Događaji  i vijesti

0
Podijelite
Poslovni ambijent

Stabilni ekonomski trendovi

DSC_2265

Odbor udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore razmotrio je 20. decembra informacije o makroekonomskim kretanjima iz Biltena Centralne banke Crne Gore kao i o stanju na tržištu kapitala i osiguranja u trećem kvartalu ove godine. Razmotren je i Program rada Odbora za 2025. godinu.

Makroekonomska kretanja

Bratislav Vukčević istakao je ključne trendove i pokazatelje iz Biltena Centralne banke Crne Gore za oktobar 2024. godine. On je kazao da je inflacija u Crnoj Gori u septembru dostigla poželjan nivo, što ukazuje na stabilizaciju cijena i povoljnije ekonomske prilike. Industrijska proizvodnja je zabilježila oporavak na mjesečnom nivou, uprkos ukupnom padu tokom godine, dok se na tržištu rada nastavlja trend smanjenja nezaposlenosti, iako je mjesečna zaposlenost pokazala određene oscilacije.

U finansijskom sektoru zabilježen je značajan rast kreditne aktivnosti banaka i depozita građana, što govori o jačanju povjerenja u finansijski sistem. Posebno je naglasio pozitivne tokove stranih direktnih investicija, koje kontinuirano rastu, čime potvrđuju atraktivnost Crne Gore kao destinacije za kapital. U turističkom sektoru, uprkos manjem ukupnom broju dolazaka, kolektivni smještaj je pokazao rast, što sugeriše promjene u navikama turista i potencijal za dalji razvoj ove oblasti.

– Sveukupno, imamo stabilne ekonomske trendove uz izazove koji zahtijevaju strateško planiranje i održavanje fiskalne i finansijske stabilnosti. Inflacija je u septembru smanjena na poželjan nivo, što odražava stabilizaciju cijena, dok tržište rada bilježi nastavak smanjenja nezaposlenosti uprkos mjesečnim fluktuacijama – kazao je on.

Tržište kapitala

Danilo Gluščević iz Komisije za tržište kapitala istakao je da Izvještaj za treći kvartal 2024. godine ukazuje na mješovite trendove u razvoju tržišta kapitala. S jedne strane, pozitivni pomaci su evidentni u pogledu ukupne vrijednosti transakcija na Montenegroberzi, koja održava stabilnost i likvidnost tržišta. Takođe, tržišna kapitalizacija je zabilježila rast u odnosu na uporedni period prethodne godine, čime se potvrđuje povjerenje investitora u domaće tržište. Korporativne aktivnosti su bile značajne, s obzirom na povećanje kapitala kroz emisije hartija od vrijednosti, pri čemu je najveći udio ostvaren pretvaranjem duga u akcijski kapital. Vanberzanske (OTC) transakcije, organizovane od strane Centralnog Klirinško Depozitarnog Društva, dodatno su doprinijele ukupnom prometu i osigurale širenje aktivnosti izvan standardnog berzanskog trgovanja.

S druge strane, negativni trendovi su zabilježeni u broju zaključenih transakcija, koji je u padu u odnosu na prethodnu godinu, te u vrijednostima berzanskih indeksa MNSE10 i MONEX. Ove promjene reflektuju određene izazove na tržištu, kao što su smanjena aktivnost investitora u pojedinim segmentima i moguće preusmjeravanje fokusa na vanberzansko trgovanje.

Imported from WordPress


Tržište osuguranja

Mirjana Bošnjak, Agencija za nadzor osiguranja prezentovala je Izvještaj o stanju na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za treći kvartal 2024. sa pregledom ključnih trendova u osiguravajućem sektoru, ukazujući na stabilan rast i promjene u strukturi premije.

Prema njenim riječiima, ukupna fakturisana bruto premija nastavila je rast, vođena prvenstveno neživotnim osiguranjima, koja čine većinu ukupne premije. Istovremeno, premije životnih osiguranja bilježe značajan porast učešća, što odražava povećano interesovanje za dugoročnu finansijsku sigurnost. Finansijski rezultati pokazuju rast ukupne aktive i pasive društava za osiguranje, pri čemu su dugoročna finansijska ulaganja i rezervisanja ključni elementi bilansa. Iako je ukupna dobit prije oporezivanja nešto manja u poređenju s prethodnom godinom, sveukupni rezultati ukazuju na održivost sektora.

– Tržište osiguranja u Crnoj Gori nastavlja da bilježi stabilan razvoj i povećanje interesa građana i kompanija za osiguravajuće proizvode, čime doprinosi jačanju ekonomske sigurnosti i stabilnosti u zemlji.

Na kraju, predsjednik Odbora Miloš Miketić predstavio je program rada OU za 2025. godinu, koji će se fokusirati na unapređenje poslovnog ambijenta, s naglaskom na praćenje i unapređivanje zakonske regulative. Istakao je važnost nastavka aktivnosti na donošenju Zakona o potrošačkim kreditima, čije se usvajanje očekuje do kraja godine. Miketić je naglasio da je ključni izazov jačanje glasa privrede u donošenju i primjeni zakonskih rješenja.

Poseban akcenat stavljen je na saradnju sa državnim organima i institucijama, uključujući Ministarstvo finansija, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Poresku upravu, te Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ta saradnja, kako je naveo, već donosi određene pomake, posebno u oblasti poreske regulative i osiguravanja povoljnijeg poslovnog okruženja.

On je istakao i značaj digitalizacije, napominjući kako su najavljene inicijative poput uvođenja digitalnog potpisa važan korak ka modernizaciji poslovnih procesa. Dodao je da će ESG (ekološko, društveno i upravljačko upravljanje) postati sve važniji segment rada, te da se očekuje aktivnije uključivanje institucija u tom pravcu.

Konačno, planirano je da odbor intenzivira saradnju s drugim odborima Privredne komore, čime bi se stvorila sinergija i maksimalno iskoristili resursi za ostvarivanje zajedničkih ciljeva. Miketić je zaključio da će sve te aktivnosti predstavljati dobar temelj za dalji razvoj privrede i unapređenje poslovnog okruženja u narednom periodu.

Komentari

Dodajte svoj komentar

Učitavanje...
Učitavanje komentara...

Povezani događaji i vijesti

Turistička privreda insistira: Konkurentnost turističke destinacije ne smije biti ugrožena Euro modelom
Poslovni ambijent

Turistička privreda insistira: Konkurentnost turističke destinacije ne smije biti ugrožena Euro modelom

Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore posvećenoj najavljenom Euro modelu saopšteno je da turistička privreda nije protiv povećanja zarada zaposlenih, već za predvidljivu, faznu i ekonomski održivu primjenu mjera, uz prethodno sagledavanje njihovog ukupnog efekta i uvođenja mjera za očuvanje konkurentnosti turizma. „Prije konačne primjene Euro modela potrebno je izraditi posebnu sektorsku analizu za turizam i ugostiteljstvo koja bi obuhvatila puni trošak rada, kompresiju zarada, uticaj na cijene i konkurentnost, zaposlenost, investicije, regionalne razlike i održivost poslovanja“, zaključeno je na sjednici.

Bez održive privrede nema ni održivog rasta zarada
Poslovni ambijent

Bez održive privrede nema ni održivog rasta zarada

Na sjednici Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore posvećenoj najavljenom Euro modelu ocijenjeno je da svako povećanje troškova rada mora biti sagledano u kontekstu ukupnih troškova poslovanja, prometa, cijena, konkurencije, zaposlenosti i investicija.

Zaštiti domaće proizvođače i njihovu konkurentnost
Poslovni ambijent

Zaštiti domaće proizvođače i njihovu konkurentnost

Primjena Euromodela proizvešće rast troškova i pad cjenovne konkurentnosti u crnogorskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Ovaj sektor biće najpogođeniji primjenom navedene reforme koja, između ostalog, predviđa značajno povećanje zarada u Crnoj Gori bez rasta produktivnosti, što privrednici ocjenjuju neodrživim i traže da se u razgovoru sa donosiocima odluka iznađe kompromisno rješenje koje će omogućiti rast zarada bez izazivanja inflacije i ugrožavanja poslovanja, saopšteno je sa sjednice Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore.

Euro model u praksi: Tri ilustrativna scenarija na primjeru hipotetičke kompanije sa 10 zaposlenih
Poslovni ambijent

Euro model u praksi: Tri ilustrativna scenarija na primjeru hipotetičke kompanije sa 10 zaposlenih

Privredna komora Crne Gore od najave „Euro modela“ intenzivno razgovara sa privrednicima i sektorskim udruženjima o očekivanim efektima predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede. Privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i životnog standarda građana. Međutim, održiv rast plata mora pratiti rast produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnost kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada.