Crna Gora mora da bude prepoznata kao zemlja u kojoj se do serifikata o usklađenosti poslovanja sa međunarodnim standardima dolazi uz prilagođavanje poslovanja sa najboljom svjetskom i evropskom praksom, poručeno je 22. februara sa sjednice Koordinacionog odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore.

Predsjednik Koordinacionog odbora prof. emeritus Milan J. Perović je istakao da je, nažalost, česta praksa da privredni subjekti bez prilagođavanja svog poslovanja standardima kupuju sertifikate da bi odgovorili zahtjevima tendera ili izvoza u evropske države.

– Sertifikat mora da se zaradi, usklađivanjem poslovanja organizacija sa najboljom svjetskom ili evropskom praksom. Kada se EU utvrdi da privrednik djeluje sa ovako kupljenim sertifikatima, on mu se oduzima i nestane sa tržišta. Moraju se rigorozno poštovati pravila – poručio je Perović, dodajući da je velika odgovornost na Akreditacionom tijelu Crne Gore (ATCG) da kontroliše sertifikacione kuće koje posluju u Crnoj Gori i validnost sertifikata koje one izdaju.

– Akreditaciono tijelo mora da se osposobi kadrovski i resursima kako bi moglo da preuzme ovakvu odgovornost – rekao je Perović.

Direktorica ATCG Anita Krulanović je istakla da ova institucija može da kontroliše samo kod njih akreditovana sertifikaciona tijela, ali ne i brojna regionalna koja posluju u našoj državi. Odgovornost za pomenutu kontrolu, smatra ona, jeste na drugim državnim službama.

– Nažalost, vrlo je mali broj organizacija u Crnoj Gori koje su sertifikovane od strane domaćih sertifikacionih kuća. I u ovoj oblasti je potrebno primijeniti slogan “Kupujmo domaće”, odnosno sertifikujmo se kod domaćih sertifikacionih tijela – rekla je Krulanović, dodajući da je postupak akreditacije izuzetno zahtjevan.

Neško Šćekić iz Instituta za standardizaciju Crne Gore smatra da se prodaja sertifikata ne smije dozvoliti jer ona obesmišljava lanac kvaliteta. Nigdje to nije izraženo kao u Crnoj Gori, dodaje on.

Međutim, na sjednici je ukazano da prema Zakonu o javnim nabavkama inostrana sertifikaciona tijela imaju isti status kao domaća, odnosno ne može biti ograničenja kod koga se može organizacija sertifikovati.

– Ne možemo stavljati barijere da drugi dolaze kod nas, ali je potrebno da se naša sertifikaciona tijela dokažu kako kod nas, tako i u regionu – rekao je Šćekić.

Istakli su da je neophodno inicirati kreriranje registra sertifikovanih organizacija u Crnoj Gori.

Razrešenju ove situacije može doprinijeti i Inicijativa za revitalizaciju infrastrukture kvaliteta koju je na istoj sjednici usvojio Koordinacioni odbor, a predviđa između ostalog i kreiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo ovim pitanjem.

Inicijativa će biti proslijeđena Komori i Vladi na razmatranje i usvajanje, nakon čega će biti realizovana kroz više projekata urađenih po međunarodnim standardima iz ove oblasti. Inicijativom je, između ostalog, predviđeno formiranje Asocijacije za standard i kvalitet, koja će pratiti pravila krovne evropske organizacije za kvalitet, sa sjedištem u Briselu, a što je veoma važno, s obzirom na to da je Crna Gora ‘’na vratima’’ Evropske unije.

Na kraju, direktorica ATCG Anita Krulanović govorila je više o akreditaciji na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou, te objasnila ulogu i značaj multilateralnih sporazuma u oblasti akreditacije.

Ona je posebno istakla činjenicu da je sistem akreditacije u Crnoj Gori  postao dio evropskog sistema akreditacije. Navodi da je ATCG potpisivanjem EA MLA Sporazuma, u domenu svojih nadležnosti, dalo puni doprinos procesu evropskih integracija Crne Gore, a posebno vezano za pregovaračko Poglavlje 1 –  Sloboda kretanja robe.

– Izvještaji i sertifikati naših akreditovanih laboratorija za ispitivanje, laboratorija za etaloniranje, medicinskih laboratorija, kontrolnih tijela i sertifikacionih tijela za proizvode priznati su kao relevantni i pouzdani i kao takvi se prihvataju širom EU – kazala je Krulanović.

Prema njenim riječima, potpisivanjem regionalnih (EA MLA) i međunarodnih (ILAC MRA i IAF MLA) multilateralnih sporazuma u oblasti akreditacije, ostvaruje se ne samo međusobno priznavanje ekvivalentnost nacionalnih sistema akreditacije, već se ujedno obezbjeđuje da izvještaji o ispitivanju/kontrolisanju/sertifikaciji izdati od tijela za ocjenjivanje usaglašenosti akreditovanih od nacionalnog akreditacionog tijela potpisnika MLA/MRA sporazuma bivaju prihvaćeni regionalno i globalno.

– Upravo na ovaj način akreditacija doprinosi uklanjanju tehničkih barijera u trgovini, jer pri protoku roba i usluga ne postoji potreba za sprovođenjem  ponovnog ili dodatnog postupka ocjenjivanja usaglašenosti – kazala je ona. Takođe, ističe, domaćim proizvođačima i pružaocima usluga olakšan je pristup evropskom tržištu, smanjeni su troškovi plasmana njihovih proizvoda i usluga, a mnogostruko uvećane mogućnosti i koristi za crnogorsku privredu.