Odbor udruženja energetike i rudarstva Privredne komore razmotrio je na sjednici 8. decembra Nacrt programa razvoja zelenog vodonika u Crnoj Gori.

Prezentacija dokumenta, koji je, prema riječima predstavnica Ministarstva energetike i rudarstva, osnov za novu fazu razvoja energetike u našoj državi, bila je dio javne rasprave organizovane u susret usvajanju programa planiranom do kraja godine.

Zeleni vodonik je u Nacrtu prepoznat kao ključni energetski resurs koji treba da podrži tranziciju Crne Gore ka niskokarbonskom razvoju i većoj energetskoj nezavisnosti. Razvoj zelenog vodonika predstavlja važnu priliku za Crnu Goru da napreduje u ispunjavanju ciljeva definisanih nacionalnim i međunarodnim obavezama u oblasti energetike, klimatske politike i održivog razvoja.

„Vodonik se sve više prepoznaje kao jedan od ključnih nosilaca energije u budućnosti, dok donošenje Programa razvoja zelenog vodonika sa Akcionim planom za period 2026-2028. godine u Crnoj Gori predstavlja promišljen korak ka uspostavljanju sistemskog okvira za razvoj i promociju vodoničnih tehnologija i ekonomije zansovane na vodoniku, u okviru šire energetske tranzicije ka niskougljeničnom društvu“, navodi se u Nacrtu programa.

Kao ključne oblasti primjene identifikovani su prije svega saobračaj, a zatim energetika i pojedini industrijski procesi.

Naglašeno je da u energetskom sektoru postoji potencijal da se viškovi energije iz vjetra i sunca koriste za proizvodnju vodonika, čime bi se unaprijedila fleksibilnost elektroenergetskog sistema i obezbijedio odgovor na sezonske oscilacije u proizvodnji. Ukazuje se na važnost modernizacije infrastrukture za prijem energije iz obnovljivih izvora, kao i razvoja balansa sistema koji bi podržao širenje kapaciteta zelene energije.

U oblasti saobraćaja dokument ukazuje da posebno u urbanim i turističkim sredinama postoji najveći potencijal za razvoj održive mobilnosti.

Kada je riječ o industriji, ocijenjeno je da trenutna potrošnja vodonika praktično ne postoji, pa je neophodno podsticati njegovu upotrebu, naročito u sektorima sa najvećim potencijalom za zamjenu fosilnih goriva. Podsjeća se da gasna infrastruktura u Crnoj Gori još nije razvijena, ali da bi planirani Jonsko-jadranski gasovod trebalo projektovati tako da omogući i transport vodonika.

Naglašena je potreba da se politike državne pomoći usmjere na rane projekte u oblasti vodoničnih tehnologija, uz poseban akcenat na održivost i smanjenje emisija. Dokument ističe važnost unapređenja tehnologija elektrolize, skladištenja i gorivnih ćelija, kao i integracije obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem. U tom kontekstu naglašava se značaj garancija o porijeklu energije i potreba za međunarodnim sistemom njihovog praćenja, kako bi se izbjegao negativan efekat povećanja emisija ili usporavanja elektrifikacije.

Posebno se naglašava značaj obrazovnog sistema, koji treba da obezbijedi kadar spreman za upravljanje tehnologijama vezanim za zeleni vodonik, uključujući tehničke, bezbjednosne i ekološke aspekte. Obezbjeđivanje visokih standarda bezbjednosti i pouzdane regulative prepoznato je kao preduslov za razvoj vodonične infrastrukture i tržišta, uz potrebu za kontinuiranom saradnjom institucija, privrede i krajnjih korisnika.

Privrednici su tokom diskusije pozitivno ocijenili Nacrt programa razvoja zelenog vodonika u Crnoj Gori ali i istakli izazove sa kojima ćemo se, prema njihovim riječima, susresti prilikom njegove implementacije. Među izazovima posebno ističu da Crna Gora trenutno nema viškove električne energije potrebne da se proizvede zeleni vodonik, pa pitaju po kojoj cijeni je treba uvoziti da bi ovaj proces bio isplativ. Iako se ističe bogatstvo potencijalima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, privrednici smatraju da ne treba očekivati veće nove investicije u ovu oblast, a razlog za to vide što obaveze koje nameće CBAM a destimulatino djeluju na ulagače. Zanimalo ih je da li se razmišlja o podsticajima proizvodnji i skladištenju vodonika.

Na sjednici je takođe usvojen Program rada Odbora za 2026. godinu.