Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore posvećenoj najavljenom Euro modelu saopšteno je da turistička privreda nije protiv povećanja zarada zaposlenih, već za predvidljivu, faznu i ekonomski održivu primjenu mjera, uz prethodno sagledavanje njihovog ukupnog efekta i uvođenja mjera za očuvanje konkurentnosti turizma. „Prije konačne primjene Euro modela potrebno je izraditi posebnu sektorsku analizu za turizam i ugostiteljstvo koja bi obuhvatila puni trošak rada, kompresiju zarada, uticaj na cijene i konkurentnost, zaposlenost, investicije, regionalne razlike i održivost poslovanja“, zaključeno je na sjednici.

Naime, mora se sagledati sposobnost turističke privrede da povećane troškove rada dugoročno finansira i ostane konkurentna na međunarodnom tržištu. Povećanje troška rada postaje pitanje ne samo profitabilnosti u ovoj izrazito radno intenzivnoj i sezonskoj djelatnosti, već i formiranja cijena, dužine poslovanja, zaposlenosti, investicija i, konačno, konkurentnosti destinacije. Riziku su posebno izloženi sezonski hoteli, mikro i mala preduzeća, planinski i ruralni objekti i turistička privreda na sjeveru Crne Gore, gdje je sezona kraća, popunjenost niža, logistički troškovi veći, a mogućnost povećanja cijena ograničenija.

„Naš cilj mora biti da zaposlenima obezbijedimo veći dohodak, ali i uslove u kojima će crnogorska turistička privreda moći te zarade da finansira na održiv način. Za turizam je ključno pitanje da li ćemo, nakon svih promjena i dalje moći da ponudimo turistički proizvod koji je kvalitetan, cjenovno konkurentan i dovoljno profitabilan da omogućava zapošljavanje, investicije i razvoj tokom cijele godine“, rekao je zamjenik predsjednika Odbora Luka Bulatović koji je vodio sjednicu.

Privrednici ukazuju na to da je mogućnost prenosa povećanih troškova na cijene turističkih usluga ograničena, jer se aranžmani za sezonu 2027. godine već ugovaraju ili su ugovoreni. Istovremeno, turističku privredu opterećuju rast drugih poslovnih, parafiskalnih i komunalnih troškova, kao i promjene vizne politike prema značajnim emitivnim tržištima koja čine 25% ukupnih dolazaka turista.

„Ako troškovi turističkog poslovanja u Crnoj Gori rastu brže nego kod naših konkurentskih destinacija, možemo li taj rast u potpunosti prenijeti na cijenu bez gubitka tržišta?“, pitaju se turistički poslenici i dodaju da je konkurentnost turizma već je opterećena kumulativnim efektima povećanja PDV-a na smještaj, rasta troškova rada, parafiskalnih i komunalnih obaveza, kao i promjena vizne politike prema pojedinim značajnim emitivnim tržištima.

Ocijenjeno je da u predloženom obliku i roku Euro model vodi ka manjem broju stalno zaposlenih u turističkim i ugostiteljskim preduzećima, kraćoj sezoni, zatvaranju dijela malih objekata i odlaganju investicija, sa najvećim rizikom u sezonskim objektima i na sjeveru. Politiku konkurentnosti turizma potrebno je voditi kao jedinstvenu i međuresorsku politiku, a ne kao zbir pojedinačnih fiskalnih, radnih, viznih i drugih mjera, smatraju privrednici.

Privrednici su tokom sjednice poručili da nijesu protiv povećanja zarada i unapređenja životnog standarda zaposlenih, ali smatraju da je neophodno pronaći održiv model koji istovremeno štiti radnike, radna mjesta, investicije i konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije.

Tokom rasprave istaknuto je da se efekti novih zakonskih rješenja moraju sagledati kroz konkretne finansijske pokazatelje i stvarne mogućnosti privrede. Poslodavci upozoravaju da bi značajan rast troškova rada, bez odgovarajućeg smanjenja ostalih opterećenja, mogao dovesti do pada profitabilnosti, dodatnog zaduživanja, smanjenja broja zaposlenih i odlaganja investicija. 

