Događaji  i vijesti

0
Podijelite
Poslovni ambijent

Nema razvoja zimskog turizma bez vještačkog osnježavanja

Screenshot

Nedopustivo je dočekati još jednu zimsku sezonu gdje ćemo gledati u nebo i nadati se snijegu, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, koja je održana u hotelu Swissotel Resort u Kolašinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, a učestvovali su Petko Bakić, predsjednik Opštine Kolašin, predstavnici ministarstava, skijališta, investitora, Nacionalne i lokalnih turističkih organizacija, te CEDIS-a.

– Nema razvoja zimskog turizma bez vještačkog osnježavanja. Da smo imali osnježavanje staza, već bi se 15 dana skijalo na Bjelasici. Mi, koji smo kostur razvoja turizma i ovog grada, moramo da objasnimo nadležnima da bez osnježavanja nema organizovanog turizma a naročito ne onog koji će trajati 360 dana – rekao je Luka Bulatović. Istakao je da turistička organizacija ulaže napore u kreiranje alternativnih proizvoda kako bi nadoknadila dane bez snijega, te apostrofirao da Kolašin mora imati jasnu strategiju razvoja hotelske industrije i turističkog proizvoda kako bi postao prepoznatljiva destinacija, dok prisustvo svjetskih brendova treba posmatrati kao priliku za razvoj infrastrukture.

Predsjednik Odbora Ranko Jovović kazao je da je broj dolazaka u kolektivnom smještaju ostao na nivou prethodne godine, dok je broj noćenja zabilježio blagi rast. Međutim, kako navodi, prihodi od turizma, bilježe pad, što ukazuje na potrebu za dodatnim unapređenjem ponude i infrastrukture.– Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna destinacija, već i mjesto koje ima šta da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima – naglasio je Jovović. Posebno je naglasio potrebu za kontinuiranim održavanjem prohodnosti puteva prema skijalištima, ali i hitnost rješavanja problema sa snabdijevanjem električnom energijom u Kolašinu.

Nikola Milić, Talija company doo, izrazio je zabrinutost zbog trenutne situacije, posebno u kontekstu prošlogodišnje zimske sezone bez snijega. – U 21. vijeku, kada sve razvijene države imaju sisteme za osnježavanje, apsurdno je da mi još uvijek o tome raspravljamo. Sistem za osnježavanje mora biti prioritet. Pored toga, snabdijevanje električnom energijom zahtijeva poseban akcenat – istakao je on. Takođe, smatra da povećanje poreskih stopa na smještaj sa 7% na 15% dodatno narušava pozicioniranje sjevernog regiona kao turističke destinacije.

Na istom fonu govorio je Dragan Purko Ivančević. – Budite sigurni da turistički kapaciteti i skijaška ponuda ne mogu funkcionisati ako ne garantujemo snijeg našim turoperatorima. Bez toga investicije koje su realizovane teško mogu da opstanu i da budu animatori novog razvoja turističke ponude. Katastrofalno je ući u još jednu sezonu gdje ćemo gledati u nebo i nadati se snijegu – kazao je Ivančević, ocjenjujući da je u toku “vanredno stanje” što se uspjeha predstojeće sezone tiče. Prema njegovim riječima, država mora hitno reagovati i garantovati osnježavanje. – Apelujem na nadležne organe da prepoznaju važnost ovih pitanja i adekvatno reaguju – poručio je on.

Saglasan je i predsjednik Opštine Kolašin, Petko Bakić. – Mi smo se opredijelili da budemo turistička destinacija, ali dok nemamo snijega i mogućnosti da privučemo goste, o tome ne možemo ni pričati. Ski centri su osnov naše turističke destinacije i ako nema osnježavanja i vodosnabdjevanja nema razvoja turizma. Ako ostanemo još koju sezonu bez snijega bićemo precrtani na mapi turističkih destinacija – smatra on. Istakao je da Kolašin trenutno prolazi kroz izazovan period zbog nedovoljno razvijene infrastrukture koja ne može da odgovori na rastuće interese investitora i turista. Problemi sa vodosnabdijevanjem, parkingom, strujom i deponijama značajno opterećuju lokalnu zajednicu.

Đuro Milošević, direktor Skijališta Crne Gore, predstavio je kroz brojčane pokazatelje razliku između zimskih sezona sa snijegom i bez njih. – Od planiranih milion eura prošle godine smo ovdje ostvarili 100.000 eura. To najbolje govori o značaju osnježavanja. Ne smijemo dozvoliti da se zaustavljaju radovi na osnježavanju – kazao je MiloševićNaglasio je da su izvođači radova pokazali profesionalizam, ali da je neophodno intenzivirati podršku lokalnih i državnih vlasti kako bi se osigurala nesmetana realizacija ovog projekta.

Predstavnik kompanije BB Solar, Marko Čanović pohvalio je saradnju sa lokalnom samoupravom i istakao značaj integrisanja privatnih investitora u razvoj turističkih kapaciteta. On je naglasio da Kolašin ima ogroman potencijal za cjelogodišnji turizam, ali da je neophodno paralelno razvijati infrastrukturu.

Duško Raketić, predstavnik Udruženja privatnog smještaja istakao je značaj ljetnjih manifestacija, posebno Tango kampa, koji je ove godine privukao preko 800 gostiju iz 40 zemalja. On je izrazio zabrinutost zbog minimalne podrške ovoj manifestaciji od strane državnih i lokalnih institucija, što dovodi u pitanje održivost ovog i sličnih događaja.

Direktorica TO Kolašin Zorica Milašinović predstavila je turističke potencijale ove opštine, istakavši bogatu ponudu aktivnosti i događaja. Posebno je istakla napore na unapređenju infrastrukture, poput nove pješačke i biciklističke staze Kolašin–Gojno Trebaljevo i markacije na planini Sinjajevini za pješačenje, nordijsko i turno skijanje.

U nastavku sjednice, Dragan Vukčević, Ministarstvo ekonomskog razvoja predstavio je Pravilnik o bezbjednosti opreme za igranje djece u ugostiteljskim objektima , sa naglaskom na smanjenje rizika od povreda kroz usklađenost sa tehničkim standardima i redovnu kontrolu stanja opreme.

Dragana Bećirović iz kompanije Kolašin valleys prezentovala je razvojne planove za nove hotelske kapacitete i ski sadržaje, dok je kompaniju Mille Baci, koja proizvodi sladolede predstavila Bojana Otašević.

Komentari

Dodajte svoj komentar

Učitavanje...
Učitavanje komentara...

Povezani događaji i vijesti

Privrednici traže analizu efekata i faznu primjenu Euro modela, kao i podršku domaćoj proizvodnji
Poslovni ambijent

Privrednici traže analizu efekata i faznu primjenu Euro modela, kao i podršku domaćoj proizvodnji

Održiv rast zarada ne može počivati samo na promjeni poreskog obračuna ili administrativnom određivanju njihovog nivoa, već mora biti praćen stvaranjem uslova za očuvanje proizvodnje, konkurentnosti i radnih mjesta, ocijenio je Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije na zajedničkoj sjednici sa Odborom udruženja malih i srednjih preduzeća i Grupacijom računovodstvenih agencija.

Rast zarada ne smije ugroziti stabilnost komunalnih usluga
Poslovni ambijent

Rast zarada ne smije ugroziti stabilnost komunalnih usluga

Na sjednici Odbora Udruženja komunalne privrede, održanoj 12. oktobra u proširenom sastavu razmatrana su ključna pitanja od značaja za poslovanje i održivost komunalnog sektora, sa posebnim osvrtom na najavljeni model povećanja zarada „EURO MODEL“ i mogućnosti podrške Eko-fonda komunalnim privrednim društvima u 2027. godini.

Turistička privreda insistira: Konkurentnost turističke destinacije ne smije biti ugrožena Euro modelom
Poslovni ambijent

Turistička privreda insistira: Konkurentnost turističke destinacije ne smije biti ugrožena Euro modelom

Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore posvećenoj najavljenom Euro modelu saopšteno je da turistička privreda nije protiv povećanja zarada zaposlenih, već za predvidljivu, faznu i ekonomski održivu primjenu mjera, uz prethodno sagledavanje njihovog ukupnog efekta i uvođenja mjera za očuvanje konkurentnosti turizma. „Prije konačne primjene Euro modela potrebno je izraditi posebnu sektorsku analizu za turizam i ugostiteljstvo koja bi obuhvatila puni trošak rada, kompresiju zarada, uticaj na cijene i konkurentnost, zaposlenost, investicije, regionalne razlike i održivost poslovanja“, zaključeno je na sjednici.

Bez održive privrede nema ni održivog rasta zarada
Poslovni ambijent

Bez održive privrede nema ni održivog rasta zarada

Na sjednici Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore posvećenoj najavljenom Euro modelu ocijenjeno je da svako povećanje troškova rada mora biti sagledano u kontekstu ukupnih troškova poslovanja, prometa, cijena, konkurencije, zaposlenosti i investicija.