Na sjednici Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća Privredne komore, održanoj 17. juna predstavljeni su EUREKA programi podrške u 2025. godini, kao i analiza rezultata istraživanja o poslovnom ambijentu koje je sprovela Privredna komora Crne Gore.

Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Alen Nikezić, a u radu su učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, sekretar Odbora Vesko Dragićević, predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Nevena Radović i direktorica Sektora udruženja u PKCG, Slavica Pavlović.

Radović je, prezentujući javni poziv za međunarodne EUREKA projekte za 2025. Godinu, koji je raspisalo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, istakla da on predstavlja izuzetnu priliku za domaće istraživače i privredu da se uključe u međunarodne tokove razvoja i inovacija.

– Ove godine na raspolaganju je ukupno 200.000 eura, ravnomjerno raspoređenih na dvije programske linije – za Network projekte i za EUREKA LinkUp inicijativu. Iako je preporučljivo da se prijave usklade sa prioritetima Strategije pametne specijalizacije (S3), formalno tematskih ograničenja nema – pojasnila je Radović.

Govoreći o uslovima finansiranja, naglasila je da su pravila ista za obje linije: maksimalan iznos sufinansiranja je 50.000 eura po godini, odnosno ukupno 150.000 eura za trogodišnji projekat, što je i maksimalno trajanje projekta.

– Iako ukupni iznos može djelovati veći, sredstva se odobravaju iz godišnjeg budžeta, pa se tako i raspoređuju iz godine u godinu. Na primjer, ako projekat počne 1. januara 2026, za tu istraživačku godinu je predviđen iznos od 50.000 eura – objasnila je.

Posebno je ukazala na razliku između dvije programske linije – dok su LinkUp projekti ograničeni na određene zemlje (Crna Gora, Albanija, Srbija, Turska, Slovenija i Austrija), Network linija je otvorena za sve članice EUREKA mreže, što uključuje veliki broj evropskih zemalja.

– Ovo je program koji podstiče saradnju između licenciranih naučnoistraživačkih ustanova i privrednih subjekata u Crnoj Gori. Prilikom pisanja projektne prijave, posebno obratite pažnju na uslove konkursa i kriterijume finansiranja. Svaki detalj je važan za uspješnu prijavu – poručila je Radović, dodajući da su rokovi jasno definisani: 8. septembar za EUREKA LinkUp, a 5. novembar za Network projekat.

Prijava se podnosi elektronski putem preko sajta Ministarstva (www.inovacije.gov.me), dok se međunarodni dio prijave unosi putem EUREKA SmartSimple platforme, na engleskom jeziku.

– Pozivamo crnogorske istraživačke i poslovne aktere da iskoriste ovu priliku za jačanje konkurentnosti kroz inovacije. Naš cilj je da kroz EUREKA program podržimo projekte koji imaju stvarni tržišni potencijal i doprinose pametnoj specijalizaciji Crne Gore –  zaključila je ona.

Tokom diskusije, privrednici su pozdravili program podrške u okviru EUREKA konkursa, ističući da je riječ o važnom koraku ka jačanju inovacionog sistema Crne Gore. Istovremeno, ukazali su na potrebu za dodatnim prilagođavanjem pojedinih uslova konkursa, kako bi program bio još pristupačniji, posebno u odnosu na konkurentne fondove koji nude veća i izdašnija sredstva.

Privrednike je zanimalo i da li postoji mogućnost da se sa istim projektnim prijedlogom učestvuje na više različitih konkursa. Predstavnica Ministarstva objasnila je da je to dozvoljeno, uz uslov da su prijave u skladu sa pravilima svakog pojedinačnog poziva.

Dodala je i da Naučno-tehnološki park pruža značajnu podršku kroz svoje programe, ali više u smislu okupljanja zajednice i povezivanja, dok je Fond za inovacije glavni mehanizam za direktno finansiranje projektnih aktivnosti.

Na pitanje o vrsti projekata koji se finansiraju u okviru EUREKA konkursa, Radović je navela da je prethodne godine pristiglo 13 prijava, ali je tek nekoliko njih bilo u potpunosti usklađeno sa kriterijumima.

Direktorica Sektora udruženja u PKCG, Slavica Pavlović predstavila je rezultate istraživanja o poslovnom ambijentu po pojedinačnim oblastima, koje je sprovela Privredna komora Crne Gore u martu i aprilu ove godine, sa ciljem sagledavanja trenutne percepcije privrednika o uslovima poslovanja, identifikovanja najvećih izazova i očekivanja za naredni period.

Kako je navela, u sprovedenom istraživanju privrednici su poslovni ambijent ocijenili prosječnom ocjenom 2,47, koja, iako i dalje ostaje ispod pretpandemijskog nivoa, kada je iznosila 3,05, ukazuje na određeni napredak u percepciji poslovne klime u odnosu na 2024. kada je iznosila 2,37. Naglasila je značajan rast očekivanja privrednika do kraja 2025., što se ogleda kroz ocjenu 3,03 – zadovoljavajući nivo, dok se za 2026. godinu očekuje dalji napredak što je reflektovano u ocjeni 3,35.

Kada su u pitanju ocjene za pojedinačne oblasti koje određuju kvalitet poslovnog ambijenta, najbolje ocijenjena oblast su javne nabavke što govori o mogućem poboljšanju u transparentnosti i efikasnosti procedura a opravak je nakon pada u 2024. godini konstatovan i u oblasti digitalizacije i digitalne transformacije. Najlošije ocijenjena oblast iz godine u godinu je pristup finasijama a takođe loša percepcija privrede je i za oblasti poreskog sistema i vladavine prave.

Na osnovu rezultata ankete privrednici su kao najveću biznis barijeru prepoznali sivu ekonomiju i nelojalnu konukrenciju što ukazuje na ozbiljne probleme u primjeni propisa i nejednake uslove za poslovanje. Slijede sledeće biznis barijere: nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama; visoki fiskalni i parafiskalni nameti; neadekvatna zakonska rešeja i njihova neujednačena primjena u praksi.

Rezulati analize predstavljaju, između ostalog, značajan instrument podrške Privrednoj komori u oblikovanju inicijativa prema donosiocima odluka, ali i vrijedan izvor informacija za oblikovanje ekonomskih politika usmjerenih ka povećanju otpornosti i konkurentnosti crnogorske privrede.