zapadnom Balkanu.
“Ohrabrujuće je vidjeti da su ove inicijative produktivne. Značajan progres je ostvaren na tri polja – dekarbonizaciji, zaštiti ekosistema i dobrobit građana i efikasnosti resursa i cirkularnosti. Vidimo da svih šest ekonomija Zapadnog Balkana prepoznaju rastući uticaj klimatskih promjena. Svih šest ekonomija imaju regulative koje se tiču plana dekarbonizacije koje su sve u skladu sa regionalnim ciljem da budu klimatski neutralne do 2050. godine. Region je već pod velikim uticajem klimatskih promjena, tako da bi imao velike benefite ako bi se okrenuo zelenijoj ekonomiji. Crna Gora je dobar primjer kako možete uključiti širok spektar društvenih aktera da ohrabruju ljude i dijele znanje i druge resurse koji su ključni za cirkularnu inovaciju,” podvukla je Marashi.