Privrednici su ukazali i na potrebu očuvanja opravdanih razlika u zaradama, u skladu sa stručnom spremom, iskustvom, odgovornošću, produktivnošću i kvalitetom rada. Smatraju da se politika zarada mora povezati sa rastom produktivnosti i unapređenjem poslovnog ambijenta, a ne zasnivati isključivo na povećanju troškova poslodavaca. 

Rast rashoda predstavlja izazov i za turističke organizacije i druge subjekte od značaja za razvoj destinacija, jer može smanjiti sredstva za promociju, projekte i aktivnosti kojima se podstiče turistička tražnja. Posebna pažnja potrebna je i za sjever Crne Gore, gdje kratka zimska sezona i ograničeni vremenski uslovi dodatno sužavaju prostor za prilagođavanje poslovanja.

Sekretarka Odbora, Sanja Marković  predstavila je preliminarnu analizu poslovanja sektora smještaja i ishrane, prema kojoj su poslovni prihodi u 2025. godini porasli za 6,6 odsto, dok je neto profitna stopa pala sa 5,9 na 2,7 odsto. Od 20 kompanija sa najvećom dobiti u 2024. godini, njih 14 ostvarilo je manju dobit u 2025, dok je kod 16 zabilježena niža neto profitna stopa. Ovi pokazatelji ukazuju da rast prihoda ne prati rast profitabilnosti, što ograničava mogućnosti privrede da apsorbuje dodatne troškove. Istakla je da rast zarada treba pratiti rast produktivnosti i smanjenje ostalih troškova, kako bi se očuvala konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije.

Privrednici su zaključili da je održiva turistička privreda preduslov dugoročnog rasta zarada, sigurnosti radnih mjesta i novih investicija. Zbog toga je neophodno da se odluke koje direktno utiču na sektor donose uz pravovremene konsultacije, transparentne analize i uvažavanje stvarnih tržišnih okolnosti.

Odbor za turizam poziva Vladu i nadležne institucije da bez odlaganja otvore suštinski dijalog sa predstavnicima privrede, kako bi se pronašlo rješenje koje omogućava bolji standard zaposlenih, održivo poslovanje kompanija i očuvanje konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije.

Nakon diskusije na sjednici, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva je razmotrio predlog zaključaka među kojima se izdvajaju da je održivost povećanja životnog standarda zaposlenih i rast zarada potrebno sagledavati u odnosu na rast produktivnosti, novostvorenu vrijednost i sposobnost privrede da finansira povećane troškove rada. Euro model treba posmatrati kao dio šire politike povećanja konkurentnosti privrede, a ne samo kao instrument povećanja zarada. Odbor inicira izradu procjene kumulativnog efekta fiskalnih, parafiskalnih i regulatornih mjera na turističku privredu, kako bi se njihov uticaj sagledao objedinjeno, a ne kroz pojedinačne mjere. Među zaključcima se navodi da je paralelno sa rastom troškova rada potrebno snažnije djelovati na rast produktivnosti turističke privrede, kroz digitalizaciju, tehnološka ulaganja, unapređenje poslovnih procesa, edukaciju zaposlenih i produženje turističke sezone. Inicira se da nadležne institucije, u saradnji sa turističkom privredom, definišu set kompenzacionih i razvojnih mjera te da je potrebno razmotriti smanjenje PDV-a na usluge smještaja na 10%, odnosno 7% van sezone i poreske olakšice za zaposlene koji rade tokom cijele godine, posebno na sjeveru Crne Gore, kao i zadržavanje stope poreza na dobit od 12%, za reinvestiranu dobit.

„Cilj ekonomske politike ne treba da bude izbor između rasta zarada i konkurentnosti turizma. Za turističku privredu ključno je obezbijediti poslovni ambijent koji omogućava poslodavcima da dugoročno finansiraju zarade definisane Euro modelom, zadrže kvalitetan kadar, nastave da investiraju i ostanu konkurentni na međunarodnom turističkom tržištu“, zaključeno je na sjednici.