Vjetroelektrana Gvozd ne samo da će doprinijeti smanjenju zavisnosti od uvoza, već će i generisati dodatne prihode kroz aukcije kapaciteta i prodaju zelenih sertifikata, čime se jača EPCG-ova pozicija na tržištu obnovljivih izvora energije

Poslovnu 2025. godinu zapamtićemo u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) kao jednu od najizazovnijih u skorijoj istoriji poslovanja. Ova godina obilježena je složenom mješavinom unutrašnjih operativnih pritisaka i vanjskih makroekonomskih faktora koji su direktno utjecali na stabilnost elektroenergetskog sistema zemlje. Kao neko ko je direktno uključen u procese vezane za trgovinu električnom energijom i upravljanje proizvodnjom, reći ću da je primarni izazov bio obezbjeđenje nedostajućih količina električne energije za pokrivanje potrošnje tokom cijele godine zbog osmomjesecnog zastoja TE Pljevlja i ekoloske rekonstrukcije ovog pogona. Ovaj deficit nije bio samo tehničko pitanje, već i finansijski teret koji je zahtijevao strateško upravljanje rizicima na međunarodnim tržištima, optimizaciju portfolija kupovine i prodaje, kao i kontinuirano praćenje volatilnih cijena na europskim burzama električne energije.

Pored ovog osnovnog operativnog izazova, 2025. godina obilježena je i značajnim investicionim projektima koji su istovremeno donijeli kratkoročne poteškoće, ali i dugoročne koristi za poslovanje EPCG. Među ključnim inicijativama ističemo dva velika projekta: ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Plevlja i izgradnju Vjetroelektrane Gvozd. Ovi projekti nisu samo tehnički poduhvati, već strateški koraci ka zelenoj tranziciji energetskog sektora Crne Gore, usklađivanju s EU standardima i poboljšanju konkurentnosti na regionalnom tržištu.

Kao što je svima poznato, termoelektrana Plevlja, dugogodišnji je stub EPCG-ovog proizvodnog portfolija, obezbjeđujući stabilan dio baznog opterećenja elektroenergetskog sistema. Međutim, njena privremena nedostupnost tokom rekonstrukcije – koja je trajala osam mjeseci – dramatično je pokazala njenu važnost i ulogu u nacionalnom energetskom bilansu. Bez doprinosa TE Plevlja, sistem je bio izložen većoj zavisnosti od hidroproizvodnje, koja je bila izrazito nepovoljna u 2025. godini. Naime, ostvarena proizvodnja iz hidroelektrana tokom prošle godine bila je samo 75% od planiranih količina, uslijed suše i nestabilnih hidroloških uslova karakterističnih za mediteransku klimu regije. Rezultat svih ovih faktora bio je deficit električne energije od 1.021 GWh za isti period, s finansijskom vrijednošću od 91,8 miliona eura. Ovaj deficit zahtijevao je intenzivno trgovanje na tržištu, gdje su EPCG trgovci morali da balansiraju između sigurnosti snabdevanja i minimizacije troškova.

S druge strane, oktobar 2025. doneo je početak izgradnje Vjetroelektrane Gvozd – projekta kojim će se povećati udio zelene energije u portfoliju EPCG. Ovaj park s vjetroturbinama snage 7 MW po stubu – najvećim instaliranim na kopnenom dijelu Europe – predstavlja veliki korak u diversifikaciji izvora električne energije. Svaka turbina posjeduje stub visine 115 metara i lopatice dužine 80 metara, pa je transport gabaritnih elemenata kroz našu zemlju bio logistički podvig koji je privukao pažnju regije, a očekuje se da probni rad počne početkom 2026. godine, pod uslovom da vremenski uslovi dozvole kontinuitet montaže. Iz poslovne perspektive, VE Gvozd ne samo da će doprinijeti smanjenju zavisnosti od uvoza, već će i generisati dodatne prihode kroz aukcije kapaciteta i prodaju zelenih sertifikata, čime se jača EPCG-ova pozicija na tržištu obnovljivih izvora energije (OIE).

Međutim, hronični problem koji već godinama opterećuje poslovanje EPCG jest konstantan porast potrošnje električne energije. Procjene pokazuju da je potrošnja u 2025. godini bila preko 100 GWh veća nego u 2024. godini. Cijene svih primarnih energenata – gasa, nafte uglja I drveta – znatno su porasle, što je kod potrošača izazvalo logičnu reakciju prelaska na električnu energiju kao najpouzdaniju i relativno najjeftiniju opciju. Crna Gora ostaje energetski izbalansirana na godišnjem nivou, ali bilo kakav pad hidroproizvodnje automatski aktivira mehanizme uvoza. Tu nastaje srž poslovnog izazova: cijene na evropskom spot tržištu bile su 2-3 puta više od referentnih cijena po kojima EPCG snabdiava domaćinstva i ostale kupce. Ova cjenovna razlika dovodi do situacije gdje se gubici ne mogu pokriti postojećim tarifnim modelom, stvarajući finansijski jaz koji ugrožava investicione planove i operativnu stabilnost.

Dio povećane potrošnje pokušavamo kompenzovati ubrzanom izgradnjom solarnih elektrana, čija dinamika izgradnje izgleda obećavajuće. Međutim, čak i s zadovoljavajućim tempom, solarne elektrane ne mogu u potpunosti pokriti kratkoročne deficite, posebno zbog sezonske zavisnosti od sunčevog zračenja. Stoga se nameće neophodnost implementacije višestrukih mjera: na kratkoročnom roku, povećanje cijene električne energije za krajnje kupce uz reformu modela snabdevanja (npr. veći udio tržišnih signala u tarifama); na srednjoročnom roku, optimizacija postojećih kapaciteta kroz digitalizaciju mreže i BESS (baterijske sisteme za skladištenje energije); a na dugoročnom roku, intenzivna izgradnja novih izvora – prvenstveno hidroelektrana, ali i solarnih i vjetroelektrana. Ova strategija nije samo reakcija na krizu, već dio šire vizije integracije u EU energetsko tržište.

Najveći vanjski šok za poslovanje EPCG, ali I za sve elektroprivrede zapadnog Balkana, došao je početkom 2026. godine i primjenom CBAM regulative (Carbon Border Adjustment Mechanism) na izvoz električne energije. I pored optimizma da bi Crna Gora mogla dobiti izuzetak kao kandidat za članstvo, Evropska komisija i Parlament potvrdili su punu primjenu. Iako su obećane izmjene regulative koje će ublažiti neke mjere, optimizam za potpuni izuzetak se nije ostvario. Od prvog dana, CBAM je izazvao pad interesovanja za otkup viškova iz zemalja WB6 (Western Balkans 6), jer kupci iz EU sada moraju platiti dodatne carinske troškove vezane za tzv ugljenični otisak. Cjenovni signali u WB6 regiji pali su za 50-100 €/MWh, što je niže od EU tržišta, dok su prihodi od aukcija prekograničnih kapaciteta drastično opali. Sve ovo će imati za posljedicu manje prihode elektroenergetskih kompanija u Crnoj Gori I regionu u odnosu na prethodni period.

U tom kontekstu, pozitivna vijest dolazi iz pregovora o poglavlju 15 – Energetika. Prema najavama Ministarstva, zatvaranje poglavlja neizbježno je jer je većina akcijskih planova implementirana, što predstavlja ključni korak ka EU integraciji. Sledeći prioriteti za Ministarstvo i Državu su pregovori s Europskom komisijom o ublažavanju CBAM-a za Crnu Goru: specifični uslovi za izuzimanje ili kompenzaciju, hitna primjena mjera za očuvanje konkurentnosti i revitalizacija investicija u sektor. Samo ovako ćemo vratiti interesovanje investitora, održati razvoj tržišta i optimalno valorizovati naš ogromni elektroenergetski potencijal – od hidra, vjetra i sunca do efikasne potrošnje.

Autor je izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom u EPCG, potpredsjednik Skupštine PKCG I predsjednik OU energetike i rudarstva