Događaji  i vijesti

3
Podijelite
Poslovni ambijent

EPR sistem traži bolju saradnju opština, komunalnih preduzeća i privrede

EPR

Uspostavljanje sistema proširene odgovornosti proizvođača (EPR) u Crnoj Gori zahtijevaće dobru saradnju državnih institucija, lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća i privrede, ali i prilagođavanje novog sistema mogućnostima i potrebama svake opštine. To je jedna od ključnih poruka radionice „Proširena odgovornost proizvođača proizvoda koji nakon upotrebe postaju otpad (EPR sistem) u lokalnim planovima za upravljanje otpadom“, održane 17. novembra u Privrednoj komori Crne Gore.

Radionicu su organizovali Zajednica opština Crne Gore, kancelarija GIZ-a u Crnoj Gori, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Privredna komora Crne Gore i RECOMONT, u okviru projekta „Cirkularna transformacija: Cirkularna ekonomija na Zapadnom Balkanu“. Cilj susreta bio je da se kroz predstavljanje zakonskog okvira i iskustava iz regiona razjasne obaveze i odgovornosti učesnika u sistemu, kao i načini na koje EPR treba uključiti u lokalne planove upravljanja otpadom.

Šefica Odsjeka za upravljanje otpadom u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ružica Brnović kazala je da je pred svim akterima zahtjevan posao uspostavljanja sistema koji neće moći da funkcioniše bez međusobne povezanosti i odgovornosti svih učesnika.

-Pred nama je veliki izazov da povežemo sve aktere u sistemu, državne institucije, lokalne samouprave, privredu i nevladin sektor. Iako je u prethodnom periodu ostvaren značajan napredak u oblasti upravljanja otpadom, kapaciteti opština nijesu isti i zato je važno da zajednički radimo na pronalaženju rješenja koja će biti primjenjiva u praksi - kazala je Brnović. Ona je ukazala i na pritisak koji donosi usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i obaveze u okviru Poglavlja 27, posebno imajući u vidu obim posla i veliki broj podzakonskih akata koje je potrebno donijeti u kratkom roku.

EPR


Da novi zakonski okvir mijenja dosadašnji način organizacije upravljanja otpadom, ukazala je i Milena Rmuš iz Privredne komore Crne Gore. Kako je navela, nove obaveze ne odnose se samo na proizvođače, već i na lokalne samouprave i komunalna preduzeća, zbog čega je važno da svi učesnici na vrijeme razumiju svoje uloge i način na koji treba da sarađuju.

-U tom procesu lokalni planovi upravljanja otpadom treba da budu osnova za usklađivanje aktivnosti privrede i javnih preduzeća – kazala je Rmuš.

Sekretarka Odbora za komunalne djelatnosti i životnu sredinu Zajednice opština Crne Gore Sanja Živković ocijenila je da su donošenjem zakona i pratećih podzakonskih akata stvoreni preduslovi za uspostavljanje EPR sistema, ali da sada predstoji njegov najvažniji dio, praktična primjena.

-Lokalne samouprave i komunalna preduzeća biće među ključnim partnerima u tom procesu, zajedno sa proizvođačima i njihovim organizacijama, koje će imati zakonsku obavezu da uspostave sistem proširene odgovornosti – naglasila je.

Živković je ukazala na to da još ima brojnih pitanja o tome kako će sistem funkcionisati u praksi, ko će preuzimati pojedine obaveze i na koji način će se organizovati saradnja. Upravo zbog toga, kako je navela, iskustva zemalja regiona mogu pomoći da se neke od tih nedoumica razriješe.

Savjetnica za cirkularnu ekonomiju u GIZ-u Jelena Peruničić podsjetila je da je cilj radionice da se o EPR sistemu razgovara iz perspektive onih koji će ga sprovoditi na lokalnom nivou.

- Umjesto zadržavanja na složenosti zakonodavnog okvira, učesnici će danas kroz praktične primjere i iskustva iz regiona imati priliku da sagledaju šta nove obaveze znače za opštine i komunalna preduzeća – rekla je Peruničić. Pozvala je prisutne da iznesu svoja pitanja, iskustva i predloge, koji mogu biti korisni i u budućem unapređenju zakonskih rješenja.

O pravnom okviru EPR sistema u Crnoj Gori, njegovoj vezi sa lokalnim planovima upravljanja otpadom i obavezama različitih učesnika govorila je ekspertkinja Maja Čolović Daul. Objašnjavajući kako sistem treba da funkcioniše, ukazala je na to da ne postoji jedno rješenje koje se može jednako primijeniti u svim opštinama. Model saradnje potrebno je prilagoditi lokalnim uslovima, raspoloživoj infrastrukturi, ljudskim i tehničkim kapacitetima, kao i finansijskim mogućnostima.

Kako je poručila, važno je da lokalne samouprave razumiju obaveze koje proizilaze iz zakona, ali i da pronađu način da ih postepeno uključe u svoj rad. Cirkularna ekonomija, kako je naglasila, nije samo ekološko pitanje već i ekonomija, pa je prilikom uspostavljanja sistema potrebno voditi računa o njegovoj isplativosti i dugoročnoj održivosti.

EPR


O tome kako EPR funkcioniše u praksi govorile su i predstavnice iz regiona. Direktorica KimTEC-a, organizacije proširene odgovornosti proizvođača za električni i elektronski otpad u Bosni i Hercegovini, Emina Hajdarević predstavila je iskustva u ugovaranju i saradnji sa lokalnim samoupravama i komunalnim preduzećima. Ekspertkinja Ivana Pavlović približila je iskustva Srbije, govoreći o saradnji sa lokalnim partnerima i razlikama između sistema proširene odgovornosti proizvođača u zemljama regiona i Crnoj Gori.

O budućem PRO sistemu za ambalažu i ambalažni otpad u Crnoj Gori govorila je direktorica RECOMONT-a Aneta Kankaraš, dok je završni stručni dio radionice bio posvećen tome kako obaveze i aktivnosti u okviru EPR sistema konkretno ugraditi u lokalne planove – od planiranja mjera i operativnih aktivnosti do proračuna i obezbjeđivanja potrebnih finansijskih sredstava.

Kroz plenarnu diskusiju učesnici su otvorili pitanja koja će pratiti početak primjene sistema i razmijenili mišljenja o tome kako prevazići organizacione, tehničke i finansijske prepreke. Zajedničko razumijevanje obaveza i pravovremeno usaglašavanje aktivnosti biće važni preduslovi da proširena odgovornost proizvođača zaživi u praksi, a ne ostane samo zakonska obaveza.

Komentari

Dodajte svoj komentar

Učitavanje...
Učitavanje komentara...

Povezani događaji i vijesti

Centralni registar ključan za uređenje tržišta računovodstvenih usluga
Poslovni ambijent

Centralni registar ključan za uređenje tržišta računovodstvenih usluga

Na sjednici Grupacije računovodstvenih firmi, održanoj 10. novembra, razmatrane su ključne aktivnosti usmjerene na unapređenje poslovnog ambijenta, jačanje profesionalnih standarda i unapređenje položaja računovodstvene djelatnosti, sa posebnim fokusom na predstavljanje Plana rada Grupacije za period oktobar 2026 – jun 2027. godine i pitanje uspostavljanja Centralnog registra računovodstvenih agencija.

Privrednici traže održiva rješenja za rast zarada i snažniju podršku domaćoj proizvodnji
Poslovni ambijent

Privrednici traže održiva rješenja za rast zarada i snažniju podršku domaćoj proizvodnji

Rast troškova poslovanja i neizvjesnost u pogledu efekata Euro modela dodatno opterećuju poljoprivredu i prehrambenu industriju, zbog čega je neophodno da se ekonomske mjere kreiraju uz uvažavanje realnih mogućnosti privrede. Ovo je poručeno na sjednici Odbora Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG, održanoj 4. novembra u hotelu Onogošt u Nikšiću.

Potrebna snažnija podrška metalskoj industriji, veća budžetska izdvajanja i intenzivnije povezivanje privrednika
Poslovni ambijent

Potrebna snažnija podrška metalskoj industriji, veća budžetska izdvajanja i intenzivnije povezivanje privrednika

Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore Crne Gore je na sjednici održanoj 3. novembra razmotrio rezultate realizovanih programa podrške metalskoj industriji, planirane mjere Ministarstva ekonomskog razvoja, kao i mogućnosti unapređenja konkurentnosti domaćih kompanija kroz veća budžetska izdvajanja, inovacije i energetsku efikasnost. Na sjednici je predstavljena i infrastruktura i mogućnosti koje privredi pruža Makerspace „i2 Space“, namijenjen razvoju i testiranju novih proizvoda i proizvodnih procesa.

Privreda insistira na sastanku sa premijerom
Poslovni ambijent

Privreda insistira na sastanku sa premijerom

Prošlo je 44 dana od kada je najavljen novi model povećanja zarada - EURO MODEL. Vlada je za sprovođenje tog modela utvrdila set od šest zakona koji predviđa izmjene radnog i poreskog zakonodavstva, ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, kao i izmjene finansiranja lokalnih samouprava. Budući da je izostala uobičajena procedura u pripremi predloga zakona, Privredna komora je u nekoliko navrata uputila poziv predsjedniku Vlade za sastanak, prvi put 24. septembra.