Na sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva, održanoj 23. aprila, predstavljen je projekat “Montenegro Energy Growth and Acceleration (MEGA)”, koji predstavlja strateški okvir za planiranje razvoja obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora, Darko Krivokapić, a u radu su učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, kao i članovi projektnog tima, Andrija Krivokapić, Zoran Miljanić, Biljana Medenica i Mate Zec.

Projekat MEGA, koji su 2024. godine pokrenule organizacije The Nature Conservancy i Eko-tim, ima za cilj da kroz prostorno zasnovano planiranje uskladi razvoj energetskog sektora sa očuvanjem prirodnih, kulturnih i društveno-ekonomskih vrijednosti.

Andrija Krivokapić, projektni menadžer, istakao je da je studija rezultat višemjesečnog, intenzivnog rada multidisciplinarnog tima, uz podršku brojnih institucija i stručnjaka.

Kazao je da je najznačajniji ishod to što su na nivou čitave Crne Gore mapirali lokacije sa visokim energetskim potencijalom. Ključna razlika u odnosu na druge lokacije jeste da su ove zone, osim izraženog energetskog potencijala, prepoznate kao prostori sa minimalnim ili vrlo niskim stepenom konflikta sa postojećim prostornim i ekološkim karakteristikama. Naglasio je da je od samog početka proces imao institucionalnu podršku. Istakao je da studija ne vrednuje i ne diskvalifikuje postojeće projekte, već uvodi novi, planski pristup razvoju energetike koji balansira javni interes i interese investitora. Ukazao je da su kroz proces sprovedene i radionice sa stručnom i širom javnošću, čime je dodatno povećana transparentnost i inkluzivnost.

-Cilj ovog procesa je da se promoviše jedan drugačiji, planski i sistemski pristup razvoju energetike, pristup koji istovremeno uvažava javni interes, ali i štiti investicione procese i kapital ulaganja – naveo je on.

U tom kontekstu, podsjetio je da svaka lokalna samouprava ima obavezu izrade urbanističkih planova, kao i da svi segmenti koji se odnose na zaštitu prostora postaju sve važniji, posebno u kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji.

-Svi akteri će u tom procesu morati da definišu svoje planove u skladu sa novim pristupima, a upravo MEGA studija predstavlja mogućnost da se ti procesi unaprijede kroz kvalitetnije i preciznije prostorno planiranje. Želim da pozovem sve relevantne institucije i učesnike da daju svoje preporuke i sugestije kako bi se ovi podaci i rezultati na najbolji način integrisali u ključne strateške i planske dokumente države – poručio je Krivokapić.

Zoran Miljanić je naglasio multidisciplinarni karakter studije, u kojoj je učestvovalo više od 50 eksperata iz različitih oblasti. Istakao je da su u obzir uzete sve relevantne prostorne, zakonske i tehničke komponente, ali i da je poseban izazov bio kvalitet i dostupnost podataka, s obzirom na to da Crna Gora još uvijek nema u potpunosti razvijen digitalni, georeferencirani sistem podataka kao razvijene evropske zemlje.

-Studija koristi kombinaciju evropskih atlasa i lokalnih podataka, uz određena ograničenja u rezoluciji modela (28x28 m grid), ali da je to trenutno najbolja dostupna osnova. MEGA ne zamjenjuje tehničku projektnu dokumentaciju, već daje strateški „makro pogled“ na teritoriju, dok se detaljna analiza i mjerenja i dalje rade na mikrolokacijskom nivou – kazao je on.

Miljanić je detaljno objasnio i metodološki okvir kroz tri ključna koraka:
– prvo isključivanje zona u kojima gradnja nije moguća (zaštićena područja, vodotoci, tehnička i ekološka ograničenja),
– zatim procjenu energetskog potencijala (sunce, vjetar, infrastruktura, mreža),
– i na kraju analizu konflikata sa drugim namjenama prostora (poljoprivreda, turizam, šume, kulturna dobra).

Posebno je naglasio da je cilj bio identifikovati „optimalne zone“ sa najmanjim konfliktom i najvećim energetskim potencijalom, što predstavlja pomak u odnosu na dosadašnje parcijalne pristupe planiranju.

Biljana Medenica je predstavila detalje mapiranja prostornih ograničenja i razvojnih potencijala. Objasnila je da su u prvoj fazi definisane „mape isključenja“, gdje su jasno označene zone u kojima nije moguće razvijati energetske objekte zbog zakonskih, infrastrukturnih ili ekoloških razloga. Tu su uključeni zaštićeni prostori, postojeća i planirana infrastruktura, kao i osjetljiva područja.

U nastavku je pojasnila da je druga faza obuhvatila izradu mapa razvojnog potencijala, gdje su analizirani faktori kao što su osunčanost, vjetrovni resursi, nagibi terena, blizina mreže i pristup infrastrukturi. Treća faza se odnosila na mapiranje konflikata, gdje su uzete u obzir poljoprivredne površine, šumski resursi, turističke zone i druge društveno važne namjene prostora.

Posebno je istakla da su u finalnoj fazi identifikovane „optimalne zone“ – područja gdje se preklapa visok energetski potencijal i nizak stepen konflikta, što čini osnovu za buduće investicione odluke. Naglasila je da su i manji solarni kapaciteti, poput elektrana snage oko 5 MW, posebno relevantni za Crnu Goru, jer često bolje odgovaraju lokalnim konzumnim zonama i ne opterećuju postojeću mrežu.

-U tom smislu, cilj nije bio samo identifikacija potencijala, već i njegova kvantifikacija, odnosno procjena koliko se tih zona realno može iskoristiti u energetskom smislu. Posebno je uzeta u obzir i specifičnost vjetroelektrana, koje zahtijevaju određeni slobodan prostor oko sebe, u zavisnosti od tehničkih karakteristika turbina i konfiguracije terena, što direktno utiče na raspored i gustoću mogućih lokacija. Na taj način smo dobili jednu indikativnu, ali vrlo korisnu sliku razvojnog potencijala Crne Gore u oblasti obnovljivih izvora energije, koja predstavlja osnovu za dalje strateško i investiciono planiranje – zaključila je Medenica.

Mate Zec je predstavio način vizualizacije i dostupnosti podataka, naglasivši da su rezultati studije digitalno interaktivni i dostupni za dalje korišćenje. Objasnio je da je razvijen sistem koji omogućava pregled i zumiranje mapa kroz internet browser, kako bi investitori, planeri i institucije mogli detaljnije da analiziraju pojedina područja i uključe ih u svoje studije i planove.

Privrednici su izrazili pozitivan stav prema MEGA studiji, posebno ističući njen metodološki pristup, jasnoću i logiku u obradi podataka. Pozdravili su činjenicu da je projekat zasnovan na prostornim analizama i realnim parametrima, što povećava predvidljivost za investicije u energetski sektor. Istovremeno su ukazali na potrebu unapređenja dostupnosti zvaničnih hidrometeoroloških podataka. Naglasili su da već imaju iskustvo u razvoju solarnih projekata i da prepoznaju potencijal ovakvog pristupa, posebno za manje i srednje solarne elektrane. Istakli su da bi preciznije definisane lokacije i jasniji prostorni okvir mogli značajno ubrzati investicione procese i smanjiti rizike u realizaciji projekata.