Uspostavljanje sistema proširene odgovornosti proizvođača (EPR) u Crnoj Gori zahtijevaće dobru saradnju državnih institucija, lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća i privrede, ali i prilagođavanje novog sistema mogućnostima i potrebama svake opštine. To je jedna od ključnih poruka radionice „Proširena odgovornost proizvođača proizvoda koji nakon upotrebe postaju otpad (EPR sistem) u lokalnim planovima za upravljanje otpadom“, održane 17. novembra u Privrednoj komori Crne Gore.
Radionicu su organizovali Zajednica opština Crne Gore, kancelarija GIZ-a u Crnoj Gori, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Privredna komora Crne Gore i RECOMONT, u okviru projekta „Cirkularna transformacija: Cirkularna ekonomija na Zapadnom Balkanu“. Cilj susreta bio je da se kroz predstavljanje zakonskog okvira i iskustava iz regiona razjasne obaveze i odgovornosti učesnika u sistemu, kao i načini na koje EPR treba uključiti u lokalne planove upravljanja otpadom.
Šefica Odsjeka za upravljanje otpadom u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ružica Brnović kazala je da je pred svim akterima zahtjevan posao uspostavljanja sistema koji neće moći da funkcioniše bez međusobne povezanosti i odgovornosti svih učesnika.
-Pred nama je veliki izazov da povežemo sve aktere u sistemu, državne institucije, lokalne samouprave, privredu i nevladin sektor. Iako je u prethodnom periodu ostvaren značajan napredak u oblasti upravljanja otpadom, kapaciteti opština nijesu isti i zato je važno da zajednički radimo na pronalaženju rješenja koja će biti primjenjiva u praksi - kazala je Brnović. Ona je ukazala i na pritisak koji donosi usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i obaveze u okviru Poglavlja 27, posebno imajući u vidu obim posla i veliki broj podzakonskih akata koje je potrebno donijeti u kratkom roku.

Da novi zakonski okvir mijenja dosadašnji način organizacije upravljanja otpadom, ukazala je i Milena Rmuš iz Privredne komore Crne Gore. Kako je navela, nove obaveze ne odnose se samo na proizvođače, već i na lokalne samouprave i komunalna preduzeća, zbog čega je važno da svi učesnici na vrijeme razumiju svoje uloge i način na koji treba da sarađuju.
-U tom procesu lokalni planovi upravljanja otpadom treba da budu osnova za usklađivanje aktivnosti privrede i javnih preduzeća – kazala je Rmuš.
Sekretarka Odbora za komunalne djelatnosti i životnu sredinu Zajednice opština Crne Gore Sanja Živković ocijenila je da su donošenjem zakona i pratećih podzakonskih akata stvoreni preduslovi za uspostavljanje EPR sistema, ali da sada predstoji njegov najvažniji dio, praktična primjena.
-Lokalne samouprave i komunalna preduzeća biće među ključnim partnerima u tom procesu, zajedno sa proizvođačima i njihovim organizacijama, koje će imati zakonsku obavezu da uspostave sistem proširene odgovornosti – naglasila je.
Živković je ukazala na to da još ima brojnih pitanja o tome kako će sistem funkcionisati u praksi, ko će preuzimati pojedine obaveze i na koji način će se organizovati saradnja. Upravo zbog toga, kako je navela, iskustva zemalja regiona mogu pomoći da se neke od tih nedoumica razriješe.
Savjetnica za cirkularnu ekonomiju u GIZ-u Jelena Peruničić podsjetila je da je cilj radionice da se o EPR sistemu razgovara iz perspektive onih koji će ga sprovoditi na lokalnom nivou.
- Umjesto zadržavanja na složenosti zakonodavnog okvira, učesnici će danas kroz praktične primjere i iskustva iz regiona imati priliku da sagledaju šta nove obaveze znače za opštine i komunalna preduzeća – rekla je Peruničić. Pozvala je prisutne da iznesu svoja pitanja, iskustva i predloge, koji mogu biti korisni i u budućem unapređenju zakonskih rješenja.
O pravnom okviru EPR sistema u Crnoj Gori, njegovoj vezi sa lokalnim planovima upravljanja otpadom i obavezama različitih učesnika govorila je ekspertkinja Maja Čolović Daul. Objašnjavajući kako sistem treba da funkcioniše, ukazala je na to da ne postoji jedno rješenje koje se može jednako primijeniti u svim opštinama. Model saradnje potrebno je prilagoditi lokalnim uslovima, raspoloživoj infrastrukturi, ljudskim i tehničkim kapacitetima, kao i finansijskim mogućnostima.
Kako je poručila, važno je da lokalne samouprave razumiju obaveze koje proizilaze iz zakona, ali i da pronađu način da ih postepeno uključe u svoj rad. Cirkularna ekonomija, kako je naglasila, nije samo ekološko pitanje već i ekonomija, pa je prilikom uspostavljanja sistema potrebno voditi računa o njegovoj isplativosti i dugoročnoj održivosti.

O tome kako EPR funkcioniše u praksi govorile su i predstavnice iz regiona. Direktorica KimTEC-a, organizacije proširene odgovornosti proizvođača za električni i elektronski otpad u Bosni i Hercegovini, Emina Hajdarević predstavila je iskustva u ugovaranju i saradnji sa lokalnim samoupravama i komunalnim preduzećima. Ekspertkinja Ivana Pavlović približila je iskustva Srbije, govoreći o saradnji sa lokalnim partnerima i razlikama između sistema proširene odgovornosti proizvođača u zemljama regiona i Crnoj Gori.
O budućem PRO sistemu za ambalažu i ambalažni otpad u Crnoj Gori govorila je direktorica RECOMONT-a Aneta Kankaraš, dok je završni stručni dio radionice bio posvećen tome kako obaveze i aktivnosti u okviru EPR sistema konkretno ugraditi u lokalne planove – od planiranja mjera i operativnih aktivnosti do proračuna i obezbjeđivanja potrebnih finansijskih sredstava.
Kroz plenarnu diskusiju učesnici su otvorili pitanja koja će pratiti početak primjene sistema i razmijenili mišljenja o tome kako prevazići organizacione, tehničke i finansijske prepreke. Zajedničko razumijevanje obaveza i pravovremeno usaglašavanje aktivnosti biće važni preduslovi da proširena odgovornost proizvođača zaživi u praksi, a ne ostane samo zakonska obaveza.





