Na sjednici Odbora udruženja bankarstva, osiguranja i drugih finansijskih institucija, održanoj 4. juna, razmotrene su informacije o makroekonomskim i finansijskim kretanjima, stanju u bankarskom sektoru, tržištu kapitala i tržištu osiguranja, kao i priprema za važnu reformu – prelazak na T+1 settlement ciklus.

Bratislav Vukčević, savjetnik viceguvernera za monetarnu i ekonomsku politiku, predstavio je ključne nalaze iz Biltena Centralne banke Crne Gore za mart 2026. godine, koji obuhvata pregled najvažnijih makroekonomskih, monetarnih i bankarskih kretanja. U svom izlaganju naveo je da je godišnja inflacija u martu iznosila 3,1%, dok su potrošačke cijene na mjesečnom nivou zabilježile rast od 0,8%, prvenstveno pod uticajem povećanja cijena goriva i troškova prevoza.  Govoreći o realnom sektoru, istakao je da je ukupna industrijska proizvodnja u prva tri mjeseca 2026. godine ostvarila rast od 7,5% u odnosu na isti period prethodne godine, prije svega zahvaljujući rastu proizvodnje električne energije. Tržište rada nastavilo je pozitivna kretanja, uz rast zaposlenosti od 3,9% na godišnjem nivou i dalji pad broja nezaposlenih.

Kada je riječ o bankarskom sektoru, Vukčević je naglasio da je sistem ostao stabilan, likvidan i solventan. Ukupna aktiva banaka na kraju marta iznosila je 7,85 milijardi eura, dok su krediti nastavili snažan rast i dostigli 5,59 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 15,1% na godišnjem nivou. Depoziti su iznosili 5,92 milijarde eura, pri čemu je posebno izražen rast depozita stanovništva, koji su povećani za 13,5% u odnosu na isti period prethodne godine.  Posebno je ukazao na nastavak pada kamatnih stopa. Prosječna efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite smanjena je na 6,13%, dok su kamatne stope na novoodobrene kredite nastavile silazni trend i kod stanovništva i kod privrede.

Danilo Gluščević iz Komisije za tržište kapitala upoznao je članove Odbora sa kretanjima na tržištu kapitala u prvom kvartalu 2026. godine. Istakao je da je ukupan promet na tržištu kapitala iznosio 27,56 miliona eura, što predstavlja značajan nominalni rast u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, naglasio je da je ovakav rezultat dominantno posljedica jedne velike institucionalne transakcije realizovane tokom februara, te da ne odražava u potpunosti organski rast tržišne aktivnosti.

Govoreći o berzanskim kretanjima, naveo je da su indeksi MNSE10 i MONEX tokom prvog kvartala zabilježili umjeren pad, što ukazuje na oprez investitora i nešto slabiji tržišni sentiment u odnosu na prethodnu godinu. On je ukazao i na pozitivne trendove na vanberzanskom tržištu, gdje je ostvaren rast prometa od 37,7%, kao i na povećanu aktivnost u segmentu novih emisija hartija od vrijednosti, koje su u prvom kvartalu dostigle vrijednost od 3,6 miliona eura. Ocijenio je da ovi pokazatelji potvrđuju postojanje potencijala za dalji razvoj tržišta kapitala, ali da je za njegov održiviji rast neophodno povećati redovnu tržišnu aktivnost, proširiti bazu investitora i podstaći veću likvidnost trgovanja.

Sekretar Odbora, Almer Bećiragić predstavio je izvještaj o stanju na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za prvi kvartal 2026. godine.

On  je naveo da ukupna vrijednost akcijskog kapitala društava iznosi 46,9 miliona eura, pri čemu strani kapital učestvuje sa čak 92 odsto. U prvom kvartalu fakturisana je ukupna premija osiguranja u iznosu od 39,5 miliona eura, što predstavlja rast od 6,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Neživotna osiguranja i dalje dominiraju sa učešćem od 80,8 posto, dok životna osiguranja učestvuju sa 19,2 posto i bilježe značajniji rast od 14,7 posto. Sektor je ostvario pozitivan rezultat iz redovnog poslovanja prije oporezivanja od 4,4 miliona eura, što je za 12,5 posto više nego u istom periodu prošle godine, a sedam društava je poslovao sa dobitkom.

Bećiragić je zaključio da tržište osiguranja pokazuje stabilnost i otpornost, uz kontinuirani rast premije i pozitivne finansijske rezultate.

Igor Vojinović, izvršni direktor Centralnog klirinško-depozitarnog društva, upoznao je Odbor sa aktuelnim stanjem na crnogorskom tržištu kapitala i pripremama za važnu reformu – prelazak na T+1 settlement ciklus.

On je istakao da se trenutno saldiranje transakcija na regulisanom tržištu obavlja po T+2 principu (dva radna dana nakon zaključenja transakcije), te da prelazak na T+1 (saldiranje već sljedećeg radnog dana) predstavlja značajan korak ka modernizaciji tržišta kapitala Crne Gore. Ova promjena će donijeti veću efikasnost, brži pristup sredstvima investitorima, smanjenje rizika poravnanja i bolju usklađenost sa evropskim standardima. Kako je istakao, za uspješan prelazak neophodna je bliska saradnja svih učesnika na tržištu, investicionih društava, banaka, emitenta i regulatora. CKDD je već započeo pripremne aktivnosti, uključujući tehničke i operativne prilagodbe Pravila i sistema, kako bi se obezbijedio nesmetan i bezbjedan prelazak na novi ciklus saldiranja.

Ivan Šćepanović, VIP Broker Montenegro je ukazao na problematiku u vezi sa izvršavanjem platnih transakcija i trgovinom hartijama od vrijednosti, kao i šire operativne izazove koji se javljaju u bankarskom i povezanim sektorima, posebno u kontekstu primjene propisa o sprječavanju pranja novca. Naglasio je da pravila i zahtjevi nisu u potpunosti usklađeni između različitih kanala izvršenja transakcija, poput šalter poslovanja i elektronskog bankarstva, i da bi pravila trebalo da budu jedinstvena bez obzira na kanal. Posebno je ukazao na to da je neophodno bolje integrisati registre i podatake na tržištu kapitala, gdje se isti podaci više puta unose u različitim sistemima, što povećava rizik od nepreciznosti i neusklađenosti.

Predsjednik Odbora, Miloš Miketić  istakao je da pravila moraju biti identična bez obzira na kanal kroz koji se transakcija izvršava, odnosno da ne bi smjelo biti razlike između šalter poslovanja i elektronskog bankarstva. Naglasio je da e-banking predstavlja samo kanal komunikacije, a ne poseban skup pravila, te da se pravila za transakcije ne mijenjaju u zavisnosti od načina podnošenja naloga. On je izrazio uvjerenje da će se u kratkom roku ova praksa ujednačiti, jer većina banaka i postojećih rješenja već omogućava dostavljanje potrebne dokumentacije kao osnova za izvršenje transakcije. Takođe je naveo da je za svaku transakciju neophodan validan osnov, pri čemu se razumije da priroda osnove može zavisiti od konkretnog slučaja, poput prometa roba ili usluga.

U dijelu koji se odnosi na sektor nekretnina, Stefan Mišković, član Grupacije za nekretnine Privredne komore, ukazao je na izazove u situacijama kada kupci ili prodavci, naročito nerezidenti, nemaju otvorene račune u Crnoj Gori. To otežava realizaciju kupoprodajnih transakcija i dovodi do praktičnih prepreka u prometu nekretnina. U praksi se kao jedno od mogućih rješenja koristi notarski račun, ali i dalje postoje poteškoće u njegovoj primjeni i otvaranju računa bez jasno definisanog osnova, rekao je Mišković.

Zaključeno je da postoji neujednačena praksa između institucija, iako je regulatorni okvir u velikoj mjeri definisan. Ukazano je na potrebu preciznijeg definisanja osnova za transakcije, standardizacije dokumentacije i bolje integracije registara, kako bi se smanjile greške, ubrzali procesi i obezbijedila veća pravna i operativna sigurnost.