Događaji  i vijesti

3
Podijelite
Poslovni ambijent

Bez investicija i modernizacije nema oporavka metaloprerađivačke industrije

DSC_6756

Na sjednici Odbora metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore Crne Gore, održanoj 23. decembra, razmotreno je poslovanje ovog sektora u prethodnoj godini, a predstavljen je i Program rada Odbora za 2026. godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Slobodan Stanić, a u radu su učestvovali potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović, direktor Sektora za istraživanja i analize Miljan Šestović i sekretarka Odbora Marija Milačić.

Tokom sjednice razmotreno je stanje i perspektiva ovog sektora u kontekstu ukupnih ekonomskih kretanja u Crnoj Gori. Konstatovano je da se ekonomski rast u posljednjem periodu dominantno oslanja na potrošnju i turizam, dok je doprinos prerađivačke industrije, a posebno metalurgije i metaloprerađivačke industrije, i dalje ograničen. I pored pojedinih pokazatelja rasta, ocijenjeno je da je riječ o tzv. „mekom rastu“, koji ne počiva na jačanju proizvodnje, izvoza i investicija.

Ukazano je da se sektor metalurgije i metaloprerađivačke industrije već duži niz godina suočava sa strukturnim izazovima, što se odražava kroz pad proizvodnje, slabu investicionu aktivnost i visoku uvoznu zavisnost. Posebno je naglašeno da pokrivenost uvoza izvozom dostiže istorijski nizak nivo, što dodatno potvrđuje slabost domaće proizvodne baze. U periodu od januara do septembra 2025. godine zabilježen je pad izvoza metala i metalnih proizvoda, dok je uvoz zadržao visok nivo, što ukazuje da domaća industrija ne uspijeva da odgovori potrebama tržišta.

Učesnici sjednice ocijenili su da sektor i dalje funkcioniše u uslovima povišenih troškova energije i sirovina, ograničenog pristupa finansiranju, zastarjele tehnološke opreme i izraženog nedostatka kvalifikovane radne snage. Dodatni izazov predstavlja nedovoljna povezanost obrazovnog sistema sa potrebama privrede, kao i migracije radne snage, koje dugoročno utiču na produktivnost i konkurentnost industrije. Posebno je istaknuta potreba za stabilnijim i predvidivijim regulatornim okvirom, kao i kvalitetnijim dijalogom između institucija i privrede u procesu donošenja zakonskih rješenja.

Tokom sjednice naglašeno je da, uprkos postojećim ograničenjima, metalurgija i metaloprerađivačka industrija posjeduju značajan razvojni potencijal. Taj potencijal se prije svega ogleda u mogućnostima modernizacije proizvodnje, digitalizacije procesa, unapređenja energetske efikasnosti i snažnijeg uključivanja sektora u projekte zelene tranzicije. Istaknuta je i potreba za jačanjem prerade i proizvodnje proizvoda veće dodate vrijednosti, kao i za razvojem programa stručnog i dualnog obrazovanja u saradnji sa obrazovnim institucijama.

Zaključeno je da je za dugoročni oporavak i jačanje konkurentnosti sektora neophodna jasna i dosljedna industrijska politika, usmjerena na podsticanje investicija, tehnološko unapređenje i razvoj kadrovskih potencijala.

Na sjednici je razmotren i usvojen Program rada Odbora za 2026. godinu koji će kroz kontinuirani dijalog sa nadležnim institucijama, doprinijeti kreiranju mjera koje će obezbijediti održiv razvoj metalurgije i metaloprerađivačke industrije u Crnoj Gori.

Na kraju, predsjednik Odbora Slobodan Stanić informisao je privrednike o Konkursu za dodjelu nagrada Privredne komore Crne Gore za 2025. godinu. Pozvao je sve da dostave svoje predloge do 20. februara 2026. godine, a nagrade će biti dodijeljene 21. aprila 2026. godine na Dan Komore.

Komentari

Dodajte svoj komentar

Učitavanje...
Učitavanje komentara...

Povezani događaji i vijesti

Turistička privreda insistira: Konkurentnost turističke destinacije ne smije biti ugrožena Euro modelom
Poslovni ambijent

Turistička privreda insistira: Konkurentnost turističke destinacije ne smije biti ugrožena Euro modelom

Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore posvećenoj najavljenom Euro modelu saopšteno je da turistička privreda nije protiv povećanja zarada zaposlenih, već za predvidljivu, faznu i ekonomski održivu primjenu mjera, uz prethodno sagledavanje njihovog ukupnog efekta i uvođenja mjera za očuvanje konkurentnosti turizma. „Prije konačne primjene Euro modela potrebno je izraditi posebnu sektorsku analizu za turizam i ugostiteljstvo koja bi obuhvatila puni trošak rada, kompresiju zarada, uticaj na cijene i konkurentnost, zaposlenost, investicije, regionalne razlike i održivost poslovanja“, zaključeno je na sjednici.

Bez održive privrede nema ni održivog rasta zarada
Poslovni ambijent

Bez održive privrede nema ni održivog rasta zarada

Na sjednici Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore posvećenoj najavljenom Euro modelu ocijenjeno je da svako povećanje troškova rada mora biti sagledano u kontekstu ukupnih troškova poslovanja, prometa, cijena, konkurencije, zaposlenosti i investicija.

Zaštiti domaće proizvođače i njihovu konkurentnost
Poslovni ambijent

Zaštiti domaće proizvođače i njihovu konkurentnost

Primjena Euromodela proizvešće rast troškova i pad cjenovne konkurentnosti u crnogorskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Ovaj sektor biće najpogođeniji primjenom navedene reforme koja, između ostalog, predviđa značajno povećanje zarada u Crnoj Gori bez rasta produktivnosti, što privrednici ocjenjuju neodrživim i traže da se u razgovoru sa donosiocima odluka iznađe kompromisno rješenje koje će omogućiti rast zarada bez izazivanja inflacije i ugrožavanja poslovanja, saopšteno je sa sjednice Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore.

Euro model u praksi: Tri ilustrativna scenarija na primjeru hipotetičke kompanije sa 10 zaposlenih
Poslovni ambijent

Euro model u praksi: Tri ilustrativna scenarija na primjeru hipotetičke kompanije sa 10 zaposlenih

Privredna komora Crne Gore od najave „Euro modela“ intenzivno razgovara sa privrednicima i sektorskim udruženjima o očekivanim efektima predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede. Privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i životnog standarda građana. Međutim, održiv rast plata mora pratiti rast produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnost kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada.