Na sjednici Odbora komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, održanoj 7. aprila, razmotren je Nacrt Državnog plana upravljanja otpadom za period 2025–2029., koji je trenutno u fazi javne rasprave. Sjednica je bila prilika da se predstave vizija i ciljevi ovog strateškog dokumenta, kao i da se otvore važna pitanja i daju sugestije za njegovo unapređenje.
Prema riječima predstavnika Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Jasmine Janković Mišnić i Ivana Stanišića, cilj Plana je da Crna Gora do 2029. godine ostvari tranziciju ka ekološki održivoj cirkularnoj ekonomiji i izgradi efikasan sistem upravljanja otpadom, usklađen sa evropskim standardima. Plan podrazumijeva snažniji fokus na prevenciju stvaranja otpada, njegovo razdvajanje na izvoru, razvoj programa reciklaže, kao i postepeno napuštanje prakse odlaganja otpada na deponije, naročito biorazgradivog otpada. Ključni cilj jeste povećanje stope reciklaže komunalnog otpada na najmanje 50% do kraja planskog perioda.
U skladu s tim, predviđena je uspostava i modernizacija regionalnih centara za tretman, separaciju i reciklažu otpada. Posebna pažnja posvećena je razvoju lokalne infrastrukture za selektivno prikupljanje otpada, kao i potrebi da svaka opština, u roku od devet mjeseci nakon usvajanja Plana, usvoji sopstvene lokalne planove upravljanja otpadom. U narednom periodu planira se i izrada studije izvodljivosti za energetsko iskorišćavanje otpada, kao i razvoj sistema za proizvodnju biomase.
U diskusiji privrednika sa predstavnicima Ministarstva istaknuta je ocjena da je Plan upravljanja otpadom vrlo ambiciozan, te da je edukacija građana ključan preduslov da se njegovi ciljevi ostvare. Privrednici ocjenjuju da je ovaj dokument neophodno uskladiti sa Prostornim planom države kako bi se omogućilo njegovo nesmetano sprovođenje. Predstavnici opštinskih deponija ocijenili su da je potrebno ojačati njihove kapacitete kako bi se postiglo što Plan propisuje, a to znači između ostalog povećati prostor za odlaganje otpada i izgraditi sanitarne kade. Smatraju i da je upravljanje kanalizacionim muljem jedno od pitanja koje se mora posebno apostrofirati, kao i njegova naknadna upotreba u agraru, sanaciji klizišta i za druge namjene.
Takođe, istaknuto da je jedan od glavnih izazova obezbjeđivanje vjerodostojnih i ažurnih podataka, posebno kada je riječ o količinama i vrstama otpada, uključujući opasni otpad. Ukazano je i na važnost jasno definisanih nadležnosti u upravljanju budućim transfer stanicama, kao i na izazove koje nosi sezonski porast količine otpada u primorskim opštinama.
Još jednom je naglašeno da Plan, iako ambiciozan, ostavlja prostor za prilagođavanja u skladu sa kapacitetima na terenu, uz napomenu da će ključ uspjeha ležati u zajedničkom djelovanju svih nivoa uprave i institucija, kao i stalnoj koordinaciji i ažuriranju podataka. U tom kontekstu, istaknuta je i potreba za snažnijim inspekcijskim nadzorom, kroz formiranje državne komunalne inspekcije, koja bi značajno doprinijela boljoj kontroli sprovođenja propisa i poštovanju zakona na lokalnom nivou.
Na kraju, zaključeno je da je riječ o najvažnijem strateškom dokumentu u oblasti upravljanja otpadom, čije kvalitetno sprovođenje može značajno doprinijeti očuvanju životne sredine, zdravlju građana i održivom razvoju Crne Gore. Poziv je upućen svim zainteresovanim subjektima da dostave komentare i predloge do 10. aprila, kako bi finalna verzija Plana bila sveobuhvatna, realna i usklađena sa potrebama svih aktera na terenu.
Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora, Alen Krivokapić.
