Događaji  i vijesti

0
Podijelite
Poslovni ambijent

Omogućiti povoljnije finansiranje i olakšice za projekte iz IT sektora

DSC_0822

Prilikom kreiranja kreditnog portfolija buduće Razvojne banke potrebno je obratiti pažnju na IT sektor i omogućiti povoljnije finansiranje i olakšice za njegove projekte. IT sektor je sve više prepoznat kao vodeća privredna grana s potencijalnom da bude generator rasta i razvoja, ocijenjeno je tokom sjednice Odbora udruženja ICT Privredne komore Crne Gore, koja je održana 26. novembra.

Sjednicu je vodio Branimir Bukilić, predsjednik Odbora, a u radu su pored članova učestvovale državna sekretarka u Ministarstvu finansija Bojana Boškovići generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i koordinaciju politika zarada mr Aleksandra Popović.

Predstavnice Ministarstva finansija objasnile su koncept formiranja Razvojne banke i njenu važnu ulogu na putu Crne Gore ka EU, u smislu unapređenja konkurentnosti i doprinosa ekonomskom rastu.

Istakle su da Zakon o Razvojnoj banci Crne Gore sadrži nekoliko ključnih odredbi koje su povoljne za ICT sektor i proces digitalne transformacije. Naime, Razvojna banka pruža finansijsku podršku projektima koji omogućavaju digitalnu transformaciju poslovanja preduzetnika i privrednih društava, čime se otvaraju mogućnosti za razvoj IT rešenja u svim sektorima, uključujući i ICT industriju.

Prema njihovim riječima, banka takođe podržava projekte koji promovišu zelenu tehnologiju, energetsku efikasnost i pametna rješenja, što uključuje i IT projekte u oblasti zelene tehnologije. Uz to, pruža podršku socijalnom preduzetništvu, samozapošljavanju i startapovima, čime se omogućava razvoj novih poslovnih inicijativa u ICT sektoru.

Kako su navele, razvoj infrastrukturnih projekata, uključujući digitalnu infrastrukturu poput mreža i data centara, takođe je obuhvaćen podrškom banke, što ima veliki značaj za ICT sektor. Osim toga, banka daje poseban fokus projektima za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, pružajući prostor za IT rešenja koja se bave upravljanjem energijom i resursima.

Imported from WordPress


Privrednici su između ostalog istakli da Strategija pametne specijalzacije prepoznaje sektor informacionih tehnlogija kao stratešku granu koja horizontalno povezuje sve ostale prioritetne sektore razvoja, ali i naglašavaju da IT može i sa postojećim kapacitetima da postigne još bolje rezultate i da kroz kreiranje sopstvenih proizvoda značajno osnaži ekonomiju naše zemlje. Realizacija projekata privrednih društava iz IT sektora preko kredita komercijalnih banaka je opterećeno visokim troškovima i, smatraju oni, osnivanje Razvojne banke i Kreditno-garantnog fonda treba iskoristiti za kreiranje povoljnijih uslova finansiranja lišenog skupih kolaterala.

– Polovina našeg kreditnog potencijala je angažovano za garancije, što predstavlja veliko opterećenje i barijeru razvoja ove industirje i uslaska novih firmi – ocijenili su privrednici, naglašavajući da se projekti IT sektora brzo realizuju te da ih karakteriše niži stepen rizika nego u drugim sektorima.

Predstavnice Ministarstva su naglasili otvorenost da razmotre konkretna rješenja koja će im narednih dana uputiti predstavnici IT zajednice.

Na kraju, usvojen je Program rada OU ICT za 2025.godinu, a predsjednik Odbora Branimir Bukilić, najavio je IT Spot konferenciju koja se održava 28 i 29. novembra.

Istakao je da je cilj događaja da stvori zajednicu koja inspiriše i motiviše pojedince i kompanije na dalji rast i inovacije u IT sektoru, a namijenjen je IT kompanijama, bankama, institucijama i civilnom sektoru koji se bavi pomenutim temama. Organizatori događaja su klaster za informacione tehnologije ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, koja je je za svoje članice obezbijedila 40 besplatnih kotizacija.

Komentari

Dodajte svoj komentar

Učitavanje...
Učitavanje komentara...

Povezani događaji i vijesti

Privrednici traže analizu efekata i faznu primjenu Euro modela, kao i podršku domaćoj proizvodnji
Poslovni ambijent

Privrednici traže analizu efekata i faznu primjenu Euro modela, kao i podršku domaćoj proizvodnji

Održiv rast zarada ne može počivati samo na promjeni poreskog obračuna ili administrativnom određivanju njihovog nivoa, već mora biti praćen stvaranjem uslova za očuvanje proizvodnje, konkurentnosti i radnih mjesta, ocijenio je Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije na zajedničkoj sjednici sa Odborom udruženja malih i srednjih preduzeća i Grupacijom računovodstvenih agencija.

Rast zarada ne smije ugroziti stabilnost komunalnih usluga
Poslovni ambijent

Rast zarada ne smije ugroziti stabilnost komunalnih usluga

Na sjednici Odbora Udruženja komunalne privrede, održanoj 12. oktobra u proširenom sastavu razmatrana su ključna pitanja od značaja za poslovanje i održivost komunalnog sektora, sa posebnim osvrtom na najavljeni model povećanja zarada „EURO MODEL“ i mogućnosti podrške Eko-fonda komunalnim privrednim društvima u 2027. godini.

Turistička privreda insistira: Konkurentnost turističke destinacije ne smije biti ugrožena Euro modelom
Poslovni ambijent

Turistička privreda insistira: Konkurentnost turističke destinacije ne smije biti ugrožena Euro modelom

Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore posvećenoj najavljenom Euro modelu saopšteno je da turistička privreda nije protiv povećanja zarada zaposlenih, već za predvidljivu, faznu i ekonomski održivu primjenu mjera, uz prethodno sagledavanje njihovog ukupnog efekta i uvođenja mjera za očuvanje konkurentnosti turizma. „Prije konačne primjene Euro modela potrebno je izraditi posebnu sektorsku analizu za turizam i ugostiteljstvo koja bi obuhvatila puni trošak rada, kompresiju zarada, uticaj na cijene i konkurentnost, zaposlenost, investicije, regionalne razlike i održivost poslovanja“, zaključeno je na sjednici.

Bez održive privrede nema ni održivog rasta zarada
Poslovni ambijent

Bez održive privrede nema ni održivog rasta zarada

Na sjednici Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore posvećenoj najavljenom Euro modelu ocijenjeno je da svako povećanje troškova rada mora biti sagledano u kontekstu ukupnih troškova poslovanja, prometa, cijena, konkurencije, zaposlenosti i investicija.