Na sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore, održanoj 11. aprila razmatreno je stanje u sektoru rudarstva, sa posebnim osvrtom na izradu novog Nacrta Zakon o geološkim istraživanjima.

Privrednici su jasno ukazali na ključne nedostatke teksta izmjena i dopuna zakona na kojima je rađeno u prethodnom periodu, posebno naglašavajući potrebu za većom pravnom sigurnošću, transparentnošću postupaka i predvidljivošću procedura. Istaknuto je da predložene zakonske odredbe, u sadašnjoj formi, mogu stvoriti dodatne barijere za investitore i usporiti razvoj rudarskog i geološkog sektora. Predstavnici sektora geologije naglasili su da zakon, iako nužan, nije prošao dovoljan stepen strukovne razrade u početnoj fazi, što se odrazilo na kvalitet pojedinih članova i na potrebu za dodatnim usklađivanjima sa praksom. Ukazano je da je veliki broj komentara struke ostao neadekvatno razmotren u završnoj verziji nacrta, zbog čega je Privredna komora zatražila dodatni prostor za dijalog i uključivanje sektora u naredne korake.

– Privreda ne traži privilegije, već pravnu sigurnost. Ako želimo ulaganja, moramo imati zakon koji je jasan, primjenjiv i koji ne ostavlja prostor za arbitrarnost u odlučivanju – poručili su privrednici,  ističući da je neophodno je da svi akteri imaju jednake uslove i da se postupci ne razlikuju od projekta do projekta.

Generalni direktor Direktorata za geologiju i rudarstvo u Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa, Marko Vučinić, istakao je da je cilj unapređivanje zakonodavnog okvira u oblasti geoloških istraživanja kroz direktan dijalog sa strukom i privredom.

Posebno je naglasio važnost da se novi zakon uskladi sa savremenim potrebama sektora, te da se jasno normira oblast geoloških istraživanja u svim fazama, uključujući i istraživanja koja se sprovode izvan sektora rudarstva.

– Oblast geologije u Crnoj Gori zahtijeva modernizaciju. Neophodno je precizno urediti geološka istraživanja mineralnih sirovina, ali i ona istraživanja koja se obavljaju tokom izgradnje infrastrukturnih i drugih objekata. Tu postoje praznine koje treba jasno normirati – objasnio je on.

Vučinić je najavio formiranje nove radne grupe za izradu zakona i istakao da Ministarstvo vidi Privrednu komoru Crne Gore kao ključnog partnera u procesu kreiranja kvalitetnog i održivog zakonskog rješenja.

On je dodao da tehnički aspekt zakona mora biti dodatno ojačan, sa posebnim fokusom na preciziranje procesa izrade elaborata, kao i na dio koji se odnosi na sirovine dobijene kroz postupke geoloških istraživanja.

– Naš cilj je da ovaj zakon bude funkcionalan – da koristi i državi i privredi. Zato želimo da kroz zakon prepoznamo sve faze – od istraživanja do eksploatacije – zaključio je Vučinić.

Državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva, Dino Tutundžić, kazao je da je izrada ovog zakona bila suočena s nizom pravno-proceduralnih izazova, ali da postoji spremnost da se čuju svi argumenti i da se do kraja procesa dođe u saradnji sa strukom.

Istakao je da je Ministarstvo otvoreno za sugestije koje dolaze iz realnog sektora, jer je cilj donošenje zakona koji će biti održiv na duži rok.

– Mi ne donosimo zakon za ministarstvo, već za državu i njenu privredu. Otvoreni smo za sve konstruktivne predloge, posebno kada dolaze iz prakse. Ključni cilj nam je da omogućimo efikasniji, transparentniji i investiciono atraktivniji sistem geoloških istraživanja – rekao je Tutundžić.

Privrednici su takođe naglasili da u Crnoj Gori nema jasno definisanih procedura i pravilnika koji bi omogućili efikasno upravljanje podzemnim vodama. Posebno su ukazali na to da postoji čak više ministarstva koja dijele nadležnosti nad vodama, što dodatno komplikuje proces i otežava poslovanje.

Predstavnici resornog Ministarstva kazali su da su svjesni problema u regulaciji voda, te da postoje složeni izazovi u vezi s raspodjelom nadležnosti. Naglasili su da će se, u okviru izrade novog zakona, morati uputiti jasne smjernice koje se odnose na koncesije za podzemne vode, kako bi se sistem postavio na zdravije temelje, uz veću transparentnost i jasnije definisane odgovornosti. Ministarstvo je izrazilo spremnost da uz podršku sektora poboljša zakonsku regulativu i omogući efikasnije upravljanje vodama.

Jedna od tema na sjednici su bili i izazovi u poslovanju sektora distribucije nafte i naftnih derivata. Naime, predstavnici naftnih kompanija su, između ostalog, izrazili zabrinutost zbog aktuelnog sistema obračuna maloprodajnih cijena naftnih derivata, istakavši da je, u biznisu koji je prošle godine ostvario promet od 550 miliona eura, ukupna dobit svih naftnih kompanija u Crnoj Gori iznosila oko 12 miliona eura.

Smatraju da niske trgovačke marže onemogućavaju reinvestiranje i razvoj, naročito za male distributere. Kompanije su zatražile da se postojeći obračun preispita i uskladi sa realnim tržišnim uslovima. Takođe, ukazano je na praksu Hrvatske, koja je nedavno reagovala na probleme ovog sektora i intervencijom Vlade povećala marže radi očuvanja stabilnosti i opstanka manjih aktera.

Poseban akcenat stavljen je na pitanje dozvole za samouslužno točenje goriva. U mnogim zemljama ova praksa je standardna, dok u Crnoj Gori zakon to još uvijek zabranjuje. Privreda smatra da je riječ o neopravdanom ograničenju i traži doradu zakona kako bi se omogućio ovaj model, koji bi posebno značio u ruralnim krajevima i za manje firme.

Državni sekretar Tutundžić je, odgovarajući na pitanja, istakao spremnost za saradnju i uključivanje sektora u izradu podzakonskih akata.

– Ministarstvo je otvoreno za dijalog. Svjesni smo problema, i kada je riječ o maržama i kada je riječ o uredbi. Ove teme nijesu nove, ali zahtijevaju više uključivanja i komunikacije. Vrata ministarstva su vam uvijek otvorena  – poručio je on.

U zaključku, izražena je zajednička spremnost da se formira posebna radna grupa koja bi se bavila ažuriranjem zakonodavnog okvira, usklađivanjem sa evropskim praksama i uspostavljanjem održivog poslovnog modela za sve učesnike u sektoru.

– Naša želja nije podizanje cijena već stvaranje uslova za zdravu konkurenciju, sigurnu distribuciju i održivost poslovanja – poručili su predstavnici naftnih kompanija.

Na kraju, usvojen je Izvještaj o radu Odbora za 2024. godinu. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora, Darko Krivokapić.