Upotrebom koštice masline kao biomase, solarne energije za navodnjavanje i kompostiranje otpada, dobijamo energetski samoodrživ sistem sa minimalnim otpadom i smanjenim emisijama štetnih gasova

Projekat „Bogatstvo iz otpada“, koji je inženjerski tim kompanije „Čelebić“ razvio u okviru programa Young Energy Europe 3.0, osvojio je prvo mjesto na takmičenju energetskih skauta i privukao pažnju stručne javnosti i evropskih institucija. Fokusiran na cirkularnu ekonomiju, obnovljive izvore energije i smanjenje ugljeničnog otiska u poljoprivredi i proizvodnji, ovaj projekat pokazuje kako se otpad može pretvoriti u vrijedan resurs. O ideji, motivaciji, tehničkim rješenjima i daljim planovima razgovarali za Glasnik je govorila Dubravka Vujović, jedna od autorki nagrađenog projekta.

Možete li nam ukratko opisati projekat „Bogatstvo iz otpada“ koji je osvojio prvo mjesto na takmičenju energetskih skauta, i šta Vas je motivisalo da ga kandidujete?

D. Vujović: Kompanija „Čelebić“ se odazvala pozivu Privredne komore za obuku Young Energy Europe i učestvovao je inžinjerski tim: arhitekte, Jelena Vešović i Dubravka Vujović i  Miloš Roganović, mašinski inžinjer. Nakon obuke bilo je potrebno  identifikovati mogućnosti za uštedu resursa i energije u kompaniji i u vidu projekta predstaviti mogućnosti za njihovu bolju iskorišćenost.

Projekat „Bogatstvo iz otpada“  predstavlja prezentovanje dvije takve ideje u funkcionisanju maslinjaka našeg povezanog privrednog društva i buduće uljare koje štede energiju i smanjuju ugljenični otisak.

Motivacija nam je bila želja za konstantnim unapređenjem projekata, a pogotovu u tako važnim sferama kao što su energetska efikasnost i smanjenje štetnih emisija.

Šta znači uloga energetskog skauta u okviru Young Energy Europe 3.0 programa, i kako je Vaš tim pristupio ovom izazovu?

D. Vujović: Energetski skauti u kompanijama se bave analizom potrošnje električne i toplotne energije, predlažu mjere za uštedu energije i predlažu na koje načine se mogu uvesti obnovljivi izvori energije i smanjiti emisija štetnih gasova. Oni se kao uzori posebno zalažu za borbu protiv klimatskih promjena. Mislimo da bi ovo bila novina u kompanijama u Crnoj Gori i da se u okviru svake kompanije  treba odrediti osoba ili tim koji se bavi ovom temom.

Bili smo veoma inspirisani kada smo se prijavili na obuku i imali smo u startu više ideja. Preciznije, imali smo ideju za svaki od projekata koji trenutno razvijamo. Tokom obuke koja je trajala 3 dana i tokom daljih istraživanja, odlučili smo se za dalji rad na ideji koja se odnosila na maslinjak.

Projekat se fokusira na optimizaciju energije u maslinjaku i budućoj uljari — možete li pojasniti koji konkretni koraci i tehnologije su u pitanju?

D. Vujović: „Čelebić Agrar“ se bavi podizanjem maslinjaka u Vranovićima u opštini Kotor i proizvodnjom maslinovog ulja u budućoj uljari. Plantaža maslina je zasađena i održava se tokom proteklih nekoliko godina, a izgradnja uljara je planirana u drugoj fazi. Obezbijeđena je sva potrebna dokumentacija za početak izgradnje.

Za navodnjavanje maslinjaka, odnosno za rad pumpi koje distribuiraju vodu iz bunarskih bušotina do rezervoara trenutno se koristi električna energija. Naša ideja je izgradnja fotonaponskog sistema koji bi pokretao pumpe i agregat koji su elementi u ovom sistemu navodnjavanja.

Druga projektna ideja se odnosila na grijanje tople vode koja je potrebna za proces proizvodnje, održavanje uljare i grijanje sanitarne tople vode za apartmane u kojima su smješteni radnici koji rade u maslinjaku i uljari. Grijanje vode putem električne energije mijenja kotao na biomasu, a biomasu dobijamo iz koštice masline koja je otpadni proizvod u procesu proizvodnje. Na ovaj način koristimo energiju koju sami proizvodimo na lokaciji, manje je kupljene energije i manje otpada.  Pored ponovne upotrebe koštice, ostatak otpada se planira koristiti kao prirodno đubrivo nakon procesa kompostiranja.

Koliko je važna cirkularna ekonomija u vašem pristupu poslovanju, i kako kroz ovaj projekat težite da otpad pretvorite u vrijedne resurse?

D. Vujović: Smatramo da u današnje vrijeme principima cirkularne ekonomije treba da teži svaka kompanija. Potrebno je fokusirati se na smanjenje potrošnje ograničenih resursa i izbacivanje stvaranja otpada iz sistema. Prema istraživanjima, cirkularna ekonomija može smanjiti emisiju štetnih gasova u atmosferu za 70% do 2030. godine. Jedan od načina na koji se cirkularna ekonomija može primijeniti u građevinarstvu (što je naša osnovna djelatnost) jeste izgradnja visoko energetski efikasnih objekata u kojima postoji dugoročno smanjenje potrošnje energije tokom eksplatacije, po čemu su naši objekti i prepoznati.  

Kroz ovaj projekat idemo korak dalje, i dajemo primjer kako se otpadni proizvod u proizvodnji maslinovog ulja može koristiti za proces proizvodnje toplotne energije. Ovim putem otvaramo pitanje koji su to ostali otpadni proizvodi kojima možemo naći novu namjenu, počevši od reciklaže građevinskog otpada i ponovne upotrebe građevinskih materijala kao što su na primjer čelične konstrukcije objekata koji više nisu u funkciji.

Koje ste najveće izazove prepoznali tokom rada na ovom projektu — tehničke, organizacione ili u integraciji sistema obnovljive energije?

D. Vujović: Rad na projektu je bio veoma interesantan a izazove koji su se odnosili na razumijevanje tehničkih sistema smo prevazilazili kroz komunikaciju sa kolegama, pošto u našoj kompaniji imamo multidisciplinarni tim iskusnih inžinjera. Najveći izazov će svakako biti realizacija projekta, naša koleginica i izvršna direktorica „Čelebić Agrara“ gospođa Ana Marđokić Radinović nam je pružila podršku savjetima i vodiće dalju implementaciju.  U svakom slučaju, naš cilj je da ovu ideju prezentujemo kao jedan od modela kako treba razvijati poslovanje u eri klimatskih promjena, da je svaka ušteda energije i štetnih gasova velika i da ima višestruku korist.

Kako će pobjeda na ovom takmičenju i predstavljanje projekta pred evropskim predstavnicima u Berlinu doprinijeti strategiji Čelebić holdinga u oblasti energetske efikasnosti i održivog poslovanja?

D. Vujović: Jedan od naših ciljeva je bio da razvijamo misao o cirkularnoj ekonomiji i održivom poslovanju i damo konkretne primjere kako se to može primijeniti na projektima koji su u toku. Takođe, projekti koje smo predložili mogu se razvijati na više načina i poslužiti kao smjernice za razvoj ideja sa sličnim ciljem – smanjenja emisija i ušteda energije.

Kompanija „Čelebić“ već odavno primjenjuje principe energetske efikasnosti na svim objektima koje gradi. To uključuje obaveznu primjenu toplotne izolacije koja je uvijek veće debljine od minimalne, pravilno rješavanje toplotnih mostova, ugradnju bravarije sa veoma niskim koeficijentima prolaza toplote i niskoemisionim staklima, pa sve do ugradnje sistema za grijanje i hlađenje toplotnim pumpama sa radom regulisanim BMS sistemom. Tokom prethodne godine na krovu hotela Voco instalirali smo malu solarnu elektranu priključne snage 570 kW.

Kompanija već ulaže u edukaciju inžinjera, prošle godine naših troje inžinjera je pohađalo kurs Energetske efikasnosti u organizaciji Univerziteta Crne Gore i Direktorata za energetsku efikasnost i položilo stručni ispit za vršenje energetskih pregleda zgrada.

Ova pobjeda i predstavljanje u Berlinu će nam svakako biti inspiracija za korake koji nam predstoje na putu ka realizaciji ideje, a iskustvo koje ćemo steći na konferenciji u Berlinu planiramo da primijenimo na naša dva velika projekta u Crnoj Gori – Verde Village i AMMA resort, kao i na sve ostale buduće projekte.

Gdje vidite sljedeće korake u primjeni rezultata projekta „Bogatstvo iz otpada“ — među Vašim poslovnim jedinicama, u širem sektoru poljoprivrede ili možda u regionalnoj energetskoj politici?

D. Vujović: Modeli upotrebe obnovljivih izvora energije koje predstavljamo u našem projektu nisu novina, oni su primjenjivi kako u poljoprivredi tako i u široj energetskoj politici na više načina.

Vjerujemo da će se nastaviti sa subvencionisanjem i promovisanjem ovakvih investicija, i organizacijom sličnih obuka i seminara.

U borbi protiv klimatskih promjena i u promovisanju naše zemlje kao ekološke, snaga zaista jeste u svima nama  a prvi korak je podizanje svijesti o zajedničkim izazovima koje nam nameću klimatske promjene.