Odbor udruženja energetike i rudarstva, na sjednici održanoj 23. juna, razmotrio je izazove transponovanja i primjene Direktive o obnovljivoj energiji EU za ovaj sektor.
Predstavnici Direktorata za naftu i gas iz Ministrarstva energetike i rudarstva, Zdravko Vuksanović i Ljiljana Maksimović informisali su Odbor o transponovanju direktive EU u domaće zakonodavstvo kroz šest podzakonskih akata koji se odnose na ovo ministarstvo i Ministarstvo ekologije.
Prema njihovim riječima, ključno proizilazi iz samog Zakona o obnovljivim izvorima energije i Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore, a to je da Crna Gora do 2030. godine mora da dostigne udio od 50% obnovljive energije u ukupnoj finalnoj potrošnji.
Podzakonski akti su razrada navedenog i izrađeni su u saradnji sa konsultantima iz Energetskog instituta „Hrvoje Požar” iz Hrvatske, gdje se dugi niz godina primjenjuje ova direktiva.
„U Ministarstvu vidimo primjenu ove direktive dosta izazovnim i zato nismo dali kratke rokove početka njihove implementacije. Procjenjujemo da bi se sa primjenom moglo krenuti naredne godine, jer će i privredi i nama biti potrebno određeno vrijeme da sagledamo izazove koji se realno mogu pojaviti u njihovoj primjeni”, smatra Vuksanović.
Ljiljana Maksimović je pojasnila da Direktiva predstavlja mjerilo u pregovorima pristupanja EU.
„Tu smo da ispunimo evropske obaveze ali na način koji je pogodan za sve”, poručeno je sa sastanka.
Značajnu novinu predstavlja uspostavljanje centralizovane baze evidencije biogoriva, gdje će postojati precizna evidencija o količini, tipu biogoriva te o tome da li je gorivo propisanog porijekla i njegov kvalitet usklađen sa standardima. Za distributere nafte je nova obaveza plasman biogoriva na tržište u određenom procentu, zavisno od njihove ukupne prodaje.
Privrednici, između ostalog, ocjenjuju da je upitna spremnost sistema za primjenu ove direktive, te da je bilo neophodno da se uradi analiza koja bi to utvrdila prije nego što su donijeta podzakonska akta. Smatraju da je implementacija izuzetno tehnički izazovna a tome u prilog govori to da se Evropa za nju spremala gotovo dvije decenije, dok Crna Gora u sve ulazi bez adekvatne infrastrukture. Pozivajući se na iskustva Hrvatske, privrednici kao značajan izazov za obavezni plasman biogoriva vide u tome što naša zemlja nema svoju rafineriju. To će proizvesti i značajne troškove za privredu, jer je biokomponenta znatno skuplja u odnosu na gorivo, pa smatraju da taj trošak treba da bude kompenzovan preko uredbe koja definiše maloprodajne cijene. Problematika je vezana i za robne rezerve koje se čuvaju zajedno sa komercijalnim gorivom, pa bi uvođenje biogoriva dovelo do njihovog kontaminiranja. Iz Ministarstva su najavili da će upravo ova tema kao i problem markiranja goriva biti posebno razmotreni na jednom od skupova sa privrednicima koje planiraju za naredni period.
U nastavku sjednice, privrednicima je prezentovan program „Stipendije najboljima. Posao kod najboljih”. Predstavnica Univerziteta Crne Gore dr Marina Banović, koja uspješno realizuje ovaj program dvije godine, istakla je da program omogućava direktnu, produktivnu saradnju između akademske zajednice i privrede, u vremenu kada tržište zahtijeva visokokvalifikovane kadrove širokih znanja i vještina. Program ima i snažnu društvenu ulogu jer dugoročno adresira problem „odliva mozgova”, pokazujući mladima da u Crnoj Gori postoje izuzetne prilike za obrazovanje i profesionalni razvoj. Za školsku 2025/2026. godinu, Univerzitet Crne Gore je potpisao sporazume sa 26 renomiranih institucija, državnih i javnih preduzeća (među kojima su EPCG, CEDIS, Monteput, Crnogorski Telekom, ONE, Mtel, CBCG, KBC), koja su obezbijedila 82 stipendije. Univerzitet Crne Gore je dodatno obezbijedio još 21 stipendiju kako bi pokrio deficitarne profesije za koje tržište u tom trenutku nije iskazalo direktno interesovanje. Univerzitet poziva privrednike da se u što većoj mjeri uključe u ovaj program.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Darko Krivokapić, a u radu je učestvovao i potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović.
