Brojna privredna društva koja se bave drvopreradom možda neće ni dočekati primjenu Euro modela ukoliko im se ne obezbijedi sirovina za poslovanje, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore. Ukazano je da se ovaj sektor nalazi na ivici opstanka jer veliki broj drvoprerađivača nije dobio drvnu masu na posljednjem javnom pozivu, pa nemaju uslove za kontinuitet proizvodnje, što dovodi u pitanje i to da li će moći da zadrže deficitarni kadar.

Drvoprerađivači su stava da u takvim okolnostima, dodatno povećanje troškova rada može ih dovesti u još nepovoljniji položaj i ugroziti njihovu konkurentnost i opstanak.

Predsjednik Odbora, Milorad Potpara upozorio je na neodrživost aktuelnog modela poslovanja u drvoprerađivačkom sektoru, ističući da su privrednici veoma zabrinuti za budućnost poslovanja i opstanak radnih mjesta nakon 1. januara. On je naglasio da u sektoru ima oko 4.000 zaposlenih, te da bi nedostatak sirovine mogao dovesti do gašenja velikog broja privrednih subjekata. On je ukazao na specifične klimatske uslove na sjeveru Crne Gore, gdje sniježne padavine tokom nekoliko mjeseci otežavaju eksploataciju drvnih sortimenata, zbog čega smatra da predloženi model nije održiv. Takođe je upozorio da još nema novih raspodjela sirovine niti raspisanih tendera, iako Crna Gora raspolaže značajnim šumskim resursima, posebno na sjeveru. Izrazio je nezadovoljstvo što se predstavnici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, Ministarstvo i resorni ministar nijesu odazvali pozivu za razgovor sa privrednicima, ističući da je neophodno otvoreno razgovarati o problemima sa kojima se ovaj sektor suočava.

Na sjednici je poručeno da je neophodno hitno otvoriti pitanje novog javnog poziva za davanje šuma na korišćenje. Preduzeća ne mogu preuzimati nove obaveze i planirati povećanje troškova ukoliko nemaju sigurnost da će imati pristup osnovnoj sirovini za svoj rad.

Privrednici vjeruju da je zajednički interes države, zaposlenih i poslodavaca da drvoprerađivačka industrija opstane, da se razvija i da obezbjeđuje sve bolje uslove za svoje radnike. Ali da bi se do toga došlo, potrebno je da mjere ekonomske politike budu održive, postepene i usklađene sa realnim stanjem na terenu.

,,Euromodel može da bude održiv u drvopreradi samo ukoliko se obezbijedi redovno snabdijevanje sirovinom ali i omogući da drvoprerađivači dobiju sirovine po povoljnijim uslovima nego konkurencija iz okruženja“, saopšteno je na sjednici.

Predstavnici privrede upozorili su da se sektor drvoprerade već nalazi u ozbiljnoj krizi, te da bi dodatni troškovi poslovanja, bez istovremenog rješavanja postojećih problema, mogli dovesti do zatvaranja velikog broja preduzeća, posebno na sjeveru Crne Gore.

Podsjetili su da problemi traju godinama i da su povezani sa usvajanjem Zakona o šumama, koji, kako su naveli, nije bio praćen odgovarajućom analizom, strategijom i planom implementacije. Umjesto uspostavljanja stabilnog sistema, sektor se suočava sa produženom neizvjesnošću, dok privrednici i dalje nemaju jasne odgovore o tome kada će novo preduzeće „Crna Gora Šume“ početi sa radom i kako će se organizovati snabdijevanje sirovinom.

-Ne možemo dočekati početak nove godine bez jasnih odgovora i konkretnih rješenja. Obraćali smo se svim nadležnim institucijama, ali problem još nije riješen. Ako se hitno ne reaguje, pojedina preduzeća biće primorana da obustave proizvodnju i otpuste radnike – naveli su.

Takođe, drvoprerađivači se suočavaju sa visokim troškovima sirovine, dugim prekidima u proizvodnji i sve slabijom konkurentnošću na regionalnom tržištu. Prema njihovim riječima, u Beranama i Rožajama zatvoreno je oko 20 pilana, što jasno ukazuje na razmjere krize u ovom sektoru.

Naglasili su da unapređenje životnog standarda zaposlenih ne smije biti praćeno dodatnim opterećenjima koja privreda ne može da izdrži, naročito u okolnostima kada preduzeća već posluju pod otežanim uslovima.

- Ne možemo biti konkurentni ako sirovinu plaćamo skuplje nego konkurencija u okruženju, a istovremeno imamo veće troškove rada. Država mora sagledati stvarne troškove proizvodnje i pronaći rješenje koje će omogućiti opstanak domaćih preduzeća – poručili su.

Posebno su ukazali na posljedice višemjesečnih prekida u proizvodnji, navodeći da su pojedina preduzeća bila prinuđena da isplaćuju zarade i održavaju radnu snagu bez odgovarajućeg obima proizvodnje. Takva situacija dodatno ugrožava likvidnost firmi, njihovu sposobnost izmirivanja obaveza prema bankama i mogućnost obezbjeđivanja bankarskih garancija potrebnih za učešće na tenderima.

Poručili su da se prilikom kreiranja ekonomskih mjera uvaže specifičnosti privrednih grana i realne mogućnosti privrednika. Smatraju da se odluke koje utiču na troškove poslovanja moraju donositi uz razumijevanje položaja domaćih kompanija, posebno onih koje posluju u manje razvijenim sredinama i imaju ograničene mogućnosti ostvarivanja profita.

Probleme je istakla i grafička industrija, čiji su predstavnici upozorili da ne postoji dovoljno jasna strategija poslovanja za 2027. godinu. Rast troškova rada i poslovanja, kako je navedeno, dodatno slabi konkurentnost domaćih firmi u odnosu na preduzeća iz regiona, sa kojima se godinama bore za tržište.

Predstavnici štamparske djelatnosti naglasili su da su ulagali značajne napore kako bi održali konkurentnost, ali da bi novo povećanje troškova, bez odgovarajućih mjera podrške i jasne razvojne strategije, moglo dovesti do gašenja preduzeća i gubitka radnih mjesta.

Zajednički stav učesnika sastanka jeste da se najavljeni Euromodel ne može posmatrati odvojeno od stvarnih uslova u kojima posluju domaća preduzeća. Privrednici ne osporavaju potrebu za unapređenjem standarda zaposlenih, ali upozoravaju da se dodatna opterećenja ne mogu uvoditi bez prethodnog rješavanja problema koji već ugrožavaju opstanak proizvodnje.

-Drvoprerada ne može dočekati 1. januar bez obezbijeđene sirovine, jasnih tendera i konkretnih odgovora nadležnih institucija. Država najprije mora obezbijediti osnovne uslove za rad, redovno snabdijevanje sirovinom i konkurentne cijene, a tek potom pristupiti primjeni novih ekonomskih mjera. Bez hitne reakcije postoji ozbiljna opasnost od novih obustava proizvodnje, zatvaranja preduzeća i gubitka radnih mjesta, čime bi posljedice višegodišnje krize u šumarstvu i drvopreradi bile dodatno produbljene – zaključili su.