Na sjednici Grupacije priređivača igara na sreću koja je održana 18. novembra razmotreni su nacrti tri pravilnika pripremljena na osnovu Zakona o igrama na sreću,  koji se odnose na prostorne i tehničke uslove za kazina, automat klubove i kladionice, te inicijativa za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o igrama na sreću, a usvojen je i Program rada Grupacije za period 2025–2026. godine.

Sjednicu je vodio predsjednik Grupacije Filip Knežević, a u radu su učestvovali potpredsjednik Grupacije Miloš Lalević i sekretarka Sanja Marković.

Knežević je podsjetio da određene saglasnosti iz zakonskog okvira i dalje nisu donijete, što priređivače dovodi u pravno neizvjesnu poziciju i otežava redovno poslovanje.

Tokom diskusije učesnici su ukazali na niz problema u nacrtima pripremljenih pravilnika. Predstavnici kompanija koje posluju u oblasti automat klubova naglasili su da su brojna rješenja u nacrtima preuzeta iz drugih pravilnika, bez uvažavanja specifičnosti ove vrste djelatnosti. Primijećeno je da pravilnici sadrže odredbe o zaštiti računarskih centara i podacima koje bi trebalo jasno ograničiti na sjedište priređivača, kao i da postoje neprecizno definisane obaveze čuvanja svih uplata, isplata i podataka iz „online sistema koncesionara“, za koje ne postoji adekvatno zakonsko uporište.

Posebno je istaknuto da se u tekstu pravilnika pojavljuje termin „finansijski softver za online nadzor“, koji nije predviđen zakonom i može stvoriti ozbiljnu pravnu i tehničku nejasnoću. Učesnici su naglasili da takva formulacija može otvoriti mogućnost nametanja dodatnih sistema ili čak dobavljača od strane nadležnih organa, što bi značajno povećalo troškove i dovelo do komplikacija u poslovanju. Pojasnili su da postojeći sistemi koji služe komunikaciji između priređivača i uprave već funkcionišu kao registri događaja, ali da se ne mogu i ne smiju smatrati finansijskim softverom. Naglašeno je i da je nemoguće zahtijevati sertifikaciju generatora slučajnih događaja kada zakonski okvir uopšte ne predviđa postojanje tijela koje takvu sertifikaciju može izdavati, te da uvođenje takvih odredbi stvara obaveze koje nijesu zasnovane na zakonu.

Učesnici su ukazali i na to da su u pravilnike unijete odredbe o identifikaciji igrača koje se odnose na druge djelove zakona i koje kao takve ne pripadaju ovim podzakonskim aktima, pa je predloženo da se te odredbe izbrišu. Takođe, ponovljeno je da odredbe o registraciji igrača moraju biti usklađene sa zakonskim rokovima i realnim mogućnostima primjene.

Pojedini članovi su naglasili da pravilnik koji se odnosi na kazina sadrži niz nedorečenih, pogrešno postavljenih ili čak potpuno neprimjenljivih rješenja. Konstatovano je da pravilnik ne obuhvata osnovne i elementarne segmente koji bi morali biti uređeni, dok sa druge strane propisuje obaveze koje su u potpunoj suprotnosti sa zakonom. Posebno je ukazano na činjenicu da pravilnik predviđa obim video–nadzora koji bi praktično značio stalno snimanje i praćenje svih igrača i svih pozicija u kazinu, što je suprotno standardima privatnosti, tehničkim mogućnostima i praksi zemalja članica Evropske unije. Učesnici su ocijenili da pravilnik u sadašnjoj verziji ne može biti primijenjen i da zahtijeva ozbiljnu rekonstrukciju.

Predstavnici priređivača istakli su da pravilnici upućuju na određene obrasce i dokumente koji uopšte nijesu priloženi, pa se ne može utvrditi kako bi se te obaveze u praksi sprovodile. Ukazano je i da se pravilnik u određenim odredbama poziva na članove zakona koji nemaju nikakvu vezu sa temom pravilnika, što dodatno potvrđuje neusklađenost i potrebu za izradom novih rješenja.

Tokom diskusije o kladionicama naglašena je potreba da se precizno razjasni uloga aplikacija koje služe komunikaciji sa državnim organima, kao i da se uklone nejasne formulacije koje ostavljaju mogućnost širokog tumačenja, što bi moglo dovesti do zloupotreba ili pravne nesigurnosti.

Na sjednici je dogovoreno  da se pripremi zajednička, objedinjena verzija svih primjedbi i predloga koja će biti proslijeđena Ministarstvu finansija.

U nastavku sjednice razmatrana je inicijativa za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o igrama na sreću. Predsjednik Grupacije, Filip Knežević predstavio je nacrt inicijative kojom se traži obustava primjene određenih radnji koje proizlaze iz spornih zakonskih normi, kao i ocjena njihove usklađenosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Posebno je istaknuto pitanje povrede prava na imovinu, s obzirom na to da koncesiona prava koja priređivači posjeduju predstavljaju oblik imovinskog prava, što je jasno prepoznato u evropskoj pravnoj praksi.

Neki od učesnika istakli su da je u nacrtu inicijative potrebno unijeti i dodatne elemente, posebno u dijelu koji se odnosi na nedovoljnu predvidljivost zakonskih normi i široka diskreciona ovlašćenja koja ostavljaju prostor za različita tumačenja. Izneseno je mišljenje da postoji osnov za osporavanje odredbi koje se odnose na ukidanje postojećih koncesionih ugovora, budući da su ti ugovori zaključeni u skladu sa važećim propisima, uz prethodne odluke Vlade. Ocijenjeno je da obaveze preuzete koncesionim ugovorima predstavljaju stečena prava priređivača, te da retroaktivno zadiranje u njih može biti u suprotnosti sa Ustavom.

Zaključeno je da će objedinjavanje primjedbi na nacrte pravilnika, kao i finalizacija inicijative za ocjenu ustavnosti, biti prioriteti u narednom periodu.