Odboru udruženja energetike i rudarstva Privredne komore predstavljen je Nacrt prostornog plana Crne Gore na sjednici organizovanoj u proširenom sastavu, koja je održana 26. marta. Sjednica je održana u okviru javne rasprave o ovom krovnom planskom dokumentu, kao i o Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.

Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Nikola Kovačević, uz podršku sekretara Ranka Vukmirovića, a u radu su, pored članova, učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, državna sekretarka Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Marina Izgarević Pavićević, predstavnici resornih ministarstava, te članovi Radnog tima na čelu sa rukovoditeljkom izrade Prostornog plana Svetlanom Jovanović.

Predsjedavajući Nikola Kovačević je pojasnio da se javna rasprava trenutno odvija kroz tematske okrugle stolove u organizaciji Komore koji će obuhvatiti najznačajnije sektore privrede.

– Cilj ovih događaja je da privrednici od članova Radnog tima za izradu PPCG budu upoznati sa predviđenim planskim rješenjima, efektima planiranja, kao i o potencijalima, ograničenjima, mogućim izazovima u načinu korišćenja prostora i razvoju različitih privrednih djelatnosti, uz mogućnost da daju svoje komentare i sugestije na predviđena rješenja – saopštio je Kovačević.

Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Marina Izgarević Pavićević istakla je da Prostorni plan Crne Gore predstavlja najvažniji strateški planski dokument kojim se određuju državni ciljevi i mjere dugoročnog prostornog razvoja.

– Ovaj horizont našeg razvoja, koji obuhvata period od 2020. do 2040. godine, moramo vrlo oprezno i pažljivo “isprogramirati”, kako bismo predvidjeli sve buduće projekte od kojih će država imati koristi i koji će sa energetskog aspekta biti održivi i prihvatljivi. Energetika je vrlo važna, jer se ova oblast vidi kao pokretač razvoja nacionalne ekonomije – kazala je državna sekretarka, pojasnivši da javna rasprava traje 90 radnih dana, sve do 29. aprila, te da su u prvom njenom dijelu održani skupovi u svim opštinama.

Svetlana Jovanović je istakla veliku obavezu koja je bila na Radnom timu da, uz uvažavanje sugestija privrednika, što bolje definiše strateške okvire i otvori prostor za realizaciju svih značajnih projekata za razvoj države.

– Zadatak Prostornog plana je da, na najbolji mogući način, pruži strateški okvir za djelovanje u privredi uz zaštitu prostora. Strateška odrednica ovog plana su energetski razvoj i razumna eksploatacija mineralnih sirovina, i to ne po cijenu narušavanja zdravlja ijednog čovjeka – kazala je ona.

Glavne strateške smjernice i ciljeve Prostornog plana u oblasti energetike predstavio je dr Zoran Miljanić, član Radnog tima. Prema njegovim riječima, pet je dimenzija obuhvaćeno planiranjem: dekarbonizacija, energetska efikasnost, energetska sigurnost, razvoj unutrašnjeg tržišta energije, te istraživanje, inovacije i konkurentnost. Posebno je važno, kaže on, diverzifikovati izvore energije sa naglaskom na veće učešće obnovljivih izvora.

– Cilj je smanjenje ukupne potrošnje energije iz postojećeg energetskog miksa, povećanje učešća ebergije iz obnovljivih izvora, odnosno prelazak sa fosilnih goriva na alternative sa niskom emisijom gasova „staklene bašte“. Svi zajedno sinergijski treba da djelujemo na ostvarivanju ovih ciljeva – istakao je on.

Prema njegovim riječima, pravovremeni razvoj mrežne infrastrukture neophodan je za veće uključivanje obnovljivih izvora energije u sistem. Takođe, ukazao je na važnost povezanosti elektroenergetskog sistema sa okolnim državama i uključivanje u jedinstveno međunarodno tržište električne energije.

Član Radnog tima dr Slobodan Radusinović, fokusirajući se na oblast rudarstva, istakao je važnost razvoja usklađenog sa očuvanjem životne sredine.

– Moramo naći mjeru da sačuvamo prostor, ali i da proizvodimo odnosno koristimo mineralne sirovine uz puno očuvanje zdravlja građana i prirode – rekao je Radusinović.

On navodi da je cilj sačuvati prostore gdje su detektovana ležišta mineralnih sirovina (uključujući i potencijalna) kako bi ostala na raspolaganju budućim generacijama.

– Prema istraživanjima postoji preko 400 ovakvih ležišta koja nijesu u konfliktu sa zaštitom prostora. Imamo potencijale i za zeleni i bijeli vodonik – kazao je Radusinović.

Potencijale i ciljeve razvoja u sektoru istraživanja i proizvodnje ugljovodonika prezentovao je mr Vladan Dubljević iz Radnog tima, dodajući da ova materija trenutno nije aktuelna zbog obustavljanja istražnih bušenja u našem podmorju. U fokusu njegovog izlaganja bili su gasifikacija i mogućnost izgradnje LNG terminala u Baru, te gasnih termoelektrana, što je Dubljević ocijenio nedovoljno isplativim investicijama, pošto u Crnoj Gori ne postoji gasno tržište.

Dina Skarep je govorila u ime tima koji radi Izveštaj o strateškoj procjeni uticaja, apostrofirajući da je nemoguće baviti se samo zaštitom životne sredine bez planiranja razvoja. Prema njenim riječima, energetika i saobraćaj su od najvećeg uticaja na životnu sredinu, pa se posebno mora voditi računa na koji način se planiraju projekti u ovim oblastima.

U diskusiji koja je uslijedila, privrednici su između ostalog istakli da fosilna goriva treba da imaju značajniju poziciju u Prostornom planu, kojim treba obuhvatiti i infrastrukturu za čuvanje zakonom propisanih obaveznih 90-dnevnih rezervi, ali i da je neophodno bolje urediti kriterijume za izgradnju benzinskih stanica. Obrađivači su kazali da se precizne lokacije pomenutih objekata treba odrediti nižim planskim dokumentima. U posebnom fokusu privrede bila je i mogućnost izgradnje cementare i fabrike gipsa na sjeveru kako bi se bolje iskoristile sekundarne sirovine – nusproizvodi rada Termoelektrane. Privrednici smatraju da je u navedenom periodu neophodno predvidjeti i reciklažu solarnih panela, bolje definisati određena odlagališta otpada kao i definisati skladišne kapacitete za odlaganje eksploziva za potrebe rudarstva kako bi se omogućilo nesmetano dobijanje urbanističko tehničkih uslova za njihovu izgradnju.