Prostornim planiranjem mora se zaštiti poljoprivredno i šumsko zemljište ugroženo prenamjenom i izgradnjom. Neophodno je da se ova negativna tendencija zaustavi, ocijenjeno je na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora udruženja šumarstva i drvoprerade, grafičke i izdavačke djelatnosti i Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije, organizovanoj 29. marta u okviru javne rasprave o Nacrtu prostornog plana Crne Gore.

Sjednicu je su vodili predsjednici pomenutih odbora Milovan Gojković i Milutin Đuranović a u radu su pored članova učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, predstavnici resornih ministarstava i Radnog tima za izradu Nacrta.

Predsjednik Gojković je istakao da je planiranje prostora od izuzetnog značaja za drvoprerađivače, jer brojni privrednici u sektoru žele da izgrade nove pogone i prošire proizvodnju, ali ih u tome blokira izostanak planske dokumentacije.

Predsjednik Đuranović je ukazao na trend “betonizacije” poljoprivrednog zemljišta i nada se da će Prostorni plan dati smjernice za zabranu podizanja hala, osim za potrebe poljoprivredne proizvodnje, na tim područjima, jer ćemo, ukoliko se to ne učini, ostati bez najvrjednijeg resursa, zemlje za poljoprivrednu proizvodnju.

Rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović je istakla otvorenost Nacrta za sugestije i korekcije koje dolaze iz privrede. Prema njenim riječima, Prostorni plan je najviši akt ovog tipa koji će omogućiti/pomoći realizaciju veoma važnih projekata za razvoj naše države.

– Poljoprivreda ima multifunkcionalnu ulogu u razvoju Crne Gore koja je, nažalost, bila zapostavljena u prethodnom periodu. Neophodna je mnogo jača podrška razvoju ovog sektora. U skladu sa Strategijom razvoja poljoprivrede do 2028. godine, ciljevi i preporuke obuhvaćene Planom su, između ostalog, jačanje konkurentnosti poljoprivrede, obezbjeđenje hrane za stanovništvo i izvoz, zaštita zemljišta, povećanje obima (organske) proizvodnje i njeno stimulisanje u sjevernom regionu, smanjenje uvozne zavisnosti, podrška agroinvoacijama, očuvanje autohtonih proizvoda – navela je Jovanović.

Prema njenim riječima, neophodno je stvarati povoljne uslove za razvoj sela uz stimulisanje poljoprivredne djelatnosti, čemu može da doprinese bolje korišćenje IPARD fondova. Takođe plan prepoznaje da Crna Gora ima mnogo resursa za razvoj ruralnog, eko i etno turizma u kombinaciji sa razvojem poljoprivrede. Jovanović ističe i da marikultura u navedenom planskom periodu mora biti visoko održiva djelatnost, uz zaštitu morske sredine.

Govoreći o šumarstvu i drvnoj industriji, ona je istakla potrebu da se moramo odgovorno ponašati prema ograničenom drvnom resursu, uz snažnije orijentisanje na proizvodnju finalnih proizvoda, uz zaustavljanje bespravne sječe i izvoza sirovine.

– Potrebno je integralno planiranje, sprečavanje konflikta u prostoru i zaštita šumskog i poljoprivrednog zemljišta od prenamjene. U svim sektorima privrede moramo više proizvoditi i izvoziti gotove proizvode – apostrofirala je Jovanović.

Ona je takođe ukazala na neophodnost podrške sistema i svih institucija u njemu, a prije svega Vlade, kako bi se sveobuhvatnim razvojem planova doprinijelo i razvoju cijele Crne Gore. Dodatno, smatra Jovanović, upravljanje poljoprivrednim zemljištem mora biti povjereno Ministarstvu poljoprivrede, a ne Ministarstvu prostornog planiranja.

U diskusiji koja je uslijedila, privrednici su isticali barijere u njihovom poslovanju zbog planske dokumentacije i izostanka urbanističko tehničkih uslova za proširenje njihovih kapaciteta. Oni vjeruju da će Prostorni plan doprinijeti razvoju ovih djelatnosti, ukoliko se navedene barijere otklone ili umanje.

– Urbanističko tehnički uslovi su veoma važni za drvoprerađivače, a posebno one koji učestvuju u javnim pozivima za dodjelu šuma putem koncesija. Jako je važno podizati proizvodne kapacitete u ovoj grani – rečeno je na sjednici. Pojedini privrednici su ukazali na mogućnost primjene člana 218a važećeg Zakona o planiranju i izgradnji objekata koji, između ostalog propisuje, mogućnost da se, do donošenja plana generalne regulacije, za izgradnju objekata proizvodnje ili prerade koji zapošljavaju 50 radnika i više, urbanističko tehnički uslovi mogu izdati aktom Vlade u skladu sa planskim dokumentom višeg reda.

Oni su pozvali sve opštine da u svojim lokalnim planovima jasno opredjele zemljište za industrijske zone kako bi se na tim područjima podizali pogoni, a ujedno zaštitilo poljoprivredno zemljište. Apeluju na snaženje proizvodnih djelatnosti i bolju pripremu za korišćenje IPARD-a, kako bi se značajnija sredstva iz evropskih fondova plasirala u crnogorsku poljoprivredu. Privrednici smatraju da Prostorni plan može doprinijeti reformi cijelog sistema u ovim oblastima i pozdravljajuu najavljeno donošenje novog zakona o poljoprivrednom zemljištu koje će dodatno zaštititi ovaj vrijedan resurs. Posebno je istaknuto da od nekadašnjih 500 000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori, sada ima svega 250 000 ha, jer se računa samo ono koje je aktivirano-korišćeno, te da se na njemu ne smiju graditi neproduktivni sadržaji. Dotakli su se i sve zastupljenijeg postavljanja solarnih panela uz ocjenu da se to ne smije dozvoliti na poljoprivrednom zemljištu.

Na kraju, Jovanović je pozvala sve privrednike da dostave svoje predloge i sugestije, a Javna rasprava o Nacrtu prostornog plana Crne Gore i Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu traje do 29. aprila.